ZAGREB - Poljoprivreda i prehrambena industrija imaju potencijal za razvoj, no potrebno je investirati u nove tehnologije te u proizvode s višom dodanom vrijednosti, istaknuto je na današnjem okruglom stolu održanom u sklopu 2. regionalne konferencije prehrambene industrije "MMC&Retail Arena 2011". Konferencija se održava u organizaciji tvrtke Infoarena i Europske banke za obnovu i razvoj, a okupila je više od 200 sudionika iz 12 zemalja. Starija izvršna potpredsjednica Agrokora Ljerka Puljić kazala je kako je osnovni potencijal za poljoprivrednu proizvodnju zemljište kojeg Hrvatska ima 950 tisuća hektara obradivog, a po nekim procjenama još bi se toliko moglo privesti proizvodnji. Kaže kako potencijala za rast poljoprivrede ima, no nužne su investicije u nove tehnologije, u proizvode visoke dodane vrijednosti. Važnost investiranja u nove tehnologije i nove proizvode istaknuli su i ostali sudionici okruglog stola, uz ostalo i vlasnik MK Grupe iz Srbije Miodrag Kostić. On je istaknuo kako se kompanije u regiji trebaju pripremiti za ulazak u EU jer, kako je slikovito kazao, "ukoliko se brzo ne pripremimo za tržište od 500 milijuna ljudi i ne okrupnimo tvrtke, kroz neku suradnju pa ako treba i udruživanjem, sjedit ćemo na tribinama i gledati utakmicu koju igraju drugi igrači".
ZAGREB - Hrvatska i regija tek su u početnoj fazi prodaje potrošačkih namirnica putem interneta, no budućnost maloprodaje leži upravo u online trgovini koja će do 2030. činiti čak polovicu kupnje u maloprodaji. Pokazala je to analiza konzultantske kuće AT Kearney predstavljena danas na 2. regionalnoj konferenciji prehrambene industrije "FMCG&Retail Areni 2011". Danas više od 80 posto online kupnje u svijetu čini glazba i knjige, oko 10 posto otpada na tekstil, dok se manje od 2 posto online kupnje odnosi na potrošačke namirnice. S druge strane čak petina ukupnih izdataka građana čine namirnice, te će se taj udio sve do 2030. održati na istoj razini. Upravo zato ovaj segment A.T.Kearneyevi stručnjaci smatraju jako važnim za daljnji razvoj maloprodaje u Hrvatskoj i regiji, gdje online trgovina danas iznosi manje od 0,1 posto ukupne vrijednosti prodaje potrošačkih namirnica. Budućnost maloprodaje leži u uslugama online kupnje, no taj prelazak neće biti jednostavan za maloprodaju u Hrvatskoj i regiji, rečeno je.
OSIJEK - Osječko Gospodarsko-socijalno vijeće danas je izrazilo zabrinutost padom prihoda od poreza na dohodak, koji su u kolovozu ove godine na osječkome području bili oko dva milijuna kuna manji nego u sprnju. Na sjednici GSV-a pročelnica gradskog upravnog odjela za financije Zvjezdana Tuma-Pavlov kazala je kako takav pad prihoda nije uobičajen. Osječki dogradonačelnik Ivan Vrdoljak ocijenio je da kada prihodi od toga poreza u samo jednom mjesecu dožive takav pad, to može značiti da se radnicima ne isplaćuju plaće ili se ne uplaćaju određeni doprinosi. Ocijenio je kako takvi pokazatelji govore da Hrvatska nije blizu izlaska iz krize već se izgleda približava situaciji s kraja 90-tih godina kada su se tisuće ljudi formalno vodili kao zaposleni, ali mjesecima nisu primali plaću. Pozvao je Vladu RH da izvijesti o stanju prihoda od poreza na dohodak, te doprinosa fondovima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja.
ZAGREB - Trgovanje na Zagrebačkoj burzi danas su obilježili niska likvidnost sa svega 7,4 milijuna kuna redovnog prometa, te pad dioničkog indeksa Crobex za 1,24 posto. Crobex je dan završio na 1.803,86 bodova, a uz pad za 1,38 posto specijalizirani indeks Crobex10 spustio se ispod tisuću bodova, na 997,74 boda. Najtrgovanija je danas bila dionica HT-a sa 2,7 milijuna kuna prometa, a cijena joj je porasla za 0,50 posto, na 248,50 kuna. Milijunski promet imale su još samo dionice Petrokemije kojih je protrgovano za 1,1 milijun kuna. Cijena dionice Petrokemije je porasla za 2,89 posto, na 174,96 kuna. Dionica Belja izgubila je na cijeni za 2,49 posto, a ostvarila je 990,5 tisuća kuna prometa. Cijena je pala i dionici Podravke i to za 2,29 posto, uz promet od 664,3 tisuće kuna.
ZAGREB - Na današnjoj aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija upisano je 310 milijuna kuna i 21,22 milijuna eura vrijednih zapisa, pri čemu je njihov upis premašio planirani iznos izdanja. Na aukciji je bio ponuđen upis 300 milijuna kuna i 15 milijuna eura vrijednih trezorskih zapisa, podaci su ministarstva. Kunskih trezorskih zapisa s rokom dospijeća 182 dana upisano je 181 milijun, uz kamatnu stopu od 4,75 posto, što je 0,3 postotna boda više nego na prethodnoj aukciji. Upisano je i 129 milijuna kuna zapisa s rokom od 364 dana, uz kamatu od 5 posto, isto kao i na prethodnoj aukciji. Ujedno, upisano je i 11,061 milijun eura vrijednih trezorskih zapisa s rokom dospijeća od 91 dan, po kamatnoj stopi od 3,75 posto. Ta je kamatna stopa za 0,25 postotnih bodova viša nego na prethodnoj aukciji. Također, upisano je i 10,156 milijuna eura trezorskih zapisa s rokom dospijeća od 364 dana, uz kamatu od 4,5 posto, isto kao i prošli puta. Ukupno je na današnji dan upisano 13,966 milijardi kuna i 720,685 milijuna eura trezorskih zapisa.