SUBOTICA - Vodstvo hrvatske manjine u Srbiji vjeruje da se odnos nove vlasti prema Hrvatima izvan matice neće znatnije mijenjati, ali ga zanima sudbina zakona o Hrvatima izvan Hrvatske, prenosi u utorak program na hrvatskom jeziku Radio televizije Vojvodine. Čelnici hrvatske manjine također smatraju da nakon izbora u Hrvatskoj neće biti ni „senzacionalnih“ promjena u odnosima između Srbije i Hrvatske. "Mislimo da neće biti znatnijih, načelnih promjena u odnosu prema hrvatskoj manjini u Srbiji nakon promjene vlasti u našoj matici. Ali za nas je najveća nepoznanica što će biti sa zakonom o odnosima Hrvatske prema Hrvatima izvan Hrvatske, jer je riječ o dokumentu koji je nedavno donesen u Hrvatskom saboru bez glasova SDP-a“, izjavio je predsjednik Hrvatskoga nacionalnog vijeća Slaven Bačić. On je dodao kako „Hrvati u Vojvodini čestitaju strankama Kukuriku koalicije na izbornoj pobjedi“. Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Petar Kuntić ističe da će njegova stranka biti zadovoljna ako se nova vlast prema hrvatskoj manjini u Srbiji bude ponašala kao predsjednik Ivo Josipović. „Za nepune dvije godine on je s nama već sedam puta razgovarao. Ako nova vlada pokaže samo polovicu toga interesa, mi ćemo biti zadovoljni“, izjavio je Kuntić. Dodao je kako ne vjeruje da će u poboljšanju odnosa između Beograda i Zagreba biti radikalnih pomaka jer između dviju država stoje brojna i teška otvorena pitanja. „Nadam se da će se barem neka od tih pitanja početi otvarati jer bi to koristilo i hrvatskoj manjini u Srbiji, kao i srpskoj u Hrvatskoj. No nešto senzacionalno ne očekujem“, zaključio je Kuntić.
SARAJEVO - Predsjedništvo Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine (SDP) u utorak je pozdravilo izbornu pobjedu Kukuriku koalicije na hrvatskim parlamentarnim izborima, izrazivši pri tom uvjerenje kako će to pozitivno utjecati i na stanje u BiH ali i u susjednim zemljama. "Apsolutna pobjeda SDP-a dokaz je kako građani Hrvatske žele da ih predvodi koalicija ujedinjena na vrijednostima antifašizma, solidarnosti i odgovornosti za dobrobit svih građana Hrvatske kao i cijele regije", stoji u priopćenju dostavljenom medijima nakon sjednice stranačkog vrha SDP BiH održane u Sarajevu. Navedeno je i kako su članovi predsjedništva SDP BiH ponovo raspravljali o krizi uspostave vlasti u toj zemlji koja traje još od listopada 2010. Pojašnjeno je kako je stajalište SDP BiH da vlast treba biti formirana što prije, a da preduvjet za to ostaje "odustajanje HDZ BiH i HDZ 1990. od maksimalističkih zahtjeva". Dva HDZ-a s jedne i SDP te Stranka demokratske akcije (SDA) s druge već mjesecima se ne mogu dogovoriti oko raspodjele mjesta u Vijeću ministara BiH namijenjenih Hrvatima kao i o imenovanju ključnih ljudi u sedamdesetak različitih državnih agencija.
SARAJEVO - Vijeće Europe posebice je zainteresirano za stanje u Bosni i Hercegovini te očekuje da ta zemlja što prije dobije novu izvršnu vlast, objavljeno je u utorak u Sarajevu nakon sastanka predsjednika Parlamentarne skupštine Vijeća Europe Mevluta Cavusoglua s članovima Predsjedništva BiH. Cavusoglu, koji je doputovao u trodnevni radni posjet BiH, pozvao je članove Predsjedništva BiH da učine sve što je potrebno kako bi država što prije dobila Vijeće ministara te da u skladu sa svojim ovlastima pokušaju ubrzati pregovore među političkim strankama radi uspostave nove vlasti. Kako je priopćilo Predsjedništvo BiH, članovi tog tijela i Cavusoglu složili su se da BiH mora što prije ispuniti obveze prema Vijeću Europe, a to se posebice odnosi na uklanjanje odredaba iz ustava i izbornog zakona koje diskriminiraju pripadnike nacionalnih manjina. Riječ je provedbi odluke Europskog suda za ljudska prava, koji je ocijenio da BiH krši Europsku povelju o ljudskim pravima i slobodama jer pripadnicima nacionalnih manjina ne omogućava kandidiranje za članove Predsjedništva BiH ni izbor u Dom naroda državnog parlamenta. Predstavnici trinaest parlamentarnih stranaka iz BiH već mjesecima bez uspjeha pregovaraju o mogućemu sadržaju ustavnih amandmana i izmjenama izbornog zakona kojima bi se osigurala provedba presude Europskog suda za ljudska prava.
SARAJEVO - Austrijski general Robert Brieger preuzeo je u utorak zapovjedništvo nad vojnim snagama Europske unije u Bosni i Hercegoviji (EUFOR), čija je zadaća nadzirati sigurnosno stanje u toj zemlji. Brieger je zapovjedništvo nad kontigentom od oko tisuću i 700 vojnika iz 27 država preuzeo od Bernharda Baira, također generala austrijske vojske. Broj pripadnika EUFOR-a u BiH u predstojećem bi razudoblju trebao biti smanjen na oko 600 vojnika, no general Richard Shirreff, operativni zapovjednik mirovne operacije u BiH sa sjedištem u Bruxellesu, izjavio je na ceremoniji održanoj u Sarajevu kako to neće umanjiti mogućnost Europske unije da vojno intervenira u toj zemlji u slučaju potrebe. Najavio je kako će EUFOR-u stajati na raspolaganju jake pričuvne snage u inozemstvu, koje mogu biti raspoređene na teren u svakom trenutku. General Shirreff je istaknuo kako vojne snage EU neće napustiti BiH sve dok ona ne postane potpuno stabilna zemlja koja će funkcionirati u podjednako stabilnom okruženju.
LJUBLJANA - Slovenska demokratska stranka (SDS) objavila je u utorak da je predsjednik te stranke Janez Janša u ponedjeljak ponudio ostavku stranačkom vodstvu, kad su analizirani rezultati nedjeljnih prijevremenih izbora, ali da je ostavka odbačena, pa Janša i dalje ostaje predsjednikom. "SDS i dalje ostaje jaka i jedinstvena stranka", navedeno je u priopćenju objavljenu u utorak, te se dodaje da nije predviđen ni kongres stranke na kojemu se potvrđuje ili bira predsjednik. Iako su sve predizborne prognoze najavljivale da će stranka u nedjelju nadmoćno pobijediti, osvojila je dva mandata manje od izbornog pobjednika Zorana Jankovića koji će vjerojatno sastaviti novu vladu. Janšina stranka u utorak je u priopćenju za javnost navela da su ocjene u medijima, po kojima bi Janša nakon izbornog poraza trebao dati ostavku, "licemjerne" i "dušobrižničke" te da potječu iz krugova izvan stranke i Janšinih političkih protivnika.
BRUXELLES - Nadzor nad fiskalnom politikom eurozone može se pojačati manjim, ali brzim prilagodbama ugovora Europske unije, izjavio je predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy čelnicima EU-a u privremenom izvješću koje će se razmatrati na summitu 8. i 9. prosinca. Cilj bi bio postići "novi fiskalni dogovor" koji bi jače vezao zemlje članice eurozone glede proračunskog manjka i duga, što je korak koji bi mogao dati Europskoj središnjoj banci (ECB) prostora da pojača kupnju državnih obveznica. Predsjednik ECB-a Mario Draghi koristio se frazom "novi fiskalni dogovor" u prošlotjednu obraćanju Europskom parlamentu u izjavi koja je dala naznake da bi banka bila spremna iskoristiti više moći za rješavanje dužničke krize ako eurozona odlučno zakorači prema potpunijoj gospodarskoj uniji.
ZAGREB/MOSKVA - Rusija smatra "neprihvatljivim" komentare američkih visokih dužnosnika o ruskim parlamentarnim izborima, priopćilo je u utorak rusko ministarstvo vanjskih poslova na svojoj internetskoj stranici. Američka državna tajnica Hillary Clinton izjavila je u utorak da nedjeljni izbori nisu bili ni slobodni ni pošteni. "Komentari američke države tajnice Hillary Clinton o ruskim parlamentarnim izborima, kao i komentari drugih predstavnika Bijele kuće i State Departmenta su neprihvatljivi", navodi se u priopćenju. "Očekujemo da će se američka strana ubuduće suzdržati od neprijateljskih izjava koje su u suprotnosti s pozitivnim smjerom naših bilateralnih odnosa", ističe ministarstvo. Vladajuća stranka Jedinstvena Rusija premijera Vladimira Putina osvojila je gotovo 50 posto na izborima u nedjelju koje su zasjenili navodi o brojnim nepravilnostima, odnosno o lažiranju izbora u korist Jedinstvene Rusije. Predsjednik Dmitrij Medvedev ocijenio je da su izbori bili slobodni i demokratski, ali je naredio istragu o navodnim nepravilnostima. Rusija je razočarana činjenicom da se dužnosnici u Washingtonu "drže zastarjelih stereotipa i etiketa i ne pokušavaju razumijeti što se stvarno događa na našem izbornom polju", navodi ministarstvo. Američki izborni sustav, nastavlja ministarstvo, teško se može smatrati "standardom otvorenosti i pravednosti", o čemu svjedoči "vrlo nizak odziv birača na izborima na svim razinama".
ZAGREB - Između 100 i 200 ljudi, među kojima oporbeni političari i novinari, uhićeno je u utorak navečer u središtu Moskve na prosvjedu protiv izborne pobjede vladajuće stranke premijera Vladimira Putina, za održavanje kojih organizatori nisu imali dopuštenje vlasti, javljaju ruski mediji. Podatci o broju uhićenih razlikuju se u pojedinim medijima u rasponu od 100 do 200, a policija je potvrdila uhićenje više od stotinu ljudi. "Uhićeno je više od 100 osoba. Ti su ljudi pokušavali prekinuti promet i nisu poslušali zakonite zahtjeve djelatnika policije", izjavio je policijski dužnosnik. Među uhićenima su čelnik stranke Jabloko Sergej Mitrohin i oporbeni političari Boris Nemcov i Eduard Limonov. Mitrohinovo uhićenje potvrdio je i tajnik stranke Jabloko koja na izborima za Državnu Dumu u nedjelju nije osvojila dovoljan broj glasova za ulazak u parlament. O Nemcovljevu uhićenju izvijestila je glasnogovornica pokreta Solidarnost koja je rekla da je on uhićen na samu početku prosvjeda. Portal Gazeta.ru javlja da su pri uhićenjima policajci tukli prosvjednike, a među njima je stradao i novinar lista Kommersant. Na prosvjed pristaša oporbe došli su i protivnici oporbe i okupilo se do 5000 ljudi. Prokremaljska mladež u znak potpore Jedinstvenoj Rusiji i Putinu vikala je "Rusija, Putin!", a pristaše oporbe su uzvikivale "Sloboda!" i "Rusija bez Putina!". U Sankt Peterburgu, Putinovu rodnom gradu, okupilo se oko 300 pristaša oporbe na Nevskom Prospektu koji su uzvikivali "Sramota!". Pedesetak prosvjednika je uhićeno.
DAMASK - Arapska liga objavila je u utorak da razmatra uvjete sirijskog režima za promatračku misiju u toj zemlji u kojoj je od subote, po podatcima aktivista, ubijeno više od stotinu ljudi u gušenju protuvladinih prosvjeda, a od ožujka više od 4000, po UN-ovim podatcima. Službeni Damask u ponedjeljak je izrazio spremnost, pod nekim uvjetima, primiti promatračku misiju Arapske lige. Damask traži "manje izmjene koje ne zadiru srž protokola", navodi ministarstvo vanjskih poslova. Arapska liga uputila je nekoliko ultimatuma pošto Damask nije "bezuvjetno prihvatio" mjere o prekidu nasilja, oslobađanju zatvorenika, otvaranju zemlje za pristup arapskim promatračima i stranim novinarima. Od početka prosvjeda 15. ožujka režim predsjednika Bašara al-Asada tvrdi da nikakve pobune nema, već se vlada bori protiv "terorističkih skupina". Osim na terenu obje strane ratuju i protuoptužbama. Nevladine udruge i prosvjednici javljaju o sukobima između vojske i njezinih dezertera, racijama, uhićenju aktivista, pljačkanju trgovina i paležu vozila. Državni mediji tvrde to isto, ali optužuju oporbu. U jeku takvih vijesti službena agencija Sana izvijestila je o testiranju raketa i oklopnih vozila u sklopu vojne vježbe za moguć neprijateljski napad. Za Izraelce to je pokazivanje sile, a neki dužnosnici predviđaju Asadov pad za nekoliko tjedana ili mjeseci.
ŽENEVA - Sirijci moraju ne samo svrgnuti predsjednika Bašara al-Asada s vlasti nego i napredovati prema pravnoj državi, rekla je državna tajnica SAD-a Hillary Clinton u utorak. "Prijelaz u demokraciju uključuje ne samo svrgavanje Asadova režima nego i usmjeravanje Sirije na put prema pravnoj državi i zaštiti ljudskih prava svih građana, bez obzira na sektu, etničku pripadnost ili spol", rekla je Clinton na početku sastanka s predstavnicima sirijske oporbe u Ženevi. Clinton je rekla kako je oporba shvatila da sirijskim manjinama treba zajamčiti da će im biti bolje "u sustavu snošljivosti i slobode". Prije sastanka jedan od viših dužnosnika State Departmenta novinarima u Ženevi je najavio da će se američki veleposlanik u Siriji u utorak vratiti u Damask, šest tjedana pošto je povučen zbog prijetnja njegovoj sigurnosti. "Veleposlanik Robert Ford je dovršio svoje konzultacije u Washingtonu i vraća se večeras u Damask", rekao je dužnosnik.
ZAGREB - Državno odvjetništvo u Napulju zatražilo je uhićenje parlamentarnog zastupnika Berlusconijeva Naroda slobode Nicola Consentina, u okviru široke akcije protiv klanova lokalne napuljske mafije, Camorre, izvijestili su u utorak talijanski mediji. U akciji napuljskog odvjetništva, policije i karabinjera u utorak je uhićeno 57 osoba i zaplijenjena imovina u vrijednosti od 100 milijuna eura, prenose mediji. Cosentina, zastupnika Naroda slobode i državnog tajnika u ministarstvu gospodarstva u bivšoj vladi Silvija Berlusconija, istražitelji sumnjiče za suradnju s lokalnim mafijaškim klanom Casalesi. Pod istragom je i nekolicina istaknutih lokalnih dužnosnika iz Napulja i okolice, ali i poduzetnici i bankari iz više talijanskih pokrajina. Zahtjev za Cosentinovo uhićenje upućen je zastupničkom domu koji mora donijeti odluku o uhićenju. Istraga je obuhvatila tri međusobno isprepletena predmeta, navodne izborne prijevare na prošlim izborima, poduzetničke aktivnosti povezane s mafijom i gradnju trgovačkog centra za što su članovi uprave podružnice Unicreditove banke odobrili financiranje na temelju lažnih dokumenata. Po riječima istražitelja, Cosentino je u nezakonite poslove upleten pomaganjem u dobivanju građevne dozvole za trgovački centar i kredita u banci.
PEKING - Kineski predsjednik Hu Jiantao u utorak je pozvao kinesku mornaricu da bude spremna za borbu i nastavi se modernizirati kako bi mogla braniti nacionalnu sigurnost Kine, javila je agencija Xinhua. Hu je mornaricu pozvao da "odlučno ubrza modernizaciju i provede intenzivne pripreme za borbu" kako bi "zajamčila nacionalnu sigurnost i svjetski mir". Kineske pomorske ambicije već neko vrijeme uzrokuju zabrinutost njezinih susjeda i SAD-a, a Hu je svoju izjavu dao pred dužnosnicima utjecajnoga Središnjeg vojnog povjerenstva, kojem je na čelu, i u nazočnosti svojega vjerojatnog nasljednika Xija Jinpinga, koji mu je zamjenik i u povjerenstvu i u državnoj vlasti. "Naše djelovanje moramo usmjeriti na nacionalnu obranu i jačanje vojnih kapaciteta", rekao je Hu u pisanoj izjavi objavljenoj na vladinoj internetskoj stranici. Kineska Narodnooslobodilačka vojska, najveća vojna sila na svijetu, još je uglavnom kopnena vojska, ali mornarica dobiva sve važniju ulogu u skladu sa sve većim pomorskim ambicijama zemlje. U studenom je premijer Weng Jiabao upozorio na miješanje "vanjskih snaga" u regionalne i teritorijalne prijepore, uključivo i one u Južnom kineskom moru, strateški važnu području bogatu sirovinama i energentima na koje nekoliko država polaže pravo. Kina tvrdi da od davnina ima suverena prava nad cijelim Južnim kineskim morem, a Vijetnam, Filipini, Malezija i Bruneji potražuju dijelove teritorija u tom moru i optužuju Peking za povećanu agresivnost u tome području. Službeni Peking u studenom je najavio pomorske vježbe u Pacifiku, pošto je američki predsjednik Barack Obama poručio da Sjedinjene Američke Države ostaju u tome području kao pacifička sila.
KAIRO - Novi egipatski premijer u utorak je izjavio da će mu vojska koja upravlja zemljom dati jače ovlasti, izvijestile su državne novinske agencije, pošto su kritičari optužili vojsku da prošloj vladi nisu dali dovoljno ovlasti. Kamal al-Ganzuri, koji sastavlja "vladu nacionalnog spasa", rekao je da će vojska u roku od "nekoliko sati" objaviti odluku kojom će premijeru predati "predsjedničke ovlasti osim onih glede pravosuđa i oružanih snaga". Al-Ganzuri nije naveo druge pojedinosti. Egipatska vojska je čuvala svoje interese od civlinog nadzora, no pod pritiskom prosvjednika izjavila je rekla da će prepustiti vlast civilima nakon predsjedničkih izbora sredinom 2012., brže nego je planirala. Imenovanje 78-godišnjeg Ganzurija kritizirali su prosvjednici koji zahtijevaju da se sustav potpuno "očisti" jer je on bio premijer devedesetih godina prošlog stoljeća pod svrgnutim predsjednikom Hosnijem Mubarakom. Ganzuri još treba imenovati svoju vladu.
WASHINGTON - Američki predsjednik Barack Obama u utorak je pozvao sve razine američke vlade, među kojima i one koji upravljaju programima međunarodne pomoći, da prava homoseksualaca, biseksualaca i transseksualaca stave u središte američke vanjske politike. "Vrlo sam uznemiren zbog nasilja prema lezbijkama, homoseksualcima, biseksualcima i transseksualcima u svijetu", ističe Obama u internoj bilješci, "bez obzira na to je li riječ o donošenju zakona kojima se kriminaliziraju te osobe, nasilju prema osobama koje sudjeluju u manifestacijama homoseksualaca ili ubojstvu ljudi zbog njihove spolne orijentacije". "Ovim memorandumom pozivam sva tijela vlasti u inozemstvu da se pobrinu da američka diplomacija i pomoć promiču i štite prava homoseksualaca, biseksualaca i transseksualaca", napisao je Obama. Bijela kuća objavila je tu notu nekoliko sati prije nego će državna tajnica Hillary Clinton govoriti o istoj temi pred Ujedinjenim narodima u Ženevi.
STOCKHOLM - Tri muškarca optužena su u utorak u Švedskoj za pokušaj ubojstva švedskog karikaturista Larsa Vilksa, koji je objavio kontroverznu karikaturu proroka Muhameda, priopćilo je državno odvjetništvo. "Vjeruje se da su tri osobe, koje je upravo optužio sud u Goeteborgu, pripremale atentat u rujnu 2011. u Goeteborgu. Meta napada bio je umjetnik Lars Vilks", navodi se u priopćenju. Po optužnici, napadači su Vilksa namjeravali izbosti noževima. Muškarci u dobi od 23 do 26 godina podrijetlom su iz Somalije i Iraka, a uhićeni su u gradu Goeteborgu u rujnu ove godine uoči desete godišnjice terorističkog napada na SAD. Policija je slučaj najprije vodila kao terorističku istragu, a poslije ga je proglasila planiranjem ubojstva. Vilksova karikatura proroka Muhameda, objavljena 18. kolovoza 2007. u jednom regionalnom švedskom dnevniku, izazvala je bijes mnogih muslimana. Karikaturist je nakon toga dobio mnoge prijetnje smrću, a nedavno je bio napadnut na konferenciji za novinare na Sveučilištu u Uppsali. Prošle su godine osuđena dvojica švedskih građana podrijetlom s Kosova za podmetanje požara u njegovoj kući.