Ispod glavnoga križa na dubrovačkome groblju Boninovu jutros su položeni vijenci i zapaljene svijeće u spomen na poginule u Domovinskom ratu i obrani Dubrovnika. Nakon toga Stradunom su u mimohodu prošli učenici i djeca iz dječjeg vrtića u Župi Dubrovačkoj, a u Kazalištu Marina Držića upriličen je prigodni program u kojem je sudjelovalo 300 učenika dubrovačkih osnovnih škola.
U podne će misu ispred spomen-obilježja na Srđu predvoditi dubrovački biskup Mate Uzinić.
JNA je predvodeći srpske i crnogorske dragovoljce i plaćenike 1. listopada 1991. u šest sati počela napad na dubrovačko područje. Neprijateljske snage koje su namjeravale osvojiti hrvatski jug od Prevlake do doline Neretve činilo je između 11 i 13 tisuća vojnika užičkoga, podgoričkoga i mostarskoga korpusa te pripadnici Vojno-pomorskog sektora Boke uz potporu zrakoplovstva te više od 120 teških topova, oko 100 tenkova i 50 oklopnih transportera.
Na bojišnicama dugim više od 200 kilometara agresoru se suprostavilo 750 slabo naoružanih branitelja, pripadnika postrojba dubrovačkoga ZNG-a i dubrovačko-neretvanske Policijske uprave te dragovoljaca iz sastava Teritorijalne obrane.
Već u prvim napadima, zahvaljujući iznimnoj hrabrosti, srbocrnogorske postrojbe pretrpjele su znatne gubitke na Čepikućama, Osojniku, Brgatu i Prapratnom.
Srbocrnogorske postrojbe zauzele su 5. listopada Konavle, a na zapadu su ušle u Slano te Dubrovniku presjekle i posljednju kopnenu vezu s ostalim dijelovima Hrvatske. Krajem listopada agresorske postrojbe izbile su na same prilaze gradu u kojem je bez struje, vode i redovite opskrbe hranom ostalo oko 50.000 ljudi.
Hrabri dubrovački branitelji uspjeli su spriječiti ulazak srbocrnogorskih postrojba u grad te su učvrstili crtu obrane.
U studenome i prosincu Dubrovnik je pretrpio najteže dane u svojoj višestoljetnoj povijesti. Tako je u napadima od 8. do 14. studenoga i 6. prosinca na uže gradsko područje palo više od 5000 topničkih projektila, a u napadu 6. prosinca više od 600 ih je palo na povijesnu jezgru. Devet zgrada potpuno je izgorjelo, 461 zgrada pretrpjela je teža oštećenja, a 45 projektila palo je na Stradun.
Stradanje i herojstvo Dubrovnika dalo je odlučujući doprinos širenju istine o pravednoj borbi hrvatskog naroda te međunarodnom priznanju Hrvatske.
Tijekom agresije na dubrovačko područje poginula su 184 branitelja i 92 civila, a ranjeno je više od 1500 osoba. U srpskim koncentracijskim logorima bile su zatočene 423 osobe, a bilo je više od 33 tisuće prognanih i izbjeglih. Uništeni su mnogi spomenici kulture, gospodarske i civilne zgrade, a 7771 obitelj ostala je bez doma.
Početak srbocrnogorske agresije na Dubrovnik 1. listopada obilježit će se u 17,30 sati spuštanjem vijenca u more za sve poginule u luci Gružu, a u 19 sati u crkvi Male braće bit će služena misa.
Na mjestima pogibije dubrovačkih branitelja u Mokošici, Bosanci i Strinčjeri bit će položeni vijenci.