Državni zavod za statistiku objavio je danas da je, prema desezoniziranim podacima, industrijska proizvodnja u listopadu pala za 0,6 posto u odnosu na rujan, dok je u odnosu na listopad prošle godine porasla za 0,6 posto.
To je bolji podatak nego što se očekivalo, s obzirom da je pet makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivalo u prosjeku da je u listopadu industrija oslabila za 0,3 posto u odnosu na isti lanjski mjesec. Njihove procjene kretale su se od rasta za 2,5 posto do pada za 2,3 posto.
„Podatak o industrijskoj proizvodnji odražava stanje gospodarstva, stagnaciju. A pozitivna stopa rasta posljedica je učinka baznog razdoblja i rasta zaliha za više od 10 posto“, kaže Zrinka Živković-Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja u Raiffesienbank Austria.
Najviše je, 27,5 posto, u listopadu na godišnjoj razini porasla proizvodnja kapitalnih proizvoda, dok je proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju ojačala 3,8 posto.
Proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju pala je, pak, na godišnjoj razini za 15,7 posto, dok je proizvodnja energije smanjena za 9,1, a intermedijarnih proizvoda za 8,2 posto.
Ukupno je u prvih deset mjeseci ove godine industrijska proizvodnja pala za 1,5 posto, što je posljedica slabosti domaće potrošnje i slabljenja inozemne potražnje.
„I do kraja godine očekujemo blage stope rasta ili pada proizvodnje, odnosno stagnaciju. U cijeloj ovoj godini procjenjujemo da će industrijska proizvodnja pasti 1,6 posto, što je posljedica loše strukture industrijske proizvodnje“, kaže Zrinka Živković-Matijević, koja ni iduće godine ne očekuje znatniji oporavak industrije.
„Domaća industrija nije prošla proces restrukturiranja, a očekuje se da će naša najvažnija izvozna tržišta u Europskoj uniji ponovno uroniti u recesiju, kao i domaće gospodarstvo. Stoga u idućoj godini očekujemo daljnji pad industrijske proizvodnje za 2 posto, dok bi bruto domaći proizvod mogao oslabiti za 1 posto“, zaključuje Zrinka Živković-Matijević.
Na slabost domaćeg gospodarstva ukazuje i podatak DZS-a da je broj zaposlenih u Hrvatskoj u listopadu pao za 1,2 posto, ili 16.956 osoba, na 1.391 milijun.
To je veći pad nego što se očekivalo. Pet makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, očekivalo je u prosjeku pad zaposlenosti za 9.400 osoba. Njihove procjene pada broja zaposlenih kretale su se između 3.000 i 14.000.