Prema riječima predsjednice kongresa dr. Slobodanke Keleuve, na kongresu će biti razmatrane nove smjernice Europskog vijeća za reanimatologiju koje se odnose na novosti u hitnom zbrinjavanju novorođenčadi, djece i odraslih, a posebna pozornost bit će dana modelima organizacije prijamno-dojavnih jedinica i trijaže primljenih hitnih pacijenata u Hrvatskoj i nekim zemljama regije.
"U Hrvatskoj te paralelno u Sloveniji započelo je uvođenje novog. tzv. norveškog modela prijavno-dojavne jedinice, dok Srbija primjerice ima svoj model, pa ćemo razmijeniti iskustva u njihovu funkcioniranju", kazala je dr. Keleuva.
Inače, hrvatski indeks prijama hitnog poziva za medicinsku prijavno-dojavnu jedinicu osmišljen je kako alat podrške za medicinske dispečere u prijavno-dojavnim jedinicama, kako bi ispravno i dosljedno dodijelili prioritet svakom dolaznom hitnom medicinskom pozivu. Nastao je po norveškom modelu hitnog zbrinjavanja i sadrži ukupno 36 različitih dispečerskih događaja te se trenutačno primjenjuje u 12 zemalja Europske unije, a krajnji mu je cilj osigurati djelotvorni kvalitetni sustav rada hitne.
Sve to dio je reorganizacija hrvatske hitne službe koja je u tijeku a s ciljem da se u idućih pet godina postigne da vrijeme dolaska tima hitne službe u 80 posto intervencija bude unutar deset minuta u urbanim i 20 minuta u ruralnim područjima te da pacijent u bolnicu od dojave dođe unutar tzv. zlatnog sata u 80 posto slučajeva, što jamči bolje izglede za oporavak.
Dr. Keleuva, koja je ujedno i ravnateljica zagrebačkog Zavoda za hitnu medicinu, ističe kako vrijeme dolaska do mjesta intervencije u slučaju prometnih nesreća i situacija kada je ugrožen ljudski život u Zagrebu iznosi osam minuta.
Reorganizacijom se želi i da Hrvatska u idućih pet godina dobije 200 doktora medicine sa završenom specijalizacijom hitne medicine i 220 medicinskih sestara-medicinskih tehničara sa završenim dodatnim specijalističkim stručnim usavršavanjem.