U Hrvatskoj dosad nisu postojale jedinstvene smjernice i prehrambeni standardi namijenjeni starijem pučanstvu iako je pothranjenost u starijih osoba, do koje dolazi zbog tjelesnih, psiholoških, socioloških i ekonomskih promjena koje obilježavaju proces starenja, vrlo učestala, ali se često ne dijagnosticira i rijetko liječi, ističu stručnjaci.
Tako je pothranjenost znatno češća u domovima za starije i nemoćne osobe te se kreće od 19 do 36 posto, dok su joj najčešće, u 65 posto, izložene hospitalizirane starije osobe. Uz to, hrvatsko stanovništvo sve više stari i danas se procjenjuje da je starijih od 65 godina više od 16 posto, a smatra se da će ih do 2050. godine biti više od 30 posto.
Proces starenja uzrokuje značajne promjene u sastavu tijela, uključujući smanjenje mišićne mase i povećanje masnog tkiva. Sarkopenija je specifično obilježje starije dobi, a podrazumijeva gubitak mase skeletnih mišića i rezultira smanjenjem mišićne snage.
U smjernicama su prikazane specifične nutritivne potrebe – preporuke za unos energije i hranjivih tvari. Temeljeno na literaturnim podacima preporučena je primjena vitaminsko-mineralnih pripravaka u određenim situacijama, s posebnim naglaskom na vitamin D, folnu kiselinu, vitamin B12 te minerale poput cinka i magnezija.
U slučaju pothranjenosti preporučuju se oralno primijenjeni enteralni pripravci, kako u hospitaliziranoj gerijatrijskoj populaciji tako i za starije osobe u domovima i zajednici. Smjernice razrađuju i tzv. enteralnu i parenteralnu prehranu gerijatrijske populacije, odnosno kliničku prehranu uz pomoć sondi itd.
U izradi smjernice sudjelovala su i druga stručna društva HLZ-a poput Hrvatskog društva za gerontologiju i gerijatriju, Hrvatsko antropološkog društva i Hrvatskog društva za aterosklerozu.