BUDIMPEŠTA - Spor oko vlasništva nad INA-om mora se riješiti u skladu s europskim pravilima, a sumnju u korupciju prilikom privatizacije hrvatske naftne kompanije istražiti hrvatski i mađarski organi, suglasili su se u srijedu u Budimpešti mađarski i hrvatski predsjednici Pal Schmitt i Ivo Josipović. "Hrvatska vlada želi ograničiti omjer vlasništva i mi na to nemamo utjecaja, ali se takve odluke moraju donositi u skladu s europskim normama", rekao je Schmitt na zajedničkoj konferenciji za novinare s Josipovićem, koji boravi u službenom posjetu Mađarskoj. Odgovarajući na pitanje o suradnji INA-e i MOL-a Schmitt je rekao kako su "mađarski organi spremni sprovesti istragu o tome predmetu", odnosno o sumnjama da je uprava MOL-a podmitila bivšeg hrvatskog premijera Ivu Sanadera, radi stjecanja upravljačkih prava u INA-i. "Hrvatska neće poduzeti nešto što nije u skladu s pravilima tržišnog natjecanja, a slučaj INA-e i MOL-a riješit će se onako kako to traže načela pravde i pravne države", istaknuo je Josipović. Dodao je kako zadnje informacije govore da će se hrvatska vlada prije odluke o donošenju zakona o ograničenju vlasništva nad INA-om savjetovati s Bruxellesom. "Imam povjerenja da će vlada postupiti u najboljoj vjeri u odnosu na INA-u i europsku budućnost", kazao je Josipović.
BERLIN - Njemački je parlament u četvrtak velikom većinom glasova odobrio nove proširene ovlasti za krizni fond eurozone, koji bi trebao raspolagati sa 440 milijarda eura za potrebe spašavanja zaduženih zemalja članica. Zamjenik predsjednika parlamenta Wolfgang Thierse rekao kako je 523 zastupnika donjega doma glasovalo za novi zakon, 85 protiv, a samo se troje zastupnika suzdržalo od glasovanja. Ipak, još se ne zna je li kancelarka Angela Merkel dobila dovoljan broj glasova iz svoje koalicije i tako ušutkala nezadovoljnike koji strahuju da će Njemačka morati financirati cijeli niz propalih ekonomija poput grčke. Potpora iz oporbe znači da više nema sumnje u to hoće li Njemačka odobriti proširenje ovlasti Europskog fonda za financijsku stabilnost (EFSF). To su proširenje ovlasti ratificirale neke zemlje, poput Finske, ali neke druge, na primjer Slovačka, još ih osporavaju. Ako se pokaže da je prijedlog zakona prošao zbog potpore oporbe lijevoga centra, to će potkopati nakane konzervativne kancelarke da donese nove mjere za borbu protiv krize u eurozoni. Europski fond za financijsku stabilnost raspolaže sa 440 milijarda eura za potrebe spašavanja zaduženih zemalja članica. Njime bi trebalo spriječiti širenje dužničke krize na cijelu eurozonu. Nove ovlasti EFSF-a o kojima su se čelnici eurozone dogovorili na izvanrednom summitu 21. srpnja, mora odobriti svih 17 članica eurozone kako bi stupile na snagu. Glasovanje u Njemačkoj smatralo se osobito važnim jer bi ta zemlja trebala osigurati 211 milijarda eura, što je gotovo polovica ukupnih sredstava fonda. Sporazum je ratificiralo deset članica, Belgija, Francuska, Grčka, Irska, Italija, Luksemburg, Portugal, Španjolska, Slovenija i Finska.
BEOGRAD - Srbijanski ministar vanjskih poslova Vuk Jeremić izjavio je u četvrtak kako je na sinoć održanim konzultacijama Vijeća sigurnosti UN-a Srbija posredstvom Rusije tražila odgovore na pitanja tko je zapovijedio ''uporabu vatre'' protiv civila tijekom nedavnih sukoba na sjeveru Kosova između lokalnih Srba i međunarodnih snaga na Kosovu (KFOR). ''Nigdje u Europi se ne puca na civile, osim u Srbiji, i to na dijelu teritorija koji nije pod upravom naše vlade po rezoluciji 1244 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda'', rekao je Jeremić u izjavi srbijanskoj državnoj televiziji RTS te naveo kako će Srbija nastaviti blisko surađivati sa svim međunarodnim organizacijama ''jer ne smije se dopustiti da se ne upali svjetlo nad onim što se danas događa na teritoriju Srbije, usred Europe''. Istaknuvši kako je ''u bliskom dogovoru'' sa Srbijom njezina stajališta zastupala Rusija, Jeremić je dodao kako nijedan incident niti pokušaj narušavanja mira i stabilnosti ne smije proći nezabilježeno u Vijeću sigurnosti. ''Tražili smo odgovore na pitanja tko je naredio uporabu vatre protiv civila, izrazili zabrinutost i naše gledanje ove situacije'', kazao je Jeremić te dodao kako je Rusiju na jučerašnjoj sjednici poduprlo još nekoliko zemalja. Konzultacije Vijeća sigurnosti održane su sinoć iza zatvorenih vrata, na zahtjev Rusije koja je, kako se navodi, poslije sukoba lokalnih Srba i pripadnika KFOR-a u kojem je ozlijeđeno više osoba na obje strane, oštro prosvjedovala zbog akcija KFOR-a i misije za provedbu prava na Kosovu (EULEX) na sjeveru Kosova, tražeći od njih da poštuju princip statusne neutralnosti.
LJUBLJANA - Najveći dio slovenskih birača još ne zna za koga će glasovati na prijevremenim izborima koji će se održati 4. prosinca, a među liderima najjačih stranaka ne vide predsjednika vlade koji bi zemlju mogao izvući iz krize, pokazala je anketa koju je u četvrtak objavio mariborski dnevni list "Večer". Da su izbori već ove nedjelje, Socijalni demokrati (SD) Boruta Pahora, čijoj je vladi prošlog tjedna izglasovano nepovjerenje, dobili bi samo šest posto glasova, ali bi i s tim rezultatom bili druga najjača stranka u parlamentu, pokazala je anketa.Najviše glasova na prijevremenim izborima, 15,7 posto, po anketi lista "Večer", dobila bi Slovenska demokratska stranka koju vodi bivši premijer Janez Janša, rezultat je telefonske ankete na 700 ispitanika koju je u četvrtak objavio taj list. Na trećem mjestu je Slovenska nacionalna stranka (SNS), Zmage jelinčiča, s 4,3 posto, slijedi Demokratska stranka umirovljenika s 3,8 posto i druge. Po rezultatima ove ankete 60 posto glasača još je neopredijeljeno. Anketa provedena krajem prošlog tjedna dio je redovnog mjesečnog ispitivanja javnosti, a njeni rezultati govore da u mjesec dana nije došlo do većih odstupanja u razlici između dviju najvećih stranaka, kad je riječ o naklonosti birača. Predsjednik države Danilo Tuerk objavio je u srijedu da će se prvi prijevremeni parlamentarni u Sloveniji izbori održati u nedjelju 4. prosinca, a mjesec dana ranije otvorit će se i službena predizborna kampanja.
RAMALAH - Palestinci su u četvrtak objavili da imaju glasove osam od 15 članica Vijeća sigurnosti UN-a za svoj zahtjev za punopravno članstvo u Ujedinjenim narodima. Ta podrška je još nedovoljna jer moraju dobiti najmanje devet glasova kako bi njihov zahtjev Vijeće sigurnosti preporučilo Općoj skupštini. "Imamo osam zemalja koje će dati glas za Palestinu u Vijeću sigurnosti. Radimo na dobivanju devetog i desetog glasa", rekao je palestinski ministar vanjskih poslova Rijad al-Malki. U slučaju da to uspiju, Sjedinjene će Države, kako su i najavile, ali žele izbjeći, na ishod glasovanja staviti veto. Šest članica Vijeća sigurnosti još je ranije da će prihvatiti palestinski zahtjev a to su Kina, Rusija, Brazil, Indija, Libanon i Južnoafrička Republika. Al-Malki je rekao da je dobio potvrde Nigerije i Gabona da će glasovati za palestinsku državu. Nekoliko je članica Vijeća sigurnosti neodlučno ili nije otkrilo stajalište, poput Velike Britanije, Francuske, Njemačke, BiH i Portugala. Kolumbija je obznanila da će biti suzdržana. Palestinski predsjednik Mahmud Abas službeno je zatražio od UN-a da prihvati punopravno članstvo palestinske države tijekom svog govora u sjedištu UN-a u New Yorku 23. rujna, a isti dan zahtjev je predao glavnom tajniku UN-a Ban Ki-moonu.
RIM - Konzistorij na kojem će papa Benedikt XVI. proglasiti nove kardinale mogao bi biti održan ove jeseni, objavila je u četvrtak informativna vjerska agencija I.Media i time osnažila glasine koje kruže Vatikanom. Početkom studenoga ukupan broj kardinala elektora, onih koji između sebe biraju novoga Papu, iznosit će 112. Benediktu XVI. preostaje tako prostora za imenovanje još osmorice kardinala do ukupne brojke od 120 elektora, koliko ih u izbornom kolegiju maksimalno može biti.
Neki vatikanski izvori ipak smatraju da se novi konzistorij neće održati prije 2012. godine. Na idućem konzistoriju proglašenju kardinalima može se nadati određen broj biskupa trenutačno na dužnostima koje tradicionalno nose kardinalsku počast. Oni su na čelu nadbiskupija Firence i Torina (Italija), Praga (Češka), Utrechta (Nizozemska), Bruxellesa (Belgija), Berlina (Njemačka), Westminstera (Velika Britanija), Toleda i Seville (Španjolska), New Yorka (SAD), Toronta i Quebeca (Kanada), Bogote (Kolumbija) i Rio de Janeira (Brazil). Papa Benedikt XVI. je zadnji put sazvao konzistorij za proglašenje novih kardinala 20. studenoga 2010. Tada je imenovao 24 nova kardinala. Od 2005. do danas Benedikt XVI. je ukupno imenovalo 62 kardinala.