Stoga je banka promijenila smjer monetarne politike, koji su obilježila podizanja razine ključnih kamatnih stopa u travnju i srpnju. ECB je među prvima u svijetu bio odlučio postrožiti monetarnu politiku, ublaženu u razdoblju nakon financijske krize.
U prvom nastupu nakon preuzimanja kormila u ECB-u prije dva dana novi predsjednik Mario Draghi kazao je u četvrtak da će inflacija u eurozoni u idućoj godini vjeroatno kliznuti na dva posto dok će gospodarstvo rasti slabije no što se dosada očekivalo.
"Očekuje se da će stope inflacije u 2012. nastaviti padati, ispod dva posto", ocijenio je Draghi.
Prognoze rasta BDP-a eurozone bit će pak vrlo vjerojatno snižene idućeg mjeseca, u ECB-ovim novim prognozama, dodao je. "Nastavljene napetosti na financijskim tržištima vjerojatno će zakočiti tempo gospodarskog rasta u eurozoni u drugoj polovini ove i u idućoj godini", kazao je Draghi.
"Svjedočimo sporom rastu koji bi do kraja godine mogao prerasti u blagu recesiju", upozorio je novi čelnik ECB-a.
"Vrlo je vjerojatno da će prognoze i projekcije prosječnog rasta realnog BDP-a u 2012. biti značajno snižene", dodao je.
Tržišta su uzalud očekivala njegove ocjene o programu otkupa obveznica zaduženih članica eurozone, koji je proteklih mjeseci izazivao duboke podjele u upravnom vijeću ECB-a, i o eventualnom povećanju njegove vrijednosti.
ECB je ovog ljeta zaustavio nagli skok troškova zaduženja za Italiju i Španjolsku da bi se proteklih tjedana Italija ponovno našla na udaru, zbog kašnjenja s provedbom obećanih reformi. Tako su u četvrtak prinosi na talijanske 10-godišnje državne obveznice poskočili na sekundarnom tržištu na 6,4 posto.
Vlade svih članica eurozone moraju "u potpunosti i što prije" ispuniti sve obveze koje su usmjerene na fiskalnu konsolidaciju i održive sustave mirovinske skrbi a preuzele su ih na nedavnom summitu eurozone, naglasio je Draghi.
Pozvao je također sve vlade da hitno ubrzaju provedbu ključnih reformi, kako bi ojačale konkurentnost i fleksibilnost svojih gospodarstava. Izdvojio je reforme tržiša rada kojima bi se povećala "fleksibilnost plaća" sukladno potrebama poduzeća.
Te mjere moraju biti popraćene strukturnim reformama kojima bi se pooštrila konkurencija na tržištima, posebno u segmentu usluga, naglasio je. To uključuje i liberalizaciju zanimanja koja su dosada bila zatvorena za konkurenciju, te po potrebi i privatizaciju usluga koje trenutno pruža javni sektor, dodao je.