Zahvaljujući dogovoru 26 od 27 članica Europske unije o jačanju fiskalne discipline, što bi trebalo pomoći rješavanju dužničke krize eurozone, prošloga je tjedna Dow Jones indeks ojačao 1,4 posto, na 12.184 boda, dok je S&P 500 porastao 0,9 posto, na 1.255 bodova, a Nasdaq indeks 0,8 posto, na 2.646 bodova.
Premda ishod sastanka na vrhu EU-a nije oduševio ulagače, nije ih ni razočarao. Međutim, mjere štednje koje slijede kako bi se smanjili proračunski deficiti mogle bi izazvati usporavanje rasta najvećih svjetskih gospodarstava.
„Nažalost, štednja u Europi utjecat će iduće godine na zarade multinacionalnih kompanija. Neuspjeh europskih političara da odagnaju strahovanja ulagača naveo je poduzetnike na oprez po pitanju poslovnih prognoza“, kaže Chad Morganlander, portfelj menadžer u tvrtki Stifel, Nicolaus & Co.
Zbog toga su posljednjih dana zaredala upozorenja kompanija o budućem poslovanju. U petak su proizvođač kemikalija Du Pont i tehnološki div Texas Instruments smanjili procjene poslovnih rezultata, upozorivši da dužnička kriza u Europi nanosi posljedice korporativnoj Americi.
„Sa smanjenjem poslovnih procjena počinju se uviđati kolateralne štete događaja u Europi“, kaže Peter Boockvar, strateg u tvrtki Miller Tabak & Co.
Kako se bliži kraj četvrtog tromjesečja, tako analitičari smanjuju procjene rasta zarada kompanija, čije su dionice sadržane u S&P 500 indeksu.
Tako se sada procjenjuje da će prosječan rast dobiti tih kompanija u posljednjem ovogodišnjem kvartalu iznositi 10,1 posto, dok su u anketi, provedenoj u listopadu, analitičari očekivali rast od 15, a u srpanjskoj anketi 17,6 posto.
Usporedbe radi, u trećem su tromjesečju zarade kompanija iz S&P 500 indeksa porasle prosječno 17,9 posto.
Anketa također pokazuje da je odnos između kompanija sa smanjenim i onim s povećanim procjenama dosegnuo najvišu razinu od 2001. godine.
Dosad su upozorenja kompanija bila u sjeni dužničke krize, no sada polagano izbijaju u prvi plan.
Za sve sektore S&P indeksa, osim zdravstvenog i sektora proizvođača roba široke potrošnje, u posljednjih 30 dana analitičari su smanjili prognoze.
Zbog dužničke krize i usporavanja rasta najvećih svjetskih gospodarstava, najviše su smanjene procjene za financijski i rudarski sektor.
Sada se procjenjuje da su zarade u rudarskom sektoru u četvrtom tromjesečju pale za 1,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok se još u listopadskoj anketi očekivao rast zarada za 25 posto.
U financijskom sektoru, najosjetljivijem na europsku dužničku krizu, sada se očekuje rast zarada u četvrtom kvartalu za 18,3 posto, dok se u listopadu očekivao rast od 26 posto.