BUDIMPEŠTA - Spor oko vlasništva nad INA-om mora se riješiti u skladu s europskim pravilima, a sumnju u korupciju prilikom privatizacije hrvatske naftne kompanije istražiti hrvatski i mađarski organi, suglasili su se u četvrtak u Budimpešti mađarski i hrvatski predsjednici Pal Schmitt i Ivo Josipović. "Hrvatska vlada želi ograničiti omjer vlasništva i mi na to nemamo utjecaja, ali se takve odluke moraju donositi u skladu s europskim normama", rekao je Schmitt na zajedničkoj konferenciji za novinare s Josipovićem, koji boravi u službenom posjetu Mađarskoj. Odgovarajući na pitanje o suradnji INA-e i MOL-a Schmitt je rekao kako su "mađarski organi spremni sprovesti istragu o tome predmetu", odnosno o sumnjama da je uprava MOL-a podmitila bivšeg hrvatskog premijera Ivu Sanadera, radi stjecanja upravljačkih prava u INA-i. "Hrvatska neće poduzeti nešto što nije u skladu s pravilima tržišnog natjecanja, a slučaj INA-e i MOL-a riješit će se onako kako to traže načela pravde i pravne države", istaknuo je Josipović. Dodao je kako zadnje informacije govore da će se hrvatska vlada prije odluke o donošenju zakona o ograničenju vlasništva nad INA-om savjetovati s Bruxellesom. "Imam povjerenja da će vlada postupiti u najboljoj vjeri u odnosu na INA-u i europsku budućnost", kazao je Josipović. Hrvatski predsjednik pojasnio je kako je motiv vlade spriječiti da korupcija, ako se dokaže, trajno utječe na odnose u toj strateški važnoj tvrtki. Najava hrvatske vlade da će ograničiti vlasništvo nad INA-om tako da nijedan dioničar, pa ni mađarski MOL, ne može imati više od 49 posto dionica bila je jedna od glavnih tema razgovora dvojica predsjednika i izaslanstava koji je trajao duže od najavljenog, oko sat i pol vremena. Josipović i Pal ipak su istaknuli kako taj slučaj neće utjecati na prijateljske odnose Hrvatske i Mađarske koji bi trebali dodatno ojačati ulaskom Hrvatske u EU iduće godine.
DEN HAAG - Prva statusna konferencija u žalbenom postupku u procesu protiv generala Ante Gotovine i Mladena Markača održana je u četvrtak u Den Haagu i trajala je manje od deset minuta. Generali Gotovina i Markač pojavili su se u sudnici prvi put nakon 15. travnja kada su u prvostupanjskom postupku osuđeni na 24, odnosno 18 godina zatvora na statusnoj konferenciji koja se saziva kako bi se sud upoznao u kakvom su stanju pritvorenici i razmotrila statusna i proceduralna pitanja. Na pitanje suca Theodora Merona kakvo mu je zdravstveno stanje i želi li o tome govoriti na sjednici zatvorenoj za javnost, general Gotovina je odgovorio: "Ne, hvala, sve je u redu", a slično je odgovorio i general Markač. Sudac Meron je rekao da u ovom trenutku ima dva neriješena podneska i najavio da će o njima uskoro biti donesena odluka. Prvi je zahtjev obrane dvojice generala da se Srbiji izda obvezujući nalog za dostavu zapisnika zapisnika Vrhovnog savjeta obrane, za koje obrana misli da dokazuju kako su krajinski Srbi napustili Hrvatsku po naredbi svog vodstva, a ne zbog napada hrvatskih snaga. Drugi neriješeni podnesak je pismo tužiteljstva u kojem se žali da je obrana u svojoj žalbi iznijela neke povjerljive podatke. Odvjetnik generala Markača izjavio je nakon statusne konferencije da vidi neke pozitivne pomake u slučaju dostave dokumenata iz Srbije. "Vidimo neki pomak, zbog toga što su nam se sami tužitelji javili i rekli da su bili u kontaktu s Rasimom Ljajićem, šefom srbijanskog ureda za suradnju s ICTY-jem, te da se u tom smjeru mogu očekivati neki pozitivni koraci Srbije da udovolji zahtjevu obrane za dostavom dokumenata. Ako Srbija i dalje bude odbijala tako postupiti, mi ćemo tražiti da sud izda obvezujući nalog", rekao je Mikuličić, dodajući da je dosta neobično da ih o tim kontaktima informira tužiteljstvo. Na statusnoj konferenciji bio je i novi član obrane generala Gotovine, švicarski odvjetnik Guenael Mettraux. Odvjetnik Mettraux je rekao kako obrana smatra da prvostupanjska presuda ima mnogo činjeničnih i pravnih pogrešaka te da je krivo korišten i primijenjen koncept udruženog zločinačkog pothvata. Drugi Gotovinin odvjetnik Greg Kehoe je izrazio optimizam glede ishoda žalbenog postupka, dodajući da je ključna teza žalbe da su napadi u Oluji bili "legitimni napadi na regularne vojne ciljeve na okupiranom hrvatskom području". Odvjetnik Luka Mišetić je dodao da žalba osporava tezu o neselektivnom granatiranju. "Naše je stajalište da ni tužiteljstvo ne osporava da nema identificiranih žrtava topništva u ovom predmetu. Ne postoji nijedna osoba ubijena ili ranjena granatama ili koja je tvrdila da je otišla iz straha od granata. Smatramo da je nelogično da sud zaključi da je 20 tisuća civila otišlo iz straha od granata, a da isti sud ne može identificirati ni jednu žrtvu u predmetu", rekao je Mišetić.
ZAGREB - Tužiteljstvo ICTY-ja pozvalo je žalbeno vijeće toga suda da kao neosnovanu odbaci žalbu generala Mladena Markača na presudu kojom je zbog zločina u Oluji osuđen na 18 godina zatvora. "Markač nije dokazao nikakve pogreške u zaključcima vijeća i njegovu žalbu treba odbaciti u cijelosti", navodi se u verziji za javnost tužiteljskog odgovora na žalbu obrane, koja je objavljena u četvrtak. "Raspravno vijeće primjereno je osudilo Markača za zločine koje su počinile hrvatske oružane jedinice u okviru udruženog zločinačkog pothvata", pišu tužitelji. Obrana generala Markača u žalbi na prvostupanjsku presudu podnesenoj 1. kolovoza poručila je da je sudsko vijeće pogrešno utvrdilo da je u Oluji postojao udruženi zločinački pothvat kojemu je cilj bio progon srpskih civila, kao i da je Markač bio njegov dio. Tužitelji i u odgovoru na Markačevu žalbu, kao i u odgovoru na Gotovininu žalbu, navode da je vijeće ispravno zaključilo da je takav pothvat postojao te da je Markač bio njegov član kao i da je značajno pridonio ostvarivanju njegovih ciljeva. Vijeće je, navode tužitelji, ispravno utvrdilo da je specijalna policija odgovorna za razaranje i pljačku Gračaca, palež i razaranje Donjeg Lapca te ubojstva na području krajine.
ZAGREB - Prvostupanjsko vijeće Međunarodnoga kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) ispravno je zaključilo da su u Oluji počinjeni nezakoniti napadi koji su rezultirali progonom srpskog stanovništva i stoga haaško tužiteljstvo traži da se žalba generala Ante Gotovine odbaci u cijelosti, navodi se u javnoj verziji odgovora tužitelja na žalbu generala Gotovine, objavljenoj u četvrtak. "Tužiteljstvo traži da žalbeno vijeće odbaci Gotovininu žalbu u cijelosti", navodi se u podnesku izvorno podnesenom 12. rujna, tada kao tajnom dokumentu. Obrana generala Gotovine je 1. kolovoza podnijela žalbu na prvostupanjsku presudu kojom je osuđen na 24 godine zatvora zbog zločina počinjenih tijekom i nakon Oluje. U žalbi navode da je vijeće pogrešno utvrdilo da su u Oluji počinjeni nezakoniti napadi koji su rezultirali progonom stanovništva kao i da je pogrešno utvrđeno postojanje udruženog zločinačkog pothvata te Gotovinino sudjelovanje u njemu. "Vijeće je ispravno zaključilo da su Tuđman, Gotovina, Markač i drugi hrvatski politički i vojni vođe zajedno djelovali u okviru udruženog zločinačkog pothvata radi trajnog uklanjanja što je moguće većeg broja srpskih civila iz krajine", pišu tužitelji. Tužitelji navode da su srpski civili izbjegli zbog straha izazvanog nezakonitim topničkim napadima suprotstavljajući to tvrdnjama obrane da je odluka srpskog vodstva tzv. RSK pokrenula odlazak. Tužitelji tvrde da je naredba za evakuaciju stigla prekasno te je bila irelevantna jer je progon već počeo. U pogledu tvrdnji obrane generala Gotovine da je tek u presudi kao mjerilo zakonitosti topničkog pogotka uvedeno pravilo o padu projektila unutar 200 metara od vojnog cilja, tužitelji tvrde da je nezakonitost napada utvrđena na osnovi puno više čimbenika od 200-metarske granice.
BEOGRAD - Državni tajnik u srbijanskom ministarstvu pravosuđa Slobodan Homen u četvrtak je izjavio kako zakon koji je hrvatska vlada uputila Saboru, a kojim se utvrđuje ništetnost pravnih akata iz Srbije koji se odnose na Domovinski rat, nije u skladu s europskom demokratskom praksom te da se vlasti ne trebaju miješati u rad pravosuđa. Homen je na tiskovnoj konferenciji u Beogradu izrazio nadu da zakon neće biti prihvaćen u Saboru, ocijenivši kako je možda riječ o potezu u prilog predizborne kampanje u Hrvatskoj. "Što se tiče Hrvatske, ona ni do sada nije postupala prema našim tjeralicama i to nije ništa novo", izjavio je Homen te istaknuo kako optužnica protiv nekoga u Hrvatskoj za zločine tijekom devedesetih ne znači da je taj netko automatski kriv već da svoju nevinost treba dokazivati pred sudom. Po njegovim riječima, postupci će biti nastavljeni po svim optužnicama za koje ima dovoljno dokaza. Podsjetivši kako je ratni zločin kazneno djelo koje ne zastarijeva, Homen je kazao kako očekuje da druge države postupaju u skladu s raspisanim tjeralicama. Hrvatska je vlada Saboru uputila zakon kojim se utvrđuje da su ništetni i bez pravnog učinka svi pravni akti bivše JNA, njezinih pravosudnih tijela, pravosudnih tijela bivše SFRJ i pravosudnih tijela Republike Srbije koji se odnose na Domovinski rat u Republici Hrvatskoj i kojima su osumnjičeni, optuženi ili osuđeni hrvatski državljani.
MOSTAR - Obrana Miroslava Kutle predstavila je u četvrtak pred županijskim sudom u Sarajevu opsežnu dokumentaciju, kojom osporava navode iz presude kojom je Kutle u Hrvatskoj osuđen na dvije godine i osam mjeseci zatvora u slučaju zagrebačkog Gradskog podruma, te je zatražila obnovu postupka u toj državi. Sud u Sarajevu najavio je da će se naknadno izjasniti hoće li prihvatiti zahtjev obrane za obnovom sudskog postupka ili pak odlučiti o prihvaćanju presude iz Hrvatske i određivanju visine kazne. Kutlin odvjetnik Damir Alagić rekao je medijima kako je obrana predstavila vještačenje Ekonomskog instituta iz Sarajeva te još jednu ekspertizu kojim se navodno pobija presuda iz Hrvatske uz tvrdnju da je riječ o "montiranom slučaju". "Sud je saslušao kompletnu obranu u kojoj je predočeno i potpuno novo financijsko vještačenje što ga je izradio ekonomski institut u Sarajevu, neovisni stručnjaci, akademici. Sud bi prilikom ocjene morao uzeti u obzir sve te nalaze", rekao je Alagić. Prema njegovim riječima, stručnjaci sarajevskog ekonomskog instituta zaključili su kako su svi dokumenti i računi kojima je Kutle pribavio dionice "Gradskog podruma" ispravni i vjerodostojni te da se tijekom suđenja u Hrvatskoj o utemeljenosti potraživanja poduzeća "Globus" nisu potvrdile pretpostavke optužbe da dokumenti sadrže netočne podatke. "Riječ je naprosto o nepostojećem potraživanju", rekao je Alagić. Po njemu, nema dokaza o namjernom materijalnom i kriminalnom postupanju "Globusa" i "Gradskog podruma". Miroslav Kutle, koji je pobjegao u BiH nakon izricanja pravomoćne presude, nazočio je na ročištu pred županijskim sudom u Sarajevu u četvrtak ali je odbio komentirati slučaj. Ministarstvo pravosuđa Hrvatske u travnju ove godine proslijedilo je zahtjev ministarstvu pravosuđa BiH za priznavanje i izvršenje kazne koja je izrečena Kutli, sukladno ugovoru između dviju država o pomoći u izvršenju kaznenih predmeta. Odvjetnik Alagić ocijenio je i kako se slučaj Kutle ne može uspoređivati s drugima poput presude Branimiru Glavašu i Ognjenu Šimiću, budući su oni pobjegli u BiH nakon što je izrečena presuda Vrhovnog suda RH, dok to kod Miroslava Kutle nije slučaj.
ZAGREB - Od trenutka potpisivanja pristupnog ugovora s EU-om Hrvatskoj počinju teći neki važni rokovi, među kojima i arbitražni sporazum sa Slovenijom, te "monitoring" europskih institucija, izjavila je u četvrtak Vesna Pusić, predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s EU, nakon što se na njemu raspravljalo o nacrtu teksta toga ugovora. "Od trenutka potpisivanja pristupnog ugovora počinje teći rok za rješavanje arbitražnog sporazuma sa Slovenijom. Važno je na razini državne uprave imati pokrivene te obveze, imati svijest o tim obvezama, jer Sabor vjerojatno još neće biti konstituiran", istaknula je Pusić. Ujedno je objasnila da gotovo odmah nakon potpisivanja Ugovora počinje teći i "monitoring", odnosno nadzor europskih institucija vezanih uz ispunjavanje preuzetih obveza. "Monitoring će posebice biti usmjeren na tri područja - tržišno natjecanje, pravosuđe i temeljna prava, te na upravljanje granicama i pripreme za Schengen" dodala je Pusić. Također je podsjetila da Hrvatska 12. listopada očekuje svoje posljednje izvješće o napretku, a da će godina dana kasnije, u listopadu 2012. dobiti i prvo opsežno izvješće o "monitoringu". Napomenula je da se treba očekivati da će neke zemlje krenuti u ratifikaciju Ugovora u matičnim parlamentima upravo nakon toga izvješća. "Hrvatska bi Uniji trebala pristupiti 1. srpnja 2013., 11 mjeseci prije redovitih izbora za Europski parlament, te stoga treba provesti opće izbore za naših 12 predstavnika u Europskom parlamentu", zaključila je Vesna Pusić. Nacionalni odbor je, uz nazočnost glavnog hrvatskog pregovarača Vladimira Drobnjaka i predstavnike vlade na čelu s državnim tajnikom Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija Andrejom Plenkovićem, danas raspravljao o nacrtu teksta Ugovora o pristupanju RH Europskoj uniji. Ugovor o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji bit će potpisan 19. prosinca u Varšavi, objavljeno je danas.
BEOGRAD - Srbijanska je vlada u četvrtak produljila rok u kojemu bi poduzeća iz bivših jugoslavenskih republika, čiji je dio imovine nakon raspada bivše zajedničke države ostao u Srbiji, a među kojima su i poduzeća iz Hrvatske, trebale riješiti imovinske odnose sa Srbijom. Kako je objavljeno na tiskovnoj konferenciji u zgradi srbijanske vlade, rok koji je trebao biti završen 30.rujna 2011., sada je produljen do 31.ožujka 2012. godine. Prema riječima glasnogovornika srbijanske vlade Milivoja Mihajlovića, odlukom vlade tvrtkama iz bivših jugoslavenskih republika omogućeno je da u idućih šest mjeseci podnesu zahtjeve za rješavanje imovinskih odnosa u poduzećima u Srbiji. Beogradski je tisak proteklih dana pisao kako će nakon isteka toga roka srbijanske vlasti imati pravo privatizirati tu imovinu. Prema nedavnim navodima beogradskog dnevnika "Blic", ta imovina samo u slučaju hrvatskih tvrtki vrijedi 800 milijuna eura. Uredbom je, kako je prenio taj list, bila predviđena privatizacija ako društveno poduzeće u Srbiji, čije je sjedište u nekoj od država nastalih nakon raspada Jugoslavije, ne uredi imovinske odnose do 30. rujna. Takvih je poduzeća ukupno 150, a sporazume je do sada postiglo njih dvadesetak. Pozivajući se na srbijansko ravnateljstvo za imovinu, "Blic" je prenio kako u Srbiji najviše imovine imaju hrvatske tvrtke poput "Ine", "Borova", "Kraša" i grupacije "Rade Končar". Osim njih, u Srbiji značajnu imovinu imaju i slovenske tvrtke "Gorenje", tvornica rashladnih uređaja "LTH" i stari "Mercator", a iz BiH poduzeće za proizvodnju namještaja "Šipad". Srbija je uredbu o imovinsko – pravnim odnosima donijela u lipnju 2008. godine i njezinu je valjanost nekoliko puta od tada produljivala, posljednji put do 30. rujna 2011.
BERLIN - Angela Merkel pobijedila je u četvrtak u najtežoj bici otkad je njemačka kancelarka: uspjela je u Bundestagu progurati promjene u kriznome fondu eurozone, a nije se ponizila isključivim oslanjanjem na potporu oporbe. Njemačka potpora proširenju ovlasti fondu EFSF-u koji bi trebao raspolagati sa 440 milijarda eura za potrebe spašavanja zaduženih zemalja članica bila je uvjerljivija nego što se očekivalo. "Riječ je o snažnoj potpori Angeli Merkel. Sjajan dan", rekao je parlamentarni čelnik njezine stranke Peter Altmaier koji je bio zadužen za nagovaranje zastupnika koji su izražavali strah da bacaju novac. Potpora oporbe značila je kako nema sumnje da će Njemačka odobriti nove ovlasti EFSF-a. Nakon intenzivna nagovaranja u koaliciji desnoga centra kancelarke Merkel, za prijedlog je glasovalo 315 koalicijskih zastupnika, četiri više od 311 koliko je bilo nužno da kancelarka može progurati prijedlog i bez potpore oporbe. Ukupno je 523 zastupnika donjega doma glasovalo za novi zakon, 85 protiv, a samo se troje zastupnika suzdržalo od glasovanja. Nove ovlasti EFSF-a o kojima su se čelnici eurozone dogovorili na izvanrednom summitu 21. srpnja, mora odobriti svih 17 članica eurozone kako bi stupile na snagu. Glasovanje u Njemačkoj smatralo se osobito važnim jer bi ta zemlja trebala osigurati 211 milijarda eura, što je gotovo polovica ukupnih sredstava fonda. Sporazum je ratificiralo deset članica, Belgija, Francuska, Grčka, Irska, Italija, Luksemburg, Portugal, Španjolska, Slovenija i Finska.
MOSTAR - Visoki međunarodni predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko odbacio je u četvrtak mogućnost ugrožavanja Daytonskog sporazuma, kazavši u razgovoru s crnogorskim predsjednikom Filipom Vujanovićem da iza njegove primjene stoji cijela međunarodna zajednica, priopćeno je iz Ureda visokog predstavnika (OHR). „Daytonski mirovni sporazum podržavaju građani Bosne i Hercegovine, susjedi ove zemlje i međunarodna zajednica, i svaki pokušaj ugrožavanja Daytona će propasti”, rekao je Inzko tijekom posjeta Crnoj Gori. Inzko je tijekom dana u Podgorici razgovarao i s premijerom ove zemlje Igorom Lukšićem, ministrom vanjskih poslova Milanom Roćenom te drugim visokim dužnosnicima. Po riječima austrijskog diplomata na čelu međunarodne uprave u BiH, nakon odvajanja ureda posebnog predstavnika Europske unije (EUSR), OHR će snažnije osigurati puno poštivanje i provedbu Daytonskog mirovnog sporazuma. Pri tome je pozvao političare u BiH da slijede primjer Crne Gore, koja je članstvo u Europskoj uniji stavila u pravi plan. “Mislim da je prva lekcija to da je fokus na potencijalnom slaganju, a ne na neslaganju, a što je ključ za nadilaženja političkih prepreka”, rekao je Inzko, a priopćeno je iz OHR-a. Vlast u BiH nije uspostavljena godinu dana nakon izbora, zbog čega su zaustavljene europske. Glavni prijepori oko neupostave vlasti odnose se na to tko treba predstavljati Hrvate u vijeću ministara te zemlje. Vodeće hrvatske i srpske stranke HDZ BiH i HDZ 1990., te SNSD i SDS, traže da se novo vijeće ministara uspostavi na temelju rotacije funkcija prema kojemu bi Hrvatima pripalo mjesto premijera i dvojice ministara, a Srbima četiri ministarske dužnosti koje u sadašnjemu sazivu imaju bošnjačke stranke. Istodobno, većinske bošnjačke stranke SDP BiH i SDA traže da popune pet od deset mjesta u vijeću ministara, među kojima su tri bošnjačka, jedna hrvatska ministarska pozicija, te ministarstvo koje bi vodio predstavnik iz reda ostalih naroda.
BEČ - Austrijski ministar obrane Norbert Darabos u četvrtak je objavio prijedlog da borbene postrojbe Europske unije, odnosno snage za brzo djelovanje, posluže kao "pričuvna snaga" za Bosnu i Hercegovinu, što je kompromisni prijedlog za nastavak operacije održavanja mira (EUFOR) u toj zemlji. U zajedničkoj inicijativi, Austrija, Bugarska i Mađarska predložile su da snage za brzu reakciju EU-a, koje su stacionirane izvan BiH, budu pričuvna snaga za operaciju održavanja mira. To bi omogućilo smanjenje broja vojnika stacioniranih u BiH, što žele brojne zemlje. "Smanjenje broja vojnika bit će moguće tek kada budu zajamčene pričuvne snage", a pričuvu bi činile "borbene postrojbe", rekao je Darabos (SPOe, socijaldemokrati) na konferenciji za novinare u Beču. Darabos je rekao da je to u ime triju navedenih zemalja predložio kolegama na neformalnom sastanku ministara obrane u Poljskoj prije tjedan dana i da su ga podržale Slovenija, Slovačka, Rumunjska i Estonija, a sklona mu je Velika Britanija, dok će Njemačka razmisliti. Austrija zagovara nastavak misije održavanje mira u BiH, a Njemačka želi smanjiti broj vojnika. Oko 1300 stranih vojnika iz snaga Europske unije (EUFOR) stacionirano je u BiH. Austrijski kontingent najbrojniji je s 400 vojnika. EUFOR je naslijedio snage NATO-a 2004., a danas ga čine vojnici iz 25 zemalja, od čega 20 iz EU.
AMAN - Najmanje 27 ljudi ubijeno je u posljednja tri dana u ofenzivi sirijskih snaga sigurnosti na grad Rastan u središnjem dijelu zemlje, priopćio je u četvrtak Mjesni odbor za koordinaciju kojeg čine protivnici režima predsjednika Bašara Al-Asada. Prema istom izvoru, dvojica ubijenih su vojni dezerteri, pod čijom se kontrolom grad nalazi, dok su ostali mještani grada. Grad trpi snažna tenkovska granatiranja, uz potporu jurišnih helikoptera.
KIJEV - Oporbena čelnica i bivša ukrajinska premijerka Julija Timošenko u četvrtak je sudski postupak koji se protiv nje vodi zbog zloporabe vlasti nazvala "političkim linčom", rekavši sudu u Kijevu da taj proces sramoti Ukrajinu. "Ovaj je sudski postupak klasični primjer političkog linča. Cijela je stvar falsificirana i nema nikakva dokaza o mojoj krivnji", rekla je Timošenko u govoru na kraju suđenja. "Prisiljeni smo braniti se od političke represije", dodala je. Timošenko, za koju je tužilaštvo zatražilo sedam godina zatvora, poručila je sudu da je "već trebao donijeti oslobađajuću presudu i okončati ovu sramotu Ukrajine". "No, predstava se nastavlja", dodala je. Timošenko (50) je optužena za zloporabu položaja zbog sporazuma o plinu koji je, bez dogovora s tadašnjom vladom, sklopila u siječnju 2009. s Rusijom, a za koji ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič i njegova administracija tvrde da je štetan za Ukrajinu. "Tvrdnja da su ti sporazumi nepovoljni po Ukrajinu je laž", rekla je Timošenko u sudnici u kojoj su bili njezini brojni politički istomišljenici. "Optužnicu je napisala predsjednikova vlada. Predsjednik (Janukovič) me smatra svojim najvećim suparnikom", rekla je Timošenko, koja je predsjedničke izbore 2010. od Janukoviča izgubila malom razlikom.
TANGER - Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy u četvrtak je zajedno s marokanskim kraljem Muhamedom VI. otvorio radove na gradnji superbrze željezničke linije, prve u Maroku, koja će povezivati Casablancu s Rabatom i Tangerom. Odmah po dolasku u Maroko, Sarkozy je s kraljem Muhamedom VI. otišao na željeznički kolodvor u Tangeru i otvorio radove na 350 kilometara dugoj trasi, na kojoj bi radovi trebali biti gotovi 2015. godine. Cijena gradnje iznosi 1,8 milijardi eura, kojima se treba pribrojati trošak prateće infrastruktre pa bi ukupan iznos mogao iznositi četiri milijarde eura. Željezničku liniju gradi francuska kompanija Alstom. Jedan dio će financirati sama Francuska, koja je deblokirala zajam od 920 milijuna eura. Četvrtinu će platiti zemlje prijatelji Maroka, poput Saudijske Arabije, a ostatak će se financirati iz marokanskog proračuna. Mnogi analitičari ovaj projekt, za koji je Francuska Maroku prodala i tehnologiju vrijednu 400 milijuna eura, smatraju promašenim i čistim bacanjem novca, jer ne vide smisao da je ionako zaduženi Maroko upušta u skupu gradnju kako bi vrijeme putovanja od Casablance do Tangera s postojećih pet sati skratilo na dva sata i deset minuta.
ZAGREB/SKOPLJE - Makedonija se ima pravo koristiti svojim ustavnim imenom, imenom pod kojim je postala neovisna država, a grčko stajalište smatramo nerazumnim i nepravednim, rekao je u četvrtak u Skoplju turski premijer Recep Tayyip Erdogan, prenosi makedonska agencija MIA. "Ne možemo razumijeti nikakve dodatke, sjeverna, donja, gornja.. Svi znaju da postoji samo jedna Makedonija. Živimo u svijetu u kojem bi mir i razumijevanje moralo prevladati", rekao je Erdogan na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji s makedonskim kolegom Nikolom Gruevskim u Skoplju. Erdogan je rekao da Makedonija zaslužuje mjesto u NATO-u i EU-u jer brzo napreduje, promovira sigurnost i stabilnost i ispunjava svoje obaveze, te će je Turska nastaviti podupirati u tim nastojanjima. Gruevski je zahvalio na turskoj potpori i kazao da dvije zemlje nemaju otvorenih pitanja, imaju blisku suradnju, te je najavio jačanje ekonomskih odnosa.
TUNIS - Bivši libijski premijer Al-Bagdadi Ali al-Mahmudi počeo je u tuniskome zatvoru štrajk glađu u znak prosvjeda protiv zahtjeva novih libijskih vlasti da ga Tunis izruči, objavio je u četvrtak njegov odvjetnik. Tuniski tužitelji kažu kako su primili zahtjev Nacionalnoga prijelaznog vijeća (NTC) te da ga zato drže u pritvoru iako mu je prihvaćena žalba na presudu od šest mjeseci u zatvoru jer je ilegalno ušao u Tunis. Mahmudi je bio libijski premijer od 2006. godine, a u Tunis je pobjegao 21. kolovoza, u jeku bitke za Tripoli.
LJUBLJANA - Slovenska vlada na odlasku predložila je parlamentu da na jednoj od zadnjih sjednica prihvati restriktivne zakone kojima se na još godinu dana zamrzavaju plaće u javnom sektoru i mirovine. Uz zamrzavanje plaća i mirovina, slovenska je vlada predložila i da se zaduživanje države prvi put ograniči na 48 posto BDP-a, izjavio je u četvrtak slovenski ministar financija Franci Križanič. Interventni zakon o zamrzavanju mirovina i plaća javnih službenika zbog očekivanog pada proračunskih prihoda, koji bi trebao vrijediti i za 2012. godinu, vlada će nastojati uskladiti sa sindikatima, prije nego što ga pošalje u parlament, izjavio je Križanič na konferenciji za novinare. Slovenija je lani uz protivljenje sindikata i mirovinskih udruga privremeno ukinula usklađivanje plaća državnih službenika i mirovina s rastom inflacije, zbog smanjenih proračunskih prihoda i fiskalnih teškoća, te najavila da će te interventne mjere prestati vrijediti nakon što se rast nacionalnog BDP-a stabilizira na oko dva posto godišnje. Ove se godine očekuje rast BDP-a od oko 1,5 posto.
LJUBLJANA - Slovenska policija podnijela je kaznenu prijavu protiv roditelja, vegetarijanaca čije je dijete umrlo od posljedica pothranjenosti. Glasnogovornica policijske postaje u Novom Mestu potvrdila je u četvrtak da su roditelji osmomjesečnog djeteta, koje je početkom kolovoza umrlo u bolnici, kazneno prijavljeni zbog osnovane sumnje u zanemarivanje i surovo postupanje prema djetetu. Budu li osuđeni, po zakonu bi mogli dobiti kaznu do tri godine zatvora. Osmomjesečna beba umrla je u bolnici kamo je dovedena na prijavu rodbine od teške upale pluća i sepse. Prilikom dolaska u bolnicu težila je samo 3,6 kilograma. Sumnja se da je dijete umrlo zbog oslabljenog imuniteta uslijed tzv. veganskog načina prehrane koja se prakticirala u cijeloj obitelji. Takvo ekstremno vegetarijanstvo isključuje sve bjelančevine životinjskog izvora, a osumnjičeni par primjenjivao ga je i na ostalo svoje petero djece, unatoč suprotnim preporukama liječnika.