PRIŠTINA - Kosovo očekuje potporu Hrvatske u daljnjem procesu priznanja neovisnosti i primanju te najmlađe europske države u međunarodne institucije, izjavio je u srijedu u Prištini predsjednik kosovske skupštine Jakup Krasniqi na sjednici parlamenta u povodu posjeta predsjednika Hrvatskog sabora Luke Bebića. "Zahvalni smo na solidarnosti prijateljskoga hrvatskog naroda i očekujemo nastavak pomoći za međunarodno priznanje, uključujući i potporu za članstvo u međunarodnim institucijama", rekao je Krasniqi obraćajući se parlamentarcima i hrvatskom izaslanstvu. Dodao je da je Kosovo suočeno s brojnim unutarnjim i vanjskim izazovima, osobito s "politikom mržnje" Srbije prema svojoj bivšoj pokrajini koja je 2008. proglasila neovisnost. "Beograd potiče kriminalne strukture koje ometaju integraciju srbijanske zajednice. Srbija mora odustati od intervencionističke politike, politike mržnje i nanošenja štete Kosovu", istaknuo je Krasniqi i dodao da će kosovske vlasti unatoč tomu nastaviti voditi politiku "ljubavi i pomirenja". Istaknuvši zadovoljstvo što govori pred skupštinom neovisnoga Kosova, Bebić je rekao da je na kraju mandata ovoga saziva Sabora došao pružiti potporu toj prijateljskoj državi. "Želim jasno naglasiti da Hrvatska snažno podupire integritet i nedjeljivost kosovskog teritorija", rekao je Bebić i ocijenio da je za rješenje otvorenih pitanja sa Srbijom potrebna jača suradnja Prištine i Beograda. "Više suradnje, dijaloga i razumijevanja obiju strana potrebno je u rješavanju zastalih pregovora. Rješavanje pitanja koja opterećuju svakodnevni život ljudi s obiju strana utire put stabilnosti i napredovanja prema europskim integracijama", rekao je Bebić i obećao Kosovu, kao i svim susjednim zemljama, svu pomoć na tome putu. Skupština Kosova proglasila je neovisnost 17. veljače 2008., uz jamčenje prava srpskog i ostalih manjinskih naroda. Tu odluku Srbija ni danas ne prihvaća, dok su neovisnost nove države uskoro priznale SAD, Velika Britanija, Njemačka, te ukupno 80 država članica UN-a. Među državama koje ne priznaju Kosovo je i pet članica EU-a. I Krasniqi i Bebić u svojim su govorima istaknuli važnost zaštite kosovske manjine u Hrvatskoj i hrvatske na Kosovu, pri čemu je predsjednik kosovskog parlamenta iznio stajalište da bi u skorim promjenama ustava malobrojnu hrvatsku zajednicu trebalo priznati kao nacionalnu manjinu.
BRUXELLES - Europska komisija je u srijedu objavila prijedloge za jačanje ekonomskog upravljanja u eurozoni, koji bi trebali osigurati opstanak zajedničke valute. "Bez pojačanog ekonomskog upravljanja, bit će teško ako ne i nemoguće održati euro", rekao je predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso predstavljajući prijedlog. Komisija predlaže da zemlje članice eurozone nacrte godišnjih proračuna prvo upute u Bruxelles prije nego u nacionalne parlamente. Prema tom prijedlogu, članice eurozone trebale bi nacrte svojih proračuna dostaviti Europskoj komisiji i euroskupini, koju čine ministri finanacija zemalja eurozone, prije 15. listopada svake godine za sljedeću proračunsku godinu. Komisija bi imala ovlasti poslati nacrte proračuna na doradu ako ocijeni da bi se mogao prekršiti pakt o stabilnosti i rastu eura, koji propisuje da proračunski deficit ne smije prelaziti tri posto BDP-a. Pri izradi nacrta proračuna, zemlje članice će se morati osloniti na neovisne prognoze gospodarskog rasta. Zemlje protiv kojih je Komisija pokrenula postupak za kršenje proračunskih odredba morat će redovito obavještavati Komisiju o mjerama koje poduzimaju na ispravljanju neravnoteža. One zemlje koje se danas u programu međunarodne pomoći poput Grčke, Portugala ili Irske, koje predstavljaju opasnost za stabilnost eurozone, bit će stavljene gotovo pod izravni nadzor Komisije i Europske središnje banke. Jedan od prijedloga uključuje i to da Komisija može predložiti Vijeću EU-a na temelju analize koju će provesti zajedno s Europskom središnjom bankom da nekoj zemlji preporuči da zatraži novčanu pomoć.
BRUXELLES - Europska komisija u srijedu je predstavila tri ideje kojima želi pokrenuti javnu raspravu o uvođenju euroobveznica, čemu se najviše protivi Njemačka, najjače europsko gospodarstvo. Komisija je u srijedu objavila tzv. "Zelenu knjigu", dokument kojim se želi potaknuti javna rasprava o određenom pitanju. U tom je dokumentu iznijela tri moguće opcije za uvođenje euroobveznica, koje naziva "stabilnosnim obveznicama", zajedno s analizom dobrih i loših strana svake od tih mogućnosti. Prva opcije predviđa uvođenje euroobveznica koje bi u potpunosti zamijenile obveznice koje sada izdaju države članice eurozone i koje bi imale zajedničko i pojedinačno jamstvo svih članica. Druga mogućnost predviđa obveznice s također zajedničkim jamstvom, ali koje bi pokrivale samo dio potreba za zaduživanjem zemalja članica, koje bi i dalje izdavale svoje nacionalne obveznice. Obje opcije zahtijevaju promjene Lisabonskog ugovora, koji zabranjuje da zemlje članice preuzimaju dužnički teret drugih zemalja. Treća opcija koja se može uvesti bez promjena Lisabonskog ugovora predviđa obveznice koje bi djelomično zamijenile nacionalne obveznice, ali bi svaka zemlja eurozone morala jamčiti za svoj udio u izdanim obveznicama. Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso pozvao je države članice da o tim pitanjima razgovaraju "otvoreno i bez dogmi", ističući da bi izdavanje zajedničkih obveznica moglo donijeti brojne koristi članicama eurozone, stabilizirati monetarnu uniju i stvoriti veliko tržište obveznica poput onoga u Sjedinjenim Državama. Komisija ističe da prihvaćanje bilo koje opcije ne smije sa sobom nositi rizik smanjenja proračunske discipline kako bi se izbjeglo da se pojedine zemlje jeftinije financiraju na teret zemalja koje se striktno pridržavaju zajedničkih pravila. Posljednjih dana Barroso i povjerenik za ekonomska i monetarna pitanja Olli Rehn to stalno ponavljaju, s očitom namjerom da ublaže protivljenje Njemačke, koja inzistira da se naglasak najprije stavi na proračunsku disciplinu i odgovornost, a tek onda dolazi solidarnost. Na novinarsko pitanje zašto predstavlja takve ideje kada se tome protivi Njemačka, Barroso je odgovorio kako ne vidi da se ta zemlja "u potpunosti protivi".
PARIZ - Francuska će na sjednici Europskog vijeća 9. prosinca podržati kandidaturu Srbije za članstvo u EU pod uvjetom da u dijalogu s Kosovom ostvari "konkretan napredak", ali će se i dalje protiviti kandidaturi Turske, rekla je u srijedu glasnogovornica vlade, ministrica za proračun Valerie Pecresse. Predsjednici država i vlada 27 članica EU na sastanku 9. prosinca u Bruxellesu trebali bi razmotriti perspektive širenja EU na Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Tursku. Francuska bi mogla "poduprijeti dodjelu statusa zemlje kandidatkinje za EU" Srbiji, pod uvjetom da se "obnovi angažirani dijalog s Kosovom i ostvari konkretan napredak u tom smislu", rekla je Pecresse, prenoseći poruku francuskog ministra vanjskih poslova Alaina Juppea na ministarskom vijeću. Istodobno Francuska smatra "preuranjenim" da se već u prosincu otvore pregovori o dodjeli statusa kandidata Crnoj Gori i predlaže da se to pitanje ponovno razmotri "sredinom 2012." pod pretpostavkom da ta zemlja pokaže rezultate "učinkovite provedbe reformi, osobito u području jačanja funkcioniranja pravne države", dodala je ministrica. Glede Kosova, Francuska se zauzima za "načelni sporazum o otvaranju dijaloga o vizama kako bi taj proces u konačnici završio liberalizacijom režima", istaknula je. I konačno, francuska je vlada i dalje kategorički protiv ikakve perspektive članstva Turske u EU, napomenula je.
SARAJEVO - Predstavnici državnog odvjetništva Bosne i Hercegovine i srbijanskoga državnog odvjetništva za ratne zločine dogovorili su se u srijedu o odredbama teksta posebnog protokola koji treba regulirati suradnju u progonu osumnjičenih za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i zločin genocida, priopćeno je u Sarajevu. Nakon sastanka održanog iza zatvorenih vrata, državno odvjetništvo BiH nije objasnilo kako će se odvijati ta dosad sporna suradnja. Navedeno je tek kako su pregovori o reguliranju ovih pitanja vođeni uz posredovanje vlade SAD, delegacije Europske unije te predstavnika Organizacije za sigurnost i suradnju u Europi (OESS). Objašnjeno je kako će vrijeme i mjesto potpisivanja protokola biti naknadno određeni. Uoči sarajevskog sastanka, predstavnici nekih od udruga iz BiH koje okupljaju ratne stradalnike kritizirali su najavu takve suradnje sa Srbijom. Predsjednik Udruge logoraša BiH Murat Tahirović ocijenio je kako ovime državno odvjetništvo BiH postaje "istureni odjel srbijanskog pravosuđa". "Srbija ne poštuje ni sporazum s Hrvatskom. Mi bismo sebe na ovaj način doveli u neugodnu situaciju jer bismo morali izručivati Srbiji sve što bi ona tražila", kazao je Tahirović medijima podsjećajući pri tom kako je u konačnici rat vođen na prostoru BiH a ne Srbije.
MOSKVA - Rusija će razmjestiti svoje napadačko oružje u južnim i zapadnim dijelovima zemlje i usmjeriti ih prema elementima američkoga proturaketnog štita u Europi, propadnu li pregovori dviju zemalja o raketnoj obrani, izjavio je u srijedu ruski predsjednik Dmitrij Medvedev u televizijskom obraćanju građanima. Medvedev je iznio niz mogućih "odgovarajućih mjera" protiv američkih presretačkih raketa i radara razmještenih u Europi u slučaju neuspjeha razgovora između Moskve i Washingtona o raketnoj obrani, a među njima je razmještanje balističkih raketa Iskander u Kalinjingradu. "Ako te mjere ne budu dovoljne, Rusija će razmjestiti na zapadu i jugu zemlje sustave naprednog napadačkog oružja koji će biti usmjereni prema europskoj komponenti (američkog) proturaketnog štita", kazao je. Medvedev je podsjetio da odnosi Rusije sa SAD-om i NATO-om na području proturaketne obrane imaju dugu i kompliciranu povijest. Američki predsjednik Barack Obama revidirao je planove svog prethodnika Georgea W. Busha za izgradnju sustava proturaketne obrane u rujnu 2009., što je Rusija pozdravila kao pozitivni korak, a ta je odluka otvorila put za sklapanje važnog sporazuma Novi START. Međutim, SAD je počeo provoditi novi plan proturaketne obrane koji predviđa stvaranje sustava proturaketne obrane u fazama. "To posebice izaziva zabrinutost u Rusiji jer bi to moglo značiti razmještanje američkih raketa i vojne moći u blizini ruskih granica", rekao je Medvedev.
WASHINGTON - Bijela kuća je u srijedu odbacila mogućnost bilo kakve promjene u vezi uspostave proturaketnog štita NATO-a u Europi, tvrdeći, nakon izražene zabrinutosti ruskog predsjednika Dimitrija Medvedeva, da taj štit nije usmjeren na Rusiju. "SAD je, što se tiče proturaketne obrane u Europi, prema Rusiji pokazao otvorenost i transparentnost", priopćio je glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost (NSC) Bijele kuće Tommy Vietor, dodajući da je proturaketni štit odgovor na sve veću prijetnju Irana američkim saveznicima. "Putem brojnih komunikacijskih kanala, objašnjavali smo ruskim dužnosnicima da proturaketni sustavi, čije je razmještanje predviđeno u Europi, ne prijete i ne mogu prijetiti ruskim obrambenim snagama", kazao je Vietor u priopćenju. Istaknuo je da "SAD i dalje vjeruje da suradnja s Rusijom na proturaketnoj obrani može poboljšati sigurnost SAD-a, naših saveznika u Europi i Rusije". "Nastavljamo s Rusijom raditi na definiranju parametara moguće suradnje", rekao je glasnogovornik NSC-a, tijela koje savjetuje američkog predsjednika o nacionalnoj sigurnosti i vanjskoj politici. "Međutim, u okviru suradnje, nećemo ni na koji način mijenjati ili ograničavati naš projekt razmještanja raketnog štita", poručio je Vietor. Rusija je u više navrata zaprijetila da će svoje projektile rasporediti u Kalinjingradu, ruskoj enklavi koja graniči s Poljskom.
DUBAI - Jemenski predsjednik Ali Abdulah Saleh potpisao je dokument kojim predaje vlast u skladu s ugovorom koji je pripremilo Vijeće za suradnju u Perzijskom zaljevu, objavili su u srijedu predvečer svjetski mediji. Saudijska je državna televizija prenosila kako Saleh potpisuje sporazum u kraljevskoj palači Al-Jamami u Rijadu, a nadgledaju ga pripadnici jemenske oporbe, saudijski kralj Abdulah i ministri vanjskih poslova zemalja Perzijskog zaljeva, objavila je Al Džazira. Nakon Saleha, javlja Reuters, sporazum su potpisali i predstavnici jemenske oporbe. Po sporazumu, u zamjenu za imunitet od kaznenog progona, on u roku od trideset dana odlazi s dužnosti, a jemenski potpredsjednik Abdraba Mandur Hadi pregovarat će o prijenosu vlasti s oporbom i osnivanju vlade. Predsjedničke izbore trebao bi raspisati u roku od tri mjeseca. Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Ban Ki-moon u srijedu je objavio da Saleh nakon potpisivanja odlazi na liječenje u New York. Jemenski je predsjednik posjetio glavni grad Saudijske Arabije neposredno nakon što je jemenski izaslanik u UN-u u utorak rekao kako su predsjednik i oporba uspjeli postići dogovor o sporazumu za završetak višemjesečne političke krize.
KAIRO - U središtu Kaira u srijedu ponovno su se rasplamsali sukobi iako je vojna policija razmještena kao pojačanje policiji koja čuva zgradu ministarstva unutarnjih poslova oko koje najčešće dolazi do nasilja. Policija se ranije povukla u pokušaju da se smiri stanje nakon šest dana prosvjeda u kojima je ubijeno 30 a ranjeno oko 2000 ljudi. Prosvjedi su usmjereni protiv vladajućeg vojnog vijeća no ne i same vojske. Sukobi su, međutim, izbili kada je tijekom večeri vojna policija uporabila suzavac i pucala u zrak kako bi rastjerala prosvjednike koji su bacali kamenje. Prosvjednici su se povukli prema obližnjem trgu Tahrir. Prosvjednici su ismijavali dogovor sklopljen u utorak između vojnog vijeća i većinom islamističkih stranaka o bržem prijelazu Egipta na civilnu vlast.
ANKARA - Turska se u srijedu prvi put ispričala za veliku vojnu operaciju kojoj je svrha bila ugušiti kurdsku pobunu na istoku zemlje tijekom 1930-ih godina u kojoj je poginulo više tisuća ljudi. "Ako se treba ispričati u ime zemlje, ispričavam se", rekao je Erdogan u govoru pred članovima svoje Stranke pravde i razvoja u Ankari. Pozvao se na službeni dokument iz tog razdoblja i naveo podatak o 13.806 ubijenih u zračnim i kopnenim bombardiranjima nakon kojih su slijedile pljačke i brza pogubljenja bez suđenja u pokrajini Dersimu, čije je ime zatim promijenjeno u Tunceli, koju su nastanjivali Kurdi. Erdogan je tako razbio tabu u Turskoj o tim pokoljima, u kojima je prema drugim izvorima poginulo više desetaka tisuća ljudi. Turska, koju međunarodna zajednica poziva da se suoči sa svojom prošlosti oko masakra Armenaca u Prvom svjetskom ratu, negira da je posljednjih godina Osmanskog Carstva počinila genocid nad Armencima, kojih je u tom razdoblju ubijeno više od milijun i pol.
MANAMA - Neovisno povjerenstvo osudilo je vladinu pretjeranu i neopravdanu uporabu sile u gušenju prosvjeda u Bahreinu, u izvješću objavljenom u srijedu u kojem ne nalazi dokaza da je nemire početkom godine poticala Islamska Republika Iran. Vlada, koja je to povjerenstvo zadužila za istragu prosvjeda što su u veljači i ožujku potresli tu kraljevinu u Perzijskom zaljevu, "pozitivno je prihvatila rezultate istrage". Vlasti su "pretjerano i neopravdano pribjegavale sili", a napose radi "zastrašivanja" prosvjednika, rekao je predsjednik povjerenstva, pravnik Šerif Basiuni. Izvješće osuđuje "mučenja" kojima su vlasti podvrgnule prosvjednike kako bi ih iz njih "iznudili priznanja", rekao je Basiuni. To su činili protivno "naredbama vlade", rekao je, ali također izrazio žaljenje što vlasti takvu praksu nisu sankcionirale. U protuvladinim prosvjedima ubijeno je 35 osoba, od kojih 30 civila i pet pripadnika sanga reda, navodi se. Prikupljeni dokazi nisu pokazali nikakve jasne veze da je Iran bio upleten u prosvjede, kao što su optuživale bahreinske vlasti, objavilo je povjerenstvo. Nakon objave izvješća bahreinski kralj obećao je reforme koje bi trebale ubrzati nacionalnu pomirbu. "To je jedini način da postignemo nacionalno razumijevanje", rekao je Hamad Ben Isa Al-Kalifa iz sunitske dinastije Al-Kalifa koja vlada Bahreinom s većinskim šijitskim stanovništvom. Kralj je optužio šijitski Iran za "poticanje sektaških nemira" kazavši da je to "očito i neprihvatljivo zadiranje u naša unutarnja pitanja". Također je rekao da Iran teži destabilizirati sve zemlje članica Zaljeva.
PARIZ - Francuski prizivni sud u srijedu je dao svoju konačnu potvrdu da se bivši panamski čelnik Manuel Noriega izruči svojoj domovini kako bi odslužio 20-godišnju zatvorsku kaznu za zločine vezane uz kršenja ljudskih prava. Noriegin odvjetnik Oliver Matzner rekao je da je sada na Panami da pošalje vojni zrakoplov po bivšeg diktatora kako bi se izručenje moglo provesti. Noriega je nakon odluke suda izjavio da se želi vratiti u Panamu kako bi dokazao svoju nevinost. "Neka Bog blagoslovi moju obitelj, moje neprijatelje i Francusku", dodao je 77-godišnji Noriega. On je u Francuskoj bio zatvoren od 2010., služeći sedmogodišnju kaznu za pranje više milijuna eura na francuskim bankovnim računima 80-ih godina. Prethodno je u SAD-u odslužio 20 godina zatvora zbog pranja novca i krijumčarenja droge. Noriega je vladao Panamom od 1983. godine, a svrgnut je u američkoj invaziji 1989. godine.
KOPENHAGEN - Danski istospolni parovi uskoro će se moći vjenčati u Evangeličkoj luteranskoj crkvi, poput heteroseksualnih parova, u srijedu je objavilo dansko ministarstvo za Crkvu i jednakost koje bi uskoro trebalo parlamentu podnijeti prijedlog zakona o tome. "Danska vlada donijela je odluku prema kojoj se homoseksualni parovi mogu vjenčati na jednak način kao heteroseksualni te da će se moći nazivati supružnicima"; stoji u priopćenju ministarstva. Prethodno je potrebno ispuniti ostale zakonske procedure. "Nadamo se da ćemo prvo takvo vjenčanje proslaviti iduće ljeto", rekla je za France presse urednica časopisa danske Protestantske crkve Aagaard Petersen, ocijenivši da će za glasovanje i primjenu najavljenog zakona trebati oko pola godine. "Svi članovi danske Evangeličko luteranske crkve moći će se vjenčati u crkvi bez obzira na spolnu orijentaciju", stoji u istom priopćenju. Danska je prva država u svijetu koja je 1. listopada 1989. legalizirala istospolno "civilno partnerstvo". U skladu s planom spomenutog zakona, pastori će smjeti odlučiti o tomu žele li vjenčavati homoseksualne parove. "Ukoliko jedan od njih to odbije, drugi će prihvatiti", objasnila je Petersen. Danska Luteranska crkva ima 4,5 milijuna članova, a to je 80,4 posto ukupnog stanovništva Danske.
TEHERAN - Iranski predsjednik Mahmud Ahmadinedžad u srijedu je osudio europske zemlje koje pooštravaju sankcije protiv Teherana kao "marionete" američkoga gospodara i rekao da je iznenađen njihovim potezima kojima žele izolirati iransku središnju banku. "S Amerikom nemamo odnose zadnje 32 godine, pa ih nismo imali ni jučer, a nećemo ih imati ni sutra", rekao je Ahmadinedžad u govoru koji je prenosila državna televizija. "Ali iznenađeni smo europskim marionetama koje odmah ponove sve što im gospodar kaže poput nemoćnih slugu". Sjedinjene Države, Britanija i Kanada objavile su u ponedjeljak nove sankcije iranskom financijskom i energetskom sektoru, a Europska je unija sutradan slijedila, sve u sklopu zajedničkoga pokušaja da se pritiskom spriječi razvijanje iranskoga nuklearnog programa. Britanija je zabranila sve transakcije s iranskom središnjom bankom, a i Francuska i Nizozemska kane to učiniti. Taj je potez razljutio Iran pa su neki zastupnici tražili protjerivanje britanskog veleposlanika.
ZAGREB/WASHINGTON - Glas Amerike na hrvatskom jeziku u srijedu prestaje emitirati programe na radiju, televiziji i internetu nakon gotovo dvadeset godina rada, objavila je hrvatska redakcija Glasa Amerike, ali bez navođenja razloga koji su do toga doveli. Hrvatska redakcija VOA-e podsjeća da je, nekoliko mjeseci nakon početka ratnih razaranja u Hrvatskoj, 20.veljače 1992. iz washingtonskog studija emitirana prva radijska emisija na hrvatskom. Sredinom devedesetih emitirali su četiri emisije dnevno, a u posljednjih 10 godina svakog su dana na programu bile dvije emisije koje su slušatelji u Hrvatskoj i BiH mogli slušati preko mreže mjesnih radijskih postaja. "Prije osam godina Glas Amerike na hrvatskom jeziku dobio je i sliku, jer je od ponedjeljka do petka satelitski emitiran petminutni NewsFlash - dostupan gledateljima u Varaždinu, Zagrebu, Osijeku, Rijeci, te gledateljima TV Jadrana i Dubrovačke Televizije", naglašava VOA, posjećajući kako su tijekom godina objavili intervjue s brojnim hrvatskim i američkim uglednicima, među kojima su i sadašnji i bivši hrvatski predsjednici te brojne vijesti i priče iz svijeta glazbe, kulture i znanosti. U tom je razdoblju Hrvatska ušla u NATO i došla pred vrata Europske unije, navodi VOA, dodajući da mnogi američki analitičari smatraju Hrvatsku vodećom zemljom i pozitivnim primjerom u jugoistočnoj Europi. "Nakon gotovo dva desetljeća, hrvatski program Glasa Amerike se odjavljuje u vrijeme kad Hrvatska započinje novo poglavlje europske integracije", naglašava VOA, zahvalivši na kraju slušateljima koji su svo to vrijeme bili uz taj program.