U ponedjeljak navečer sazvan je hitan sastanak uprave grupe koji protegnuo do ranih jutarnjih sati u utorak.
Dexijine su dionice u ponedjeljak oslabile 10,2 posto jer ulagače zabrinjava njezina izloženost grčkom dugu i upozorenje agencije Moody's da bi mogla sniziti njezin rejting zbog mogućih problema s likvidnošću.
Iz Dexije je nakon sastanka priopćeno da je u aktualnom okruženju pritišće obujam imovine koji nudi na prodaju, uključujući i 95 milijardi eura (81 milijardu funti) obveznica.
Također u priopćenju se navodi da izvršni direktor Pierre Marianni dobio zadaću da pripremi mjere za otklananje takvih strukturalnih problema koji štete poslovanju.
Dexijino izvješće objavljeno je neposredno nakon završetka sastanka ministara financija eurozone u Luxembourgu, na kojem su sudjelovali i belgijski i francuski ministar financija. Te su dvije zemlje ujedno dioničari Dexije.
"Dvije vlade pomno prate stanje i intervenirat će ako se ukaže potreba", rekao je belgijski ministar financija Didier Reynders novinarima nakon sastanka.
Dexia spada među banke najviše izložene grčkim obveznicama i mediji su proteklih tjedana učestalo spekulirali o njezinoj mogućoj podjeli odnosno novoj financijskoj injekciji, možda i iz državne blagajne.
Banka je na kraju lipnja imala u svom portfelju grčke obveznice ukupne vrijednosti 3,8 milijardi eura a njezina je izloženost rizičnim kreditima u zaduženoj članici eurozone iznosila 4,8 milijardi eura.
Dexijina je tržišna kapitalizacija samo 2,5 milijardi eura i smatra se da njezin temeljni kapital nije dovoljno velik da apsorbira velike gubitke.
Dexia je zabilježila trošak od 338 milijuna eura na ime pokrivanja 21-postotnog gubitka na vrijednosti grčkih obveznica koje dospijevaju na naplatu 2020.
Francusko-belgijska financijska grupa nije jedina europska banka kojoj će biti potreban dodatni kapital s obzirom na postroženu regulativu, pad zarade i gubitke na državnim obveznicama ako se ne riješi dužnička kriza u eurozoni.
Analitičari JPMorgana procjenjuju da bi banke po standardnom scenariju mogle ustrebati 148 milijardi dodatnog kapitala, odnosno 227 milijardi po scenariju koji uključuje recesiju i pad vrijednosti dionica i obveznica.
Pritom u JPMorganu procjenjuju da UniCreditu, Deutsche Bank, Lloydsu, Societe Generaleu i Barclaysu po scenariju koji uključuje financijski stres nedostaje po nešto više od sedam milijardi eura.
Ne budu li banke mogle same prikupiti kapital, udio vlada u njihovoj vlasničkoj strukturi mogao bi poskočiti sa sadašnjih sedam na 20 posto, zaključio je u bilješci analitičar JPMorgana Kian Abouhossein.