BRUXELLES - Predsjednik Europskog parlaementa Jerzy Buzek čestitao je u ponedjeljak Kukuriku koaliciji na pobjedi na parlamentarnim izborima u Hrvatskoj i izrazio zadovoljstvo činjenicom što članstvo u EU ima potporu cijelog političkog spektra u zemlji. "Čestitam Kukuriku koaliciji na pobjedi na parlamentarnim izborima u Hrvatskoj. Drago što cijeli politički spektar podupire članstvo u Europskoj uniji i što će pobjednička koalicija ostati snažno privržena nastavku europskih integracija", kaže se u poruci Jerzya Buzeka. "Slično kao i Europska unija i Hrvatska je suočena s teškom gospodarskom situacijom. Uvjeren sam da ćemo, kada Hrvatska postane punopravna članica naše Unije, svi mi stajati čvrsto i ujedinjeno na putu prema oporavku i rastu", dodaje Buzek podsjećajući da će u petak Hrvatska potpisati Ugovor o pristupanju.
BRUXELLES - Potpredsjednik socijalističkog zastupničkog kluba u Europskom parlamentu Hannes Swoboda izjavio je u ponedjeljak da je pobjeda Kukuriku koaolicije na parlamentarnim izborima u Hrvatskoj zaslužena i da nova vlada treba nastaviti s reformama. "To je vrlo zaslužena pobjeda lijevo-liberalnog saveza koji dovodi svježu i neokaljanu vladu. Ipak, nova će se vlada suočiti s ozbiljnim izazovima. morat će nastaviti sa započetim reformama i pojačati ih. Moraju osigurati brzu i glatku ratifikaciju za pristupanje EU-u", rekao je Swoboda, izvijestitelj Europskog parlamenta za Hrvatsku. "Sada treba promicati gospodarske reforme, koje su do sada bile zapostavljane, a socijalna pitanja moraju biti prioritet", rekao je Swoboda. Swoboda se osvrnuo i na izbore u Sloveniji, kazavši da nije došlo "do očekivane pobjede konzervativaca". "Socijaldemokrati su pretrpjeli gubitke, ali su građani ukazali povjerenje popularnom gradonačelniku Ljubljane. Osim toga, socijaldemokrati su bili uspješniji nego što se očekivalo. Kao i u Hrvatskoj, moraju se pokrenuti gospodarske reforme i riješiti socijalni izazovi", rekao je Swoboda.
SARAJEVO - Predsjednik predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić u ponedjeljak je uputio čestitku predsjedniku Socijaldemokratske partije Hrvatske Zoranu Milanoviću na pobjedi na parlamentarnim izborima. "Radujemo se da će nove ideje, načela i praksa biti u fokusu vašeg budućeg rada", stoji u Komšićevoj čestitci, uz izražavanje nade da će se odnosi između BiH i Hrvatske u predstojećem razdoblju "bitno unaprijediti". Komšić je izrazo zadovoljstvo činjenicom da su izbori u Hrvatskoj provedeni u demokratskom ozračju te je istaknuo kako ga posebice raduju Milanovićeve pozitivne i prijateljske poruke o budućim odnosima dviju država i suradnji u susjedstvu. Komšić je zaključno čestitao i svim hrvatskim građanima na uspješno okončanom eurointegracijskom procesu te na skorom ulasku Hrvatske u Europsku uniju.
SARAJEVO - Predsjednik Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine (SDP) Zlatko Lagumdžija čestitao je u ponedjeljak predsjedniku SDP-a Hrvatske Zoranu Milanoviću na pobjedi na izborima za novi saziv Hrvatskog sabora. "Vaša pobjeda je dokaz da građani Hrvatske žele da ih u Europsku uniju uvedete vi i vaša koalicija, ujedinjena na vrijednostima antifašizma, solidarnosti i odgovornosti za dobrobit svih građana Hrvatske kao i čitave regije. Siguran sam da će se Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska još više približiti pod vodstvom naših dviju bratskih partija", stoji u Lagumdžijinoj čestitki. Supredsjedatelj Doma naroda parlamenta BiH i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović čestitao je u ponedjeljak SDP-u i Kukuriku koaliciji na pobjedi, poručivši kako vjeruje da će nova vlast biti snažna potpora državi BiH i tamošnjim Hrvatima da ostvare jednaka prava s drugim dvama narodima. "Čestitam svim hrvatskim građanima koji su napravili izbor, ali i pobjednicima izbora bez obzira na to kako to netko doživljavao", rekao je Čović za medije u Mostaru. Dodao je da bi dvije države, ali i Hrvati međusobno trebali graditi strateške odnose neovisno o tome tko je na vlasti. "Mi moramo voditi politiku da nam je gotovo svejedno tko je na vlasti u Hrvatskoj. Iduće razdoblje, kad Hrvatska ulazi u Europsku uniju, ići će na ruku BiH, ali i Hrvatima u ovoj zemlji", objasnio je Čović. Važnim je ocijenio što će trojica zastupnika iz dijaspore s HDZ-ove liste zastupati interese Hrvata u BiH, kazavši da očekuje zaokret prema dosadašnjoj praksi gdje su bili samo stranački poslušnici. Glasnogovornik HDZ-a 1990. Veso Vegar također očekuje da će nova vlast u Zagrebu poduprijeti BiH i Hrvate u BiH. "Suradnja s predsjednikom Josipovićem je vrlo korektna. Očekujem od nove vlade potporu državi BiH i Hrvatima u ovoj zemlji", rekao je Vegar. I Narodna stranka "Radom za boljitak" čestitala je predstavnicima Kukuriku koalicije na pobjedi. "Uvjerljiva pobjeda koalicije dokazala je da su hrvatski građani prepoznali maćehinski odnos dosadašnje vlasti prema njima i da žele napokon iz svog društva iskorijeniti korupciju i kriminal", poručio je predsjednik NSRzB-a Mladen Ivanković Lijanović.
BEOGRAD - Prizivni sud u Beogradu donio je pravomoćnu odluku po kojoj nisu ispunjeni uvjeti za izručenje ratnog gradonačelnika Trebinja Božidara Vučurevića ni Hrvatskoj ni Bosni i Hercegovini, jer se on ne nalazi na tlu Srbije, izjavila je u ponedjeljak glasnogovornica toga suda. Kako prenosi srbijanska agencija Tanjug, glasnogovornica suda izjavila je kako je prizivni sud, imajući u vidu da Vučurević nije na teritoriju Srbije i da nije dostupan srbijanskom pravosuđu, preinačio raniju odluku odjela za ratne zločine višeg suda u Beogradu, kojom je zaključeno da su ispunjene pretpostavke za izručenje Vučurevića pravosuđu u Hrvatskoj i BiH. Ratnom gradonačelniku Trebinja Božidaru Vučureviću 12. rujna je, nakon što je iz Srbije prebjegao u Trebinje, određen pritvor zbog nepoštivanja obveze javljanja sudu u Beogradu. Iz beogradskog je višeg suda dan ranije, nakon Vučurevićeva bijega u Trebinje, objavljeno kako je taj sud odobrio Vučurevićevo izručenje i Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Njemu je 17. lipnja ukinut pritvor i pušten je da se brani sa slobode, uz zabranu napuštanja Srbije, u nastavku ekstradicijskog postupka koji je protiv njega pokrenut po zahtjevima za izručenjem Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Vučurević je uhićen 4. travnja na graničnom prijelazu Karakaju u Malom Zvorniku, na temelju tjeralice koju je za njim raspisala Hrvatska zbog ratnih zločina počinjenih tijekom topničkog gađanja Dubrovnika, a tjedan dana poslije Hrvatska je podnijela i zahtjev za izručenjem. I ministarstvo pravosuđa BiH zatražilo je izručenje Vučurevića jer se protiv njega vodi istraga zbog ratnih zločina u Trebinju.
PARIZ- Pariz i Berlin dogovorili su niz reformi za rješavanje dužničke krize eurozone i poručili da euroobveznice nisu rješenje, a euro je porastao u ponedjeljak pošto je francuski predsjednik Nicolas Sarkozy nakon sastanka s njemačkom kancelarkon Angelom Merkel najavio novi ugovor Europske unije. "Želimo sigurnosni mehanizam koji će spriječiti neravnoteže koje su dovele do današnjeg stanja eurozone", rekao je Sarkozy na konferenciji za novinare u Parizu. "Stoga želimo novi ugovor koji će narodima Europe, članicama Europe i članicama eurozone jasno poručiti da se takve stvari ne mogu nastaviti", javlja Reuters. Oko 15.30 euro je na burzama postigao najveću vrijednost u odnosu na dolar na 1,3487, da bi pao i stabilizirao se na 1,3475, javlja agencija AFP. Čelnici dvaju najvećih gospodarstava EU dogovorili su da će se svakog mjeseca održavati jedan mjesečni sastanak eurozone tijekom krize. "Dogovorili smo se da euroobveznice ni u kojem slučaju nisu rješenje za krizu", rekao je Sarkozy. Merkel se oštro protivi zamisli Bruxellesa o euroobveznicama i poziva ne financijsku disciplinu i štednju. "Kako uvjeriti druge da ulažu napore koje mi sada činimo, ako ćemo odmah podijeliti dugove?, zapitao je Sarkozy i dodao "To nema smisla". Francuski je predsjednik kazao kako Pariz i Berlin žele uspostaviti "postroženo zlatno pravilo usklađeno na europskoj razini" o deficitima država eurozone, kako bi ustavni sudovi svake zemlje mogli nadzirati vraća li se nacionalni proračun "prema ravnoteži". Sarkozy je naglasio da Francuska i Njemačka žele "automatske sankcije" protiv članice eurozone čiji proračunski deficit prelazi tri posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Merkel je objasnila kako je cilj te mjere "da svi proračuni sadrže ustavnu odredbu koja omogućuje ustavnim sudovima pojedinih zemalja da provjere uravnoteženje proračuna". Europski sud pravde morat će moći provjeravati "usklađenost zlatnog pravila", rekla je.
PRIŠTINA - Kosovska televizija javila je u ponedjeljak poslije podne da su Srbi na sjeveru zemlje počeli uklanjati barikade koje su bili postavili prije gotovo četiri mjeseci u znak protivljenja uspostavi kosovske vlasti na sjeveru Kosova. Gradonačelnik općine Zubin Potok Slaviša Ristić izjavio je kako se dogovorio s KFOR-om o uklanjanju barikada u mjesto Jagnjenica, pod uvjetom da tu bude nadzorna točka KFOR-a koji će zajedno s pripadnicima kosovske policije nadzirati promet. Srpski mediji javili su da su uklonjene i tri barikade kod Jarinja na putu Leposavić - Raška. Predsjednik najsjevernije općine na Kosovu Leposavića, Branko Ninić poručio je da je uklanjanjem barakida u Jarinju omogućena građanima lakša komunikacija sa Srbijom i osigurana sloboda kretanja za KFOR. Rutinski nadzor prometa obavljaju vojnici KFOR-a, koji se ispred Jarinja nalaze s dva oklopna transportera i nekoliko džipova. Ministar za Kosovo u Vladi Srbije Goran Bogdanović pozdravio je početak uklanjanja barikada i poručio da Srbija bez Srba na Kosovu ne može sačuvati državnu suverenost i integritet, a da Srbi bez države Srbije ne mogu opstati na Kosovu. KFOR je pozdravio otvaranje cesta u dolini Zubinog Potoka i podsjeća da je na sjeveru Kosova postojalo između 12 i 15 barikada.
LJUBLJANA - Slovenski predsjednik Danilo Tuerk poručio je u ponedjeljak u izjavi za javnost kako očekuje da će se novi parlament konstituirati prije Božića, kako bi što prije počeo proces formiranja nove vlade. "Očekujem da će svi postupci za konstituiranje novog parlamenta proteći glatko i da će konstituirajuća sjednica biti prije početka božićnih praznika. U interesu svih nas je da novu vladu s punim ovlastima dobijemo što prije", izjavio je Tuerk. Slovenski predsjednik nije želio komentirati rezultate parlamentarnih izbora na kojima je u nedjelju za mnoge iznenađujuću pobjedu zabilježila stranka Pozitivna Slovenija ljubljanskog gradonačelnika Zorana Jankovića, za kojega se očekuje da će od Tuerka dobiti mandat za sastav nove vlade. "Izborni rezultati još nisu službeni, pa ih ne želim komentirati. No, može se zaključiti da su izbori jasno izrazili volju birača. Oni su pokazali da odlučuju slobodno i po vlastitoj procjeni i da su spremni na promjene. To je dobro polazište za novu vladu koja će pri svojim odlukama morati imati potporu javnosti", poručio je Tuerk u pisanoj izjavi.
BEOGRAD - Zastupnik u Europskom parlamentu i izvjestitelj za Srbiju Jelko Kacin ocijenio je u ponedjeljak kako će dogovorom Srbije i Kosova o graničnim prijelazima te uklanjanjem barikada što su ih na cestama na sjeveru Kosova postavili lokalni Srbi, biti ispunjeni uvjeti da Srbiji bude dodijeljen status kandidata za članstvo u Europskoj uniji. Kacin je, u obraćanju novinarima na regionalnoj konferenciji europskih liberala i demokrata, izrazio uvjerenost da će sada, unatoč tome što su, kako je rekao, razgovori nastavljeni te dogovor postignut u posljednjem trenutku, promjeniti svoje stajalište oni koji su smatrali da Srbija ne treba dobiti status kandidata. Kandidature za Srbiju, istaknuo je, ne može biti sve dok su na cestama barikade jer to nije u skladu s temeljnim načelima na kojima funkcionira EU. Kacin je, na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji s čelnikom srbijanske oporbene Liberalnodemokratske partije Čedomirom Jovanovićem, ulazak Hrvatske u EU ocjenio povijesnim događajem te izjavio kako su se europski liberali i demokrati uvijek zalagali za proširenje EU prijamom zemalja zapadnog Balkana u Uniju. Ukazao je i na važnost toga da iz Unije budu upućene pozitivne poruke i preostalim zemljama jugoistočne Europe koje su na putu prema članstvu u EU.
BONN - Afganistan i međunarodna zajednica snažno će se angažirati u obnovi svojeg partnerstva u idućem desetljeću, nakon povlačenja borbenih postrojbi iz te zemlje do 2014., stoji u zaključcima konferencije o Afganistanu objavljenim u ponedjeljak u Bonnu. No u završnoj deklaraciji nema izravnog spomena "velikodušne potpore, i financijske, Afganistanu do 2024. kako bi se zajamčila sigurnost i gospodarski razvitak" zemlje, kao što su to prije najavili neimenovani izvori bliski njemačkom ministarstvu vanjskih poslova. Nije spomenuta nikakva konkretna brojka. "U Bonnu neće biti obećanja konkretnie financijske pomoći. Donatorska konferencija održat će se u srpnju u Tokiju", rekli su izvori. Afganistan će u zamjenu za međunarodni angažman morati provesti odlučnu borbu protiv korupcije, reformu uprave i ojačati demokraciju uz sudjelovanje civilnog društva, stoji u završnoj izjavi. "Najveći teret afganistanskih izbjeglica nose Pakistan i Iran koji osiguravaju privremeno sklonište milijunima Afganistanaca... a mi ćemo raditi na njihovom dobrovoljnom povratku u sigurnost", piše u deklaraciji. Direktor MMF-a za Bliski istok i središnju Aziju Masud Ahmed rekao je da će Afganistan morati zemljama donatorima dokazati da može djelotvorno upravljati golemim svotama novčane pomoći za koje tvrdi da su mu potrebne u budućnosti.
RIM - Nadzor Europske unije i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) nad talijanskim proračunskim obvezama i prihvaćanje gospodarskih mjera za poticanje rasta jesu stvari koje talijanski premijer Mario Monti "cijeni" i "preporuča ostatku Europe". "Možda zato što sam bio među onima koji su provodili nadzor na veoma osjetljivu području tržišta i konkurencije, sklon sam kontroli i uvijek je korisno mjeriti se objektivnim mjerilima", kazao je Monti odgovarajući na pitanja televizije agencije France Pressea. Bivši europski povjerenik rekao je čak da "preporuča nadzor svim zemljama" Europske unije. U vezi s kontrolom MMF-a Monti je kazao da je i to "'monitoring' koji smo poticali i koji će svakako povesti računa o onome što Italija u ovom času poduzima i što je jučer odlučila donošenjem plana gospodarskih mjera". Monti je izrazio zadovoljstvo "povjerenjem Francuske i Njemačke i drugih" koje će, istaknuo je, "uvelike ojačati zahvaljujući jučerašnjim odlukama". Monti je usto kazao da se posjet francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja i njemačke kancelarke Angele Merkel, najavljen za 24. studenoga u prigodi mini-summita triju zemalja u Strasbourgu, vjerojatno neće dogoditi "prije Božića".
MILANO - Dva velika umjerena talijanska sindikata CISL i UIL odlučila su u ponedjeljak pozvati svoje članove na dvosatni štrajk u ponedjeljak 12. prosinca kako bi izrazili nezadovoljstvo mjerama štednje i mirovinskom reformom koje je u nedjelju donijela vlada Marija Montija. "Pozivamo sve radnike CISL-a i UIL-a da dva zadnja sata radnog vremena u idući ponedjeljak budu prigoda za prosvjedni štrajk koji će se održati ispred zgrada gradskih poglavarstava na kojima ćemo sa svom odlučnošću zahtijevati početak pregovora", rekao je čelnik CISL-a Raffaele Bonanni, na tiskovnoj konferenciji s glavnim tajnikom UIL-a Luigijem Angelettijem. "U Rimu ćemo poći pred parlament", dodao je. Najava prosvjeda tih dvaju sindikata govori o njihovu nezadovoljstvu, premda su zadnjih godina pokazivali umjerenost i nikada se nisu htjeli pridružiti općem štrajku najvećeg talijanskog sindikata CGIL-a koji je izrazito ljevičarski. CGIL će u utorak održati sastanak vodstva na kojemu će odlučiti o organiziranju daljnjih prosvjeda protiv vladinih mjera.
BRUXELLES - Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen izjavio je u ponedjeljak da odluka Međunarodnog suda pravde (ICJ), koja daje za pravo Makedoniji u sporu s Grčkom oko imena države, ni u čemu ne dovodi u pitanje odluku Saveza iz 2008. godine kada je Grčka spriječila svog sjevernog susjeda da u uđe u taj vojno-politički savez. "Uzimam na znanje da je Međunarodni sud pravde donio odluku o bilateralnom pitanju između Grčke i Bivše Jugoslavenske Republike Makedonije. Ta odluka ne utječe na odluku saveznika sa summita u Bukureštu 2008. godine. Složili smo se da će Bivšoj Jugoslavenskoj Republici Makedoniji biti upućena pozivnica čim se postigne uzajamno prihvatljivo rješenje oko imena. Tu smo odluku ponovili na kasnijem summitu i na ministarskim sastancima", rekao je Rasmussen. Međunarodni sud pravde u Haagu, najviši sud UN-a, presudio je u ponedjeljak da je Grčka, blokirajući Makedoniju na njezinu putu u NATO zbog spora oko imena te države, prekršila obveze iz bilateralnog sporazuma kojeg su zemlje sklopile prije 16 godina i kojim se uređuje da se Grčka neće protiviti članstvu Makedonije u bilo kojoj međunarodnoj organizaciji pod uvjetom da ona zahtjev podnese pod nazivom Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija.
ZAGREB - Makedonska vlada pozdravila je u ponedjeljak "povijesnu odluku" Međunarodnog suda pravde (ICJ) po kojoj Grčka "nije poštivala" preuzete obveze kad je spriječila ulazak Makedonije u NATO. "Ta povijesna odluka znači da se Grčka zakonski ne smije protiviti članstvu Makedonije u NATO-u, a također uklanja veliku prepreku koja je postojala na putu pregovora o članstvu (Makedonije) u EU", stoji u priopćenju vlade koje je prenijela agencija MIA. Makedonski predsjednik Gjorge Ivanov u priopćenju nakon sastanka u Skoplju s premijerom Nikolom Gruevskim i predsjednikom parlamenta Trajkom Veljanovskim pozvao je Grčku da "prihvati presudu ICJ-a". "Makedonija od Grčke traži poštivanje i provedbu prijelaznog sporazuma prema kojem bi Grčka, umjesto da nas blokira, trebala podupirati integraciju Makedonije u međunarodne integracije", dodaje se u izjavi Ivanova. "Presudu tumačimo kao pozitivan poticaj i računamo na suradnju s našim grčkim susjedima u duhu međusobnog razumijevanja i poštovanja", zaključuje Ivanov. Grčki premijer Lukas Papademos ustvrdio je kako će Grčka "učvrstiti dobrosusjedske veze" s Makedonijom. "Grčka stalno radi na učvršćivanju svojih dobrosusjedskih odnosa s Bivšom Jugoslavenskom Republikom Makedonijom... i ostaje čvrsto na tom stajalištu i nakon odluke ICJ-a", rekao je Papademos, napomenuvši kako je u skladu s takvom politikom njegova zemlja poduprla napore Makedonije za ulaskom u EU. "Preduvjet za normaliziranje odnosa je postizanje rješenje problema oko imena (Makedonije) koje će biti prihatljivo objema stranama", dodao je. Ministarstvo vanjskih poslova Grčke tijekom dana je poručilo da će "uz dužno poštovanje ICJ-u kao glavnom pravosudnom tijelu Ujedinjenih naroda, Grčka proučiti njegovu odluku".
BONN - Sjedinjene Države su "veoma zabrinute zbog načina na koji su protekli" parlamentarni izbori u nedjelju u Rusiji, rekla je u ponedjeljak američka državna tajnica Hillary Clinton u Bonu. "Veoma smo zabrinuti zbog tijeka izbora" na kojima je stranka Vladimira Putina osvojila apsolutnu većinu u donjem domu ruskog parlamenta, rekla je na tiskovnoj konferenciji, spomenuvši izvješće OESS-a o nepravilnostima zabilježenim na tim izborima. Rekla je kako se nada da će više informacija imati u ponedjeljak navečer po dolasku u Vilnius, u Litvi, gdje će se u utorak održati summit Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS). "Isto tako smo zabrinuti zbog informacija da su neovisni izborni promatrači bili uznemiravani i da su napadnute njihove internetske stranice", dodala je Clinton. "Ruski narod, kao i svi narodi, ima pravo da se njegov glas čuje i da se njegova volja poštuje, što znači da zaslužuje slobodne, pravedne i jasne izbore kao i čelnike koji će biti odgovorni prema biračima", naglasila je Clinton. I njemačka je vlada u ponedjeljak izrazila zabrinutost zbog navodnog kršenja izbornih pravila u Rusiji o kojima su izvijestili OESS-ovi promatrači. OESS je u ponedjeljak ujutro upozorio na "česte nepravilnosti" u prebrojavanju glasačkih listića i na činjenicu da je u glasačkim kutijama bilo viška listića u odnosu na popise birača.
RIJAD - Saudijski princ Turki al-Fajsal, utjecajni član kraljevske obitelji, u ponedjeljak je spomenuo da bi i Saudijska Arabija mogla nabaviti nuklearno oružje, usred regionalne "utrke" u naoružanju oružjem za masovno uništenje, u koju su uključeni Izrael i Iran. "Svi naši napori i napori svijeta propali su tijekom uvjeravanja i Izraelaca, i Iranaca da prestanu proizvoditi oružje za masovno uništenje, a naša je zadaća i obveza prema našem narodu da razmotrimo sve mogućnosti, uključivo i nabavu oružja", izjavio je princ Turki, bivši načelnik saudijske tajne službe na skupu o regionalnoj suradnji u Rijadu. "Katastrofa bi mogla pogoditi sve nas", rekao je princ, aludirajući na poguban učinak regionalne utrke u nuklearnom naoružanju. Saudijsko kraljevstvo, koje stalno kritizira moć Izraelaca kad je riječ o nuklearnom oružju, višestruko je povećalo napore u razvoju nuklearne energije, službeno "u civilne svrhe". U lipnju je Abdel Gani Malibari, koordinator saudijske uprave za nuklearnu energiju, koja služi u civilne svrhe, izvijestio kako Rijad u idućih 20 godina namjerava izgraditi 16 reaktora za civilne svrhe, u što će uložiti oko 80 milijarda dolara.
BEOGRAD - Srbijanski parlament u ponedjeljak je prihvatio nova zakonska rješenja o rehabilitaciji, pošto prvom inačicom zakona o rehabilitaciji nije bilo zadovoljno nekoliko stranaka vladajuće većine, zbog čega ga je srbijanska vlada u rujnu povukla iz procedure. Na temelju novih zakonskih rješenja pravo na rehabilitaciju imat će osobe za koje se utvrdi da nisu ratni zločinci, ali ne i pripadnici i suradnici okupacijskih snaga tijekom Drugoga svjetskog rata. Pravo na rehabilitaciju imat će oni koji se, u skladu sa zakonom i drugim propisima, smatraju borcima "narodnooslobodilačkog rata", a to pravo nemaju oni koji su za vrijeme Drugoga svjetskog rata u Srbiji stradali u oružanim sukobima kao pripadnici i suradnici okupacijskih oružanih snaga, prenosi srbijanska agencija Tanjug. Tako se ne mogu rehabilitirati osobe koje su u bivšoj Jugoslaviji proglašene ratnim zločincima. Iznimka su oni koji su do dana stupanja na snagu novoga zakona već rehabilitirani, oni koji budu rehabilitirani u skladu s tim zakonom te oni za koje se u postupku rehabilitacije utvrdi da nisu počinili, t.j. sudjelovali u počinjenju ratnih zločina. Rehabilitirani će imati pravo na poseban mirovinski staž od najmanje osam godina, mjesečnu novčanu naknadu u visini polovice prosječne plaće u Srbiji, zdravstvenu zaštitu, pravo na vraćanje konfiscirane imovine ili odštetu za tu imovinu ili za štetu.
ZAGREB - Radnici u japanskoj nuklearki Fukushimi, teško oštećenoj u katastrofalnom potresu 11. ožujka, otkrili su pukotinu kroz koju je iscurilo 45 metričkih tona radioaktivne vode, priopćio je operater nuklearke Tokyo Electric Power Operator (TEPCO), a prenosi CNN. Nije poznato je li kontaminirana voda stigla do Tihog oceana. Voda je otkrivena u nedjelju ujutro unutar betonske barijere oko uređaja za kondenzaciju, koji se koristi za pročišćavanje morske vode za hlađenje reaktora oštećenih u potresu magnitude 9,0 stupnjeva i tsunamiju koji je uslijedio. TEPCO je priopćio da može zaustaviti curenje vode pomoću vreća pijeska. Također je potvrdio da morska voda u blizini tog mjesta ima nešto više razine radioaktivnog cezija 137 od uobičajenih. Još se utvrđuje koliko je kontaminirane vode završilo u oceanu.
TRIPOLI - Libijske vlasti priopćile su u ponedjeljak da su spriječile pokušaj ilegalnog useljavanja u Italiju, pošto su zaustavile brod s više od 400 afričkih izbjeglica. "Uspjeli smo spriječiti pokušaj useljavanja osoba koje su bile na putu u Italiju, usprkos nedostatku sredstava", rekao je ministar unutarnjih poslova Favzi Abdelali na tiskovnoj konferenciji u Tripoliju. Dodao je da će nove libijske vlasti drukčije "gledati" na fenomen ilegalnog useljavanja nego što je to činio režim Moamera Gadafija. Bivši režim je koristio izbjeglice "kako bi činio pritisak na Europu. Sada ćemo na to pitanje drukčije gledati", dodao je, najavivši "borbu protiv ilegalne imigracije u kojoj očekujemo potporu iz svijeta". Deset milja od luke Tripolija naoružane osobe, bivši pobunjenici i pripadnici ministarstva unutarnjih poslova zaustavili su brod na kojemu je bilo više od 400 izbjeglica iz Etiopije, Nigerije, Gane i Obale Bjelokosti. Libija je dugi niz godina bila odredište i zemlja tranzita prema Europi za stotine tisuća afričkih izbjeglica.
PARIZ/ZAGREB - Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy u ponedjeljak je akciju aktivista Greenpeacea, koji su upali u nuklearnu centralu Nogent-sur-Seine, oko 95 kilometara od Pariza, ocijenio "prilično neodgovornim" činom, prenosi dnevni list Le Monde u internetskom izdanju. "Prilično je neodgovorno riskirati svoj život i živote ostalih", rekao je Sarkozy i obećao "reviziju" sigurnosti svih nuklearnih postrojenja u zemlji jer "Francuzima dugujemo transparentnost". Njegov posebni savjetnik Henri Guaino je kazao da se "ne može dozvoliti da bilo tko može ući u jedno takvo postrojenje", upozorivši da bi trebalo izvući pouku iz upada Greenpeaceovih aktivista u nuklearnu elektranu te razmisliti o boljoj sigurnosti nuklearnih postrojenja. Ministar unutrašnjih poslova Claude Gueant je priznao "propuste u sigurnosti", dodavši da se iz toga "moraju izvući lekcije" kako bi nuklearke bile što zaštićenije. Što se ministra energetike, potrebno je provesti "opsežnu istragu o upadu u nuklearnu centralu". "Treba poduzeti mjere da do toga više ne dođe", kazao je Eric Besson. U priopćenju Greenpeacea stoji kako su njihovi aktivisti upali u nuklearku ujutro oko 6:00 sati po mjesnom vremenu da bi "uputili poruku o tomu kako sigurna nuklearka ne postoji".