Da bi se to i postiglo, Hrvatska treba ostvarivu viziju i strategiju prometnog razvoja i reindustrijalizacije, istaknuto je na skupu.
U knjizi skupine autora "Intermodalni prijevoz putnika i robe, infrastruktura, reindustrijalizacija i stvaranje novih vrijednosti u Hrvatskoj", koja je predstavljena na skupu, kaže se kako to, među ostalim, znači izgradnju intermodalne infrastrukturne mreže s terminalima intermodalnog prijevoza kao i ulaganja u vozila za prijevoz putnika i robe i pretovarnu mehanizaciju.
Stručnjaci, među kojima Dubravko Radošević s Ekonomskog instituta u Zagrebu, Tomislav Josip Mlinarić sa zagrebačkog Fakulteta prometnih znanosti te sadašnji i bivši direktori Hrvatskih željeznica istaknuli su da treba ulagati u željeznicu. Kako su objasnili, cestovna je mreža razvijena na najvišoj razini, ali je za to potrošen golem novac, bez primjerena učinka jer su nove autoceste prazne veći dio godine, dok željeznica propada.
Uz ostalo je upozoreno da je osim željezničkog zapostavljen i riječni promet, unatoč tomu što postoje vrlo povoljni plovni putovi.
Zbog svega toga intermodalni prijevoz u Hrvatskoj nije razvijen, ali unatoč tomu raste pa je, primjerice, u riječkoj i pločanskoj luci od 1999. do 2010. porastao 20 puta, a na željeznici dva puta.
Ukupan udio intermodalnog prijevoza u Hrvatskoj je, po podatcima iznesenim na skupu, 15 posto, a do 2015. planira se povećati 20 do 25 posto.
Intermodalni prijevoz je način prijevoza robe ili putnika kod kojeg se od polazišta do odredišta kombiniraju razni oblici prijevoza, primjerice, cestovni, željeznički i pomorski.