Najveći problem Hrvatske je nizak ekonomski rast uz visoki proračunski deficit, tako da će za oporavak idućih godina biti ključna fiskalna disciplina. No, utješno je što fiskalna slika Hrvatske i nije toliko alarmantna u usporedbi s nekim zemljama eurozone čiji su dugovi znatno veći, kaže Kovač.
Ipak, vanjski dug zemlje je previsok te ga više ne možemo povećavati kako bi time potaknuli gospodarski rast, već ćemo morati privući strane investicije. Kriza je ipak donijela nešto dobro - smanjen je deficit platne bilance s inozemstvom, a najveći dio trenutnog rasta ostvaren je uslijed rasta izvoza roba i usluga, prije svega turizma.
Kovač je okupljenim poduzetnicima poručio da hrvatske banke ne ostvaruju preveliku profitabilnost, kako se to često smatra u našoj javnosti. Lani je povrat na kapital iznosio od 6,5 do 7 posto, što je "zlatna sredina" u odnosu na zemlje našeg okruženja, a taj je iznos usporediv s prinosima na državne obveznice koje se smatraju ulaganjem bez većeg rizika.
Član Uprave Erste banke Boris Centner ne očekuje da bi kriza u eurozoni, koja pogađa i banke vlasnice hrvatskih banaka, mogla značajnije pogoditi domaće banke jer one su znatno bolje kapitalizirane od europskih, pa im dužnička kriza ne prijeti u tolikoj mjeri. S druge strane, cijena kapitala će kod nas i dalje ostati višom nego u zemljama EU zbog rizika poslovanja u Hrvatskoj, napomenuo je.
Centner je pozvao poduzetnike da u slučajevima reprogramiranja dugova dođu u banku s kvalitetnim programom restrukturiranja u zakonskom roku od 90 dana, jer u protivnom ih banka više neće moći kreditirati.