LONDON - Britanska središnja banka Bank of England (BoE) u četvrtak je objavila da ponovno pokreće program otkupa imovine vrijedan 75 milijardi funta kako bi zaštitila britansko gospodarstvo od dužničke krize u eurozoni dok je kamatne stope zadržala na važećoj razini, kao i Europska središnja banka. Odluka o povećanju vrijednosti programa otkupa imovine, odnosno kvantitativno ublažavanje, na ukupno 275 milijardi funta naglašava ozbiljnost stanja u britanskom gospodarstvu, s obzirom na usporavanje rasta globalnog gospodarstva, danak koji uzimaju rezovi u državnoj potrošnji i veći porezi, te visoku inflaciju i spori rast plaća. BoE je zadržala ključnu kamatnu stopu na rekordno niskih 0,5 posto. Kamatne stope nije mijenjala u zadnje više dvije i pol godine, najduže razdoblje od II. svjetskog rata. Ni Europska središnja banka (ECB) zasad ne poduzima ništa po tom pitanju, odlučivši ih zadržati na postojećoj rekordno niskoj razini od 1,5 posto. Budući da je skok inflacije u rujnu gurnuo u drugi plan strahove od recesije, ECB se oduprijela pritiscima da snizi troškove pozajmljivanja u uvjetima intenzivirane dužničke krize. Jean-Claude Trichet na tiskovnoj će konferenciji pojasniti odluku upravnog vijeća ECB-a s današnjeg zasjedanja.
BRUXELLES/LONDON - Europska komisija predložila je u četvrtak koordiniranu dokapitalizaciju banaka dok Europska agencija za banke ispituje njihove zaštitne mehanizme u kontekstu aktualne krize. "Predlažemo zemljama članicama da koordinirano dokapitaliziraju banke i time riješe problem eventualne toksične imovine", kazao je predsjednik EK Jose Manuel Barroso u televizijskom intervjuu emitiranom na YouTubeu. To je ujedno najeksplicitnija izjava iz redova vodećih dužnosnika EU-a o koordiniranim mjerama koje bi trebale poduprijeti povjerenje u bankovni sektor u uvjetima pojačanog zazora ulagača zbog dužničke krize u eurohzoni. Dužnosnici EU-a naglasili su da ništa još nije konačno dogovoreno i da se nastavljaju rasprave o obliku moguće koordinirane akcije. Od ukupno 91 testirane banke samo njih osam nije zadovoljilo postavljene kriterije, uz zaključak da im je potrebna dokapitalizacija u ukupnom iznosu 2,5 milijardi eura. U međuvremenu je Europska agencija za banke (EBA) u četvrtak pri kraju dvodnevnog sastanka objavila da ispituje u kojoj mjeri postojeći mehanizmi štite banke od aktualnih nevolja na tržištima dionica i obveznica kao i od posustajanja gospodarskog rasta.
BRUXELLES - Njemačka je pozvala partnere u Europskoj uniji da dokapitaliziraju bankovni sektor kako bi se spriječilo širenje dužničke krize u eurozoni. Pomoć bankama opravdana je ako imamo zajednički pristup, kazala je kancelarka Angela Merkel tijekom posjeta sjedištu Europske unije u Bruxellesu, umirivši nervozna financijska tržišta. Francuska i Belgija dogovorile su početkom tjedna da će pomoći Dexiji, prvoj banci koja se našla u nevoljama zbog dužničke krize u eurozoni. "Važno je za tržišta da postižemo rezultate, ponestaje vremena i moramo brzo djelovati", naglasila je Merkel. Njemačka je spremna preuzeti inicijativu i po potrebi ubrizgati kapital u svoje banke, kazala je, upozoravajući ipak da Europa nema čarobni štapić kojim bi riješila svoje probleme. Čelnik europskog odjela u Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) Antonio Borges naglasio je da će "između 100 milijardi i 200 milijardi eura biti više nego dovoljno" za potporu bankama. "To nije preveliki iznos, ni u kom slučaju nije nedostižan", naglasio je.
MILANO - Agencija Moody's snizila je rejtinge dvije najveće talijanske banke Intesa Sanpaolo i UniCredit slijedom nedavnog sniženja rejtinga talijanskih državnih obveznica. Moody's je, naime, snizio rejting talijanskih državnih obveznica za tri razine, na 'A2', ukazujući na značajno povećanje rizika pri financiranju za zadužene članice eurozone i upozorivši na mogućnost dodatnog sniženja rejtinga. Talijanske banke našle su se proteklih tjedana pod pritiskom zbog širenja dužničke krize u eurozoni i smatra ih se ranjivima zbog značajnih portfelja talijanskih državnih obveznica. Moody's je snizio UniCreditov rejting za dugoročno zaduživanje i za depozite s 'Aa3' na 'A2', zaključivši time postupak procjene radi mogućeg sniženja koji je pokrenuo u svibnju. "Proteklih su mjeseci snižene prognoze rasta za mnoga ključna tržišta grupe, a posebno za Italiju, zbog čega će vjerojatno dodatno poboljšanje profitabilnosti i kvalitete imovine biti obavijeno još većom neizvjesnošću i još teže izvedivo", ističu u Moody'su.
BERLIN - Obveza Njemačke je da pomogne Grčkoj u restrukturiranju gospodarstva kako bi se poduprle kompanije i ulaganja, kao i da ponudi kratkoročnu pomoć u otplati dugova, kazao je njemački ministar gospodarstva Philipp Roesler pred odlazak u Atenu s izaslanstvom njemačkih poslovnih čelnika. "U duhu solidarnosti dužnost je svih Europljana da pomognu Grčkoj da se njezino gospodarstvo ponovno osovi na noge, pa želimo odvesti njemačke kompanije u Grčku", kazao je u četvrtak Roesler za televizijsku postaju ZDF. Ministar, ujedno i čelnik Slobodnih demokrata, manjeg koalicijskog partnera u vladi kancelarke Angele Merkel, ranije je zauzimao oštar stav spram grčke dužničke krize i tvrdio da grčki bankrot ne bi trebao biti tabu. Roesler putuje u Atenu u pratnji oko 60 poslovnih čelnika iz njemačke industrije, uključujući nekolicinu iz sektora obnovljivih izvora energije, kako bi razmotrili mogućnosti ulaganja i vidjeli kako bi njemačko stručno znanje moglo pomoći grčkom gospodarstvu da se osovi na noge. Njemački ministar je također poručio i da Grčka mora odraditi svoj dio posla.
BERLIN - Industrijske narudžbe u Njemačkoj u kolovozu su neočekivano smanjene zbog pada domaće potražnje, pokazali su u četvrtak podaci njemačkog ministarstva gospodarstva. Industrijske narudžbe smanjene su tako za 1,4 posto u odnosu na mjesec ranije, poglavito zahvaljujući 3,2-postotnom padu domaćih narudžbi, navodi se u izvješću ministarstva. Ministarstvo gospodarstva također je objavilo revidirane podatke o industrijskim narudžbama u srpnju, prema kojima je njihov pad iznosio 2,6 posto, nešto manje od prvotno procijenjenih 2,8 posto. Ti su podaci najnoviji u nizu onih koji ukazuju na usporavanje aktivnosti u najvećem europskom gospodarstvu. U drugom tromjesečju ono je poraslo za svega 0,1 posto, a podaci za netom završeno treće tromjesečje očekuju se sredinom studenoga. Pad narudžbi uvelike je iznenadio analitičare koji su u prosjeku očekivali njihov rast od 0,3 posto, kako je pokazala Reutersova anketa u kojoj je sudjelovao 41 ekonomist. Nedavno objavljeni podaci pokazali su da se poslovna klima u zemlji pogoršava zbog zabrinutosti oko utjecaja dužničke krize u eurozoni, kojoj se zasad ne nazire kraj.
LUXEMBOURG - Europski propisi koji prisiljavaju sve zrakoplovne kompanije da plaćaju za emisiju stakleničkih plinova u okviru su zakona, zaključila je u četvrtak savjetnica Europskog suda pravde u najnovijoj fazi ogorčene bitke Europske unije i zrakoplovne industrije. Od siječnja iduće godine sve zrakoplovne kompanije morat će kupovati dozvole u okviru europske sheme trgovanja emisijama (ETS) i sudjelovati u pokrivanju troškova emisije štetnih plinova svih letova u Europu ili iz nje. Odvjetnici očekuju da će i londonski sud pred kojim su Američko udruženje za zračni prijevoz, American Airlines i United Continental pokrenuli spor da bi ga on potom proslijedio najvišem europskom sudu, postupiti u skladu s njegovom presudom. Kineske i indijske zrakoplovne kompanije također su se žestoko usprotivile europskim propisima koji ih obvezuju na kupovinu dozvola za emisiju štetnih plinova. Protokolom iz Kyota o borbi protiv promjena klime dogovoreno je da zemlje pokušaju regulirati emisiju štetnih plinova iz zrakoplovne industrije posredstvom Međunarodne organizacije za civilni zračni prijevoz ali pregovori s tim industrijskim udruženjem nisu urodili plodom.
NEW YORK - Američki tehnološki div Microsoft razmišlja o ponudi za Yahoo, ponovno se pojavljujući u ulozi potencijalnog kupca, nakon gorke i neuspješne borbe za preuzimanje, te internetske kompanije 2008. godine, kazali su u srijedu upućeni izvori. Microsoft se time pridružuje nizu kompanija koje su bacile oko na Yahoo, poduzeće tržišne vrijednosti oko 20 milijardi dolara. Tražilica trenutno priprema financijsku dokumentaciju koju će dati na uvid potencijalnim kupcima, kazali su izvori. Riječ je o kompanijama Providence Equity Partners, Hellman & Friedman, Silver Lake Partners, kineskom divu Alibaba i ruskooj investicijskoj tvrtki DST Global, navode. Microsoft bi mogao potražiti partnera u nastojanju da preuzme Yahoo, rekao je jedan od izvora, ne navodeći detalje. Još nije donesena nikakva odluka i ponuda možda neće ni biti objavljena, s obzirom na unutarnje podjele u Microsoftu oko toga treba li ponovo krenuti u potjeru za Yahooom, kazao je visoki dužnosnik tehnološkog diva.
TOKIO - Toyotina proizvodnja u pogonima širom svijeta vratila se prošlog mjeseca na razine iz razdoblja prije tsunamija, priopćio je japanski proizvođač vozila. Potres i tsunami u Japanu 11. ožujka poremetili su proizvodnju Toyote i drugih proizvođača automobila, zbog prekida u opskrbi dijelovima iz sjeveroistočnog Japana. Toyota je nakon katastrofe priopćila da ne očekuje povratak proizvodnje na normalu do kraja ove godine. U lipnju je prognozirala da će u srpnju biti blizu normalnih razina, a u kolovozu da će u potpunosti obnoviti proizvodnju u rujnu. Najnovija objava ukazuje na sposobnost poduzeća da se osovi na nove nakon problema. Toyota je prošle godine bila najveći svjetski proizvođač automobila po broju prodanih automobila a u prvoj polovini ove godine kliznula je na treće mjesto, iza General Motorsa i Volkswagena. Toyotini će radnici u sljedećim mjesecima raditi prekovremeno i u dodatnim smjenama kako bi nadoknadili proizvodnju izgubljenu zbog katastrofe, ističu u japanskom poduzeću.
SIDNEY - Europski proizvođač zrakoplova Airbus objavio je da će razmotriti mogućnosti pomoći u financiranju klijenata s obzirom da se dužnička kriza u eurozoni otegnula. Potpredsjednik za programe Tom Williams kazao je da Airbus ne bilježi izravne posljedice intenizivirane dužničke krize u eurozoni, ali da razmišlja da pokrene razgovore s europskim kreditnim agencijama o podršci klijentima. "Europske banke posljednjih su godina bile vrlo aktivne po pitanju financiranja industrije zrakoplova, a nedvojbeno postoje određene neizvjesnosti ako se pogleda kriza u eurozoni danas i stanje likvidnosti nekih od velikih banaka", kazao je na jednom brifingu za tržišta u Sydneyu. "Iako nismo banka, ući ćemo u neke vidove financiranja ako bude potrebno. To je, dakako, svojevrsna mjera osiguranja i ima određenu cijenu, no omogućava zrakoplovnim tvrtkama da uz čvrsto jamstvo odu na tržište i pribave novac", dodao je Williams.
LONDON - Cijene nafte poskočile su u četvrtak na međunarodnim tržištima, poduprte pojačanim očekivanjima da će Europa poduzeti konkretne mjere kako bi poduprla banke. Barel sirove nafte za isporuke u studenom poskupio je na londonskom tržištu 80 centi, na 103,53 dolara. U srijedu njegova je cijena porasla gotovo tri posto. Na američkom tržištu cijena barela porasla je 1,24 dolara, na 80,92 dolara. Prethodnog dana poskočila je više od pet posto. "Tržišta dionica su porasla a zalihe sirove nafte u SAD-u zabilježile neočekivano snažan pad. Tržište se oporavlja od nedavne slabosti", zaključio je Carsten Fritsch iz frankfurtskog Commerzbanka. Europska tržišta dionica poskočila su u četvrtak nakon što su europski dužnosnici signalizirali da su spremni koordinirano dokapitalizirati banke kako bi ih zaštitili od prelijevanja dužničke krize. Potporu cijenama nafte dao je i gubitak nade u raniji povratak libijske nafte na globalna tržišta, nakon što je talijanska naftna kompanija Eni objavila kako je njezino najveće naftno polje u Libiji možda u ruševinama. U tom se polju prije rata crpilo 130.000 barela nafte dnevno.
LONDON - Europske dionice porasle su u četvrtak, poduprte nadom da će europski dužnosnici koordinirano dokapitalizirati svoje banke i time ih zaštititi od dužničke krize u eurozoni. Indeks londonske burze Ftse ojačao je 1,94 posto na 5.201 bodova, indeks frankfurtske burze DAX za 2,24 posto na 5.595 bodova, a pariški CAC za 2,44 posto na 3.046 bodova. Banke su i u četvrtak bile među najvećim dobitnicima na tržištu nakon što je predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso predložio državama članicama da koordinirano dokapitaliziraju banke. Nakon Barrosova prijedloga bankovni sektor ojačao je u prosjeku 3,1 posto. Dan ranije poskočio je 4,6 posto nakon što su europski ministri financija dogovorili da će zaštititi banke, a njemačka kancelarka Angela Merkel poručila da je Njemačka spremna preuzeti inicijativu i po potrebi dokapitalizirati svoje banke. Dionice banke Natixis poskočile su 13 posto, BNP Paribasa za 7,4 posto a UniCredita za 3,3 posto. Krizom pogođena Dexia oslabila je pak 10 posto. Među dobitnicima isticao se i rudarski sektor, koji je u prosjeku dobio na vrijednosti 3,8 posto, poduprt višim cijenama metala.
TOKIO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros snažno porasle, zahvaljujući optimizmu u vezi pomoći europskom financijskom sektoru i nadi da će američko gospodarstvo izbjeći novu recesiju. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u plusu 1,6 posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Australiji, Južnoj Koreji i Hong Kongu skočile između 2,2 i 4,3 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je na dobitku 3,1 posto, vrativši više od polovice gubitka od početka tjedna, kada je zaronio na najnižu razinu u dvije godine. „Podaci iz SAD-a pokazuju da potresi na financijskim tržištima zasad nisu ozbiljnije naštetili gospodarstvu, barem ne američkom. Ulagači jutros kupuju dionice jer su, nakon nedavne rasprodaje, njihove cijene pale na razine koje odražavaju novu recesiju“, kaže Hiroki Shimazu, ekonomist u tvrtki SMBC Nikko Securities.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u srijedu cijene dionica znatno porasle, drugi dan zaredom, zahvaljujući relativno dobrim podacima iz američkog gospodarstva i vijestima da europski dužnosnici razmatraju zajednički plan za pomoć bankama. Dow Jones indeks ojačao je 131 bod, ili 1,21 posto, na 10.939 bodova, dok je S&P 500 skočio 1,79 posto, na 1.144 boda, a Nasdaq indeks 2,32 posto, na 2.460 bodova. Ulagače je jučer ohrabrio podatak Instituta za menadžere nabave da je njegov indeks aktivnosti u uslužnom sektoru u rujnu iznosio 53 boda. Premda manji nego mjesec dana prije, kada je dosegnuo 53,3 boda, taj je podatak nešto bolji od očekivanja i ukazuje na nevelik, ali ipak rast dominantnog sektora američkog gospodarstva. Izvješće ADP-a, najveće američke agencije za zapošljavanje, pokazuje, pak, da je u privatnom sektoru u rujnu zaposlena 91.000 osoba, više od 75.000, koliko su procjenjivali analitičari.