MOSKVA - "Čelična ruka Rusije", aktualni premijer Vladimir Putin objavio je u subotu da se u Kremlj vraća kao predsjednik nakon izbora u ožujku 2012., a sadašnji šef države Dmitrij Medvedev preuzet će njegovo mjesto i postati premijer. Ruski premijer Vladimir Putin i predsjednik države Dmitrij Medvedev odlučili su na kongresu vladajuće stranke Jedinstvene Rusije u Moskvi da će nakon predstojećih parlamentarnih i predsjedničkih izbora zamijeniti funkcije. Putin će se kandidirati na predsjedničkim izborima 2012., a Medvedev će nositi stranačku listu na parlamentarnim izborima 4. prosinca i u slučaju pobjede, koju nitko ne dovodi u pitanje, postati premijerom, javljaju agencije. Putin i Medvedev su jedan drugoga predložili na nove funkcije pred 11 tisuća izaslanika na kongresu Jedinstvane Rusije. Time su napokon završena duga politička saga i nagađanja o tome tko će se od te dvojice ruskih političkih lidera natjecati na predsjedničkim izborima. "Za nositelja liste Jedinstvene Rusije na izborima za Dumu 4. prosinca predlažem predsjednika Dmitrija Antoljeviča Medvedeva", rekao je Putin. "S obzirom na to da mi je ponuđeno da budem nositelj stranačke liste Jedinstvene Rusije na parlamentarnim izborima i da sam, u slučaju pobjede, spreman aktivno raditi u vladi, mislim da bi bilo dobro da ovaj kongres podupre kandidaturu predsjednika stranke Vladimira Putina za dužnost predsjednika države", uzvratio je Medvedev. Ankete pokazuju da Putin sigurno pobjeđuje na izborima, a Jedinstvena Rusija očekuje da će osvojiti dvotrećinsku većinu na izborima za Dumu.
VARŠAVA - Hrvatski predsjednik Ivo Josipović, kao osoba koja uspješno spaja glazbu i politiku u jednoj osobi, sudjelovao je u subotu na koferenciji "Glazba i politika" u Varšavi u organizaciji Instituta za muzikologiju Varšavskog sveučilišta i Međunarodne glazbene udruge. Između ostaloga, Josipović je nazočnima pokušao odgovoriti na pitanje imaju li političari i umjetnici suprotna stajališta ili mogu li jedni od drugih puno naučiti. "Uzevši u obzir društva kao što su Hrvatska, Poljska ili neke druge takozvane istočne zemlje, umjetnost je uvijek smatrana neprijateljem politike, odnosno političara. Postojao je veliki jaz između politike i umjetnosti. Ili je umjetnost bila toliko bliska politici da je prestajala biti umjetnost", rekao je Josipović. No, između političara i glazbenika postoje mnoge poveznice i jednake poruke, dodao je. Podsjetio je pritom na velikog grčkog filozofa Platona, koji je smatrao da glazbeno obrazovanje mora biti osnova dobrog političara. Hrvatski je predsjednik sa sudionicima konferencije podijelio neka vlastita iskustva, te ustvrdio kako su i za glazbu i politiku vrlo važni slušanje, kreativnost, sposobnost komunikacije s publikom te održavanje ravnoteže između slobode i discipline. Josipović je u predavanju na Varšavskom sveučilištu izdvojio više načina na koje glazba može utjecati na politiku, između ostalog i "kao dio pomirenja, što je vrlo važno u našoj zemlji". U subotu navečer predsjednik Josipović će nazočiti koncertu Varšavske nacionalne filharmonije, u sklopu poznatog festivala Varšavskih jeseni.
SARAJEVO - Pet časnih sestara Družbe Kćeri Božje ljubavi koje su mučki ubijene u prosincu 1941. u istočnoj Bosni proglašene su u subotu blaženima na svečanom misnom slavlju u Sarajevu u kojemu su sudjelovale tisuće vjernika iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije, Austrije, Mađarske i drugih zemalja. Čin beatifikacije je u svojstvu osobna izaslanika Svetog Oca predvodio kardinal Angelo Amato, pročelnik vatikanske kongregacije za proglašenje svetih i blaženih, a među brojnim kardinalima, biskupima i provincijalima bili su i zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić te predsjednik Hrvatske biskupske konferencije monsinjor Marin Srakić. Sestre Jula Ivanišević iz Hrvatske, Berchmana Leidenix iz Austrije, Krizina Bojanc i Antonija Fabjan iz Slovenije te Hrvatica mađarskoga podrijetla Marija Bernadeta Banja, djelovale su u samostanu Marijin dom koji je bio smješten na Palama pokraj Sarajeva. Pomagale su ubogima i nemoćnima te skrbile za sve ljude s tog područja kojima je potpora bila potrebna a njihova je kuća slovila kao pribježište za sve nevoljnike. Kako je na misnom slavlju istaknuo vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić, njihovo djelovanje na Palama bila je svojevrsna priprava za konačni dar života a svome djelovanju ostale su privrženi unatoč opasnosti koja im je zaprijetila s početkom rata.
SIRT - Snage libijskih prijelaznih vlasti uz potporu zrakoplova NATO-a ušle su u subotu u Sirt, jedno od posljednjih uporišta svrgnutog libijskog vođe Moamera Gadafija, i tamo naišli na oštar otpor snajperista. Oblaci crnog, gustog dima uzdižu se nad gradom nakon što su snage Nacionalnog prijelaznog vijeća zauzele trg Zafran, oko kilometar od središta grada. Borci su u Sirt ušli nakrcani u kamionete opremljene teškim strojnicama. Snage novih libijskih vlasti i iz pravca juga ušle su u Sirt, rodni grad dugogodišnjeg libijskog vođe. "Postavili su snajpere na džamije i zgrade. Koriste se i kućama te stambenim zgradama", rekao je Reutersu jedan ustanički borac. Nekoliko njih prenosi da su dobili zapovijed da zaustave napredovanje prema središtu grada zbog mogućih udara zrakoplova NATO-a.
DUBAI - U Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) u subotu su otvorena birališta na drugim izborima u povijesti te zemlje na kojima samo dio stanovništva bira članove savjetodavnog vijeća, u sklopu nastojanja te zemlje u Perzijskom zaljevu da demokratizira odnose između naroda i vladara. Za polovicu od 40 mjesta u Federalnom nacionalnom vijeću (FNC) natječe se 468 kandidata za koje će glasovati 129,000 birača, samo 12 posto ukupnog stanovništva treće izvoznice nafte na svijetu. Izbori su pokušaj vladara sedam emirata da postupno uvedu političko predstavništvo. Ostalih 20 članova imenuje se izravno u tijelo koje ima samo savjetodavnu ulogu. "Idemo korak po korak", rekao je šeik Mohamed Rašid al Maktum, potpredsjednik UAE-a i vladar Dubaija. "Uz Božju pomoć, napredak će se nastaviti i proširit ćemo ovlasti FNC-a", dodao je. Bivši članovi vijeća pozvali su vladu da FNC-u poveća ovlasti i da svi njegovi članovi budu izabrani. Vlada je napravila djelomični ustupak tako što je povećala broj birača na 129,000, gotovo 20 puta više u odnosu na broj birača koji je glasovao na prvim izborima u zemlji 2006. No, nejasno je po kojim su kriterijima izabrani birači i kandidati. Za mandat u vijeću natječe se i 85 žena, koje su i dio biračkog tijela za razliku od susjedne Saudijske Arabije gdje ne mogu glasovati.