To je prvi put da je u drugom tromjesečju zabilježen suficit od kad je dostupna statistika, ističu analitičari Raiffaisen banke (RBA).
Na kretanja na tekućem računu platne bilance u drugom tromjesečju ponajviše su utjecala kretanja na računu roba, odnosno smanjenje deficita na tom računu, te rast suficita na računu usluga.
Deficit na računu roba u drugom je kvartalu iznosio 1,36 milijardi eura, što je 138,7 milijuna eura ili 9,2 posto manji deficit nego u istom razdoblju lani.
Na računu usluga zabilježen je pak rast suficita za 13,7 posto ili za 197 milijuna eura, na 1,63 milijardi eura.
Posljedica je to prije svega rasta rasta suficita na podračunu putovanja, sa 1,3 milijarde eura u drugom lanjskom kvartalu na 1,5 milijardi u drugom kvartalu ove godine.
Naime, dobri fizički turistički pokazatelji u predsezoni odrazili su se i na podračun putovanja na kojem su prihodi u drugom tromjesečju ove godine iznosili 1,68 milijardi eura, što je 207 milijuna eura ili 14 posto više nego u istom razdoblju lani. Istodobno su rashodi za turističku potrošnju u inozemstvu u drugom kvartalu ove godine iznosili 169,3 milijuna eura, što je oko 10 milijuna eura više nego u istom razdoblju lani.
Statistički podaci HNB-a pokazuju i da je manjak na računu dohotka u iznosu od 489,4 milijuna eura znatno, za 195 milijuna eura, porastao u odnosu na drugo tromjesečje lani, dok je višak na računu tekućih transfera smanjen za 19,4 milijuna eura, na 268,4 milijuna eura.
Podaci iz statistike središnje banke pokazuju da je u prvom tromjesečju ove godine deficit tekućeg računa platne bilance iznosio 1,4 milijarde eura, dok je u drugom zabilježen suficit od 54,5 milijuna, pa je tako tako u prvom polugodištu zabilježen manjak u iznosu od 1,38 milijardi eura, što je nešto manji deficit, za 15,5 milijuna eura, nego u prvom polugodištu lani kada je bio nešto iznad 1,4 milijarde eura.
Analitičari RBA napominju kako će u trećem tromjesečju na tekućem računu biti zabilježen suficit, kako je i uobičajeno za ljetne mjesece i središnju turističku sezonu. Povoljni podaci iz srpnja i kolovozu upućuju na to da će suficit biti veći nego u istom tromjesečju prošle godine, pri čemu očekuju da će, za razliku od prošle godine, rast broja dolazaka i noćenja turista biti popraćen i rastom prihoda od turizma.
Međutim, u zadnjem tromjesečju očekuju produbljivanje deficita uslijed pogoršanja trendova u robnoj razmjeni, odnosno smanjenja robnog izvoza.
Analitičari RBA na razini cijele godine očekuju da bi udio deficita tekućeg računa u BDP-u mogao iznositi oko 1,4 posto.