Istaknuto je to na današnjoj regionalnoj konferenciji "Intermodalni prijevoz i razvojni projekti" koja je u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i Klastera intermodalnog prijevoza okupila 150 domaćih i stranih stručnjaka.
Naznačivši da se o intermodalnom transportu vodi puno računa i pri izradi prometne strategije, državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Mario Babić kazao je da je ta strategija potrebna radi uvođenja reda u unutarnjoj konkurenciji, ali i zbog uključivanja Hrvatske u međunarodne moderne promete tokove.
To podrazumijeva i liberalizaciju prometnog, posebno željezničkog tržišta, što čeka Hrvatsku, i koja znači preustroj te otvaranje tržišta drugim operaterima osim nacionalnih, što je i prilika za povećanje obima tog prometa.
Istaknuvši da je za intermodalni prijevoz najvažnija željeznica, Slavko Štefičar iz Saveza za željeznicu naglasio da je Hrvatska trenutno u okviru europskog prosjeka (EU 25) udjela željeznice u ukupnom prijevozu koji iznosi 18 posto. Dosadašnja istraživanja ukazuju da će u okviru EU 2020. gotovo 40 posto transporta tereta biti u obliku intermodalnog prijevoza.
Osim željeznice važnim dijelom intermodalnog prijevoza označeni su i logistički centri odnosno intermodalni terminali, za koje u Hrvatskoj, po riječima Natalije Jelić s zagrebačkog Fakulteta prometnih znanosti, ima 16 potencijalnih lokacija koje treba znatno više aktivirati nego sada.
Na konferenciji, koja se održava i sutra, predstavljen je i program EU-a za povećanje udjela intermodalnog prijevoza Marco Polo II. koji traje od 2007. do 2013. s ukupnim budžetom od 450 milijuna eura u kojem osim 27 članica EU-a mogu sudjelovati i ne članice i iz čega se sufinancira 35 do 50 posto ukupnih prihvatljivih troškova projekta. No, kako se čulo, prošle godine na natječaj za taj program prijavljena su samo tri projekta s hrvatskim partnerima, od čega je ostvaren samo jedan.
Spomenuta je i EU strategija za unapređenje Dunavske regije, po kojoj bi se uz ostalo do 2020. prometni potencijal za prijevoz tereta rijeke Dunav sa sadašnjih 10 posto iskorištenosti trebao povećati na 20 posto.