BRUXELLES/STRASBOURG
Europski parlament je u srijedu u Strasbourgu izglasao paket od šest zakona koji bi trebao omogućiti lakše kažnjavanje članica eurozone koje krše dogovorena ograničenja u proračunskom deficitu i javnom dugu. Riječ je o reformi pakta o stabilnosti eura, koji se pokazao nedostatnim u borbi protiv krize, jer ga se većina zemalja članica nije pridržavala zbog toga što nisu bile predviđene kaznene mjere. Komisija će ubuduće moći predložiti korektivne mjere i kazniti države koje ne poštuju utvrđena pravila da proračunski deficiti ne smije prelaziti 3 posto BDP-a, a javni dug ne smije prijeći 60 posto BDP-a. Zemlje koje budu upozorene na kršenja pravila morat će deponirati na blokirani račun iznos od 0,2 posto BDP-a, a u slučaju da se ne odazovu na upozorenje ostat će trajno bez toga iznosa. Novi zakonski paket omogućava također bolji nadzor nad makroekonomskim pokazateljima u zemljama članicama i Komisija će moći reagirati u slučajevima poput napuhavanja cijena nekretnina, neravnoteže u trgovinskoj razmijeni ili na računu tekućih plaćanja.
BERLIN
Potpora njemačkim Slobodnim demokratima (FDP), koalicijskim partnerima konzervativaca kancelarke Angele Merkel, pala je na dosad najnižu razinu, po rezultatima ankete objavljenim u srijedu, nešto više od tjedan dana nakon što je ta stranka poražena na lokalnim izborima. Po ispitivanju javnoga mišljenja, koje je za časopis Stern i televiziju RTL proveo Forsa institut, potpora FDP-u pala je na dva posto što je najniža zabilježana podrška toj stranci u povijesti anketa. Po rezultatima istraživanja, potpora kancelarkinoj koaliciji desnog centra pala je za jedan posto na 33 posto te za 15 posto zaostaje za socijaldemokratima (SPD) i Zelenima koji su zajedno prikupili 48 posto. U nacionalni parlament bi sa sedam posto glasova, po anketi, ušla i Piratska stranka koja je na berlinskim izvorima osvojila iznenađujućih devet posto glasova.
ATENA
Dopredsjednik grčke vlade Teodor Pangalos iskazao je u srijedu suosjećanje s grčkim narodom glede nepopularnog novog poreza na nekretnine, donesenog u sklopu mjera štednje, rekavši da on sam nema novaca da plati taj porez i da će morati prodati dio imovine ili "ići u zatvor".Nakon što je počela zaostajati u ispunjenju ciljeva koje su joj postavili međunarodni vjerovnici, grčka vlada je nametnula nepopularni novi namet na vlasništvo, nadajući se da će tako prikupiti oko 2 milijarde eura na godinu kako bi spriječila da međunarodni partneri ispune obećanje i zaustave obećanu novčanu pomoć. Grci su društvo koje je tradicionalno financijsku sigurnost tražilo u ulaganju u nekretnine i zato imaju jedno od najvećih stopa vlasništva nad stambenim objektima u zapadnoj Europi - 80,1 posto u odnosu na prosjek u EU koji iznosi 70,4 posto.
PARIZ
U jeku europske krize i sedam mjeseci do predsjedničkih izbora francuska vlada predstavila je u srijedu proračun za 2012. koji predviđa povećanje obveznih doprinosa i smanjenje deficita, što će biti teško zbog slaba ili gotovo nikakva gospodarskog rasta. Prijedlog proračuna predviđa smanjenje javnog deficita s 5,7 posto BDP-a ove godine na 4,5 posto 2012., odnosno na 3 posto 2013., kako to propisuju europski ugovori. Svake godine deficit bi trebao pasti za jedan postotak te iznositi 1 posto BDP-a 2015. Ministar gospodarstva Francois Baroin ponavljao je u srijedu da je taj cilj neupitan. Prijedlog štedljivog proračuna poruka je financijskim tržištima kako bi Francuska očuvala svoju ocjenu "AAA", piše AFP. Dodaje kako predviđene mjere štednje neće moći zaustaviti rast javnog duga koji će se povećati u 2012. i dosegnuti 87,4 posto BDP-a nakon 85,5 posto ove godine.
WASHINGTON
Američki predsjednik Barack Obama izjavio je da dužnička kriza u Europi i dalje predstavlja uteg za američko gospodarstvo te da odgovor europskih vlada nije bilo odlučan koliko bi trebalo. "Nismo vidjeli da se u Europi bave svojim bankarskim i financijskim sustavom onako učinkovito kao što bi trebalo", rekao je Obama u odgovoru na pitanje o gospodarskom rastu u SAD-u na okruglom stolu o pitanjima hispanoameričke zajednice u Bijeloj kući. Obama nije precizirao koje korake treba poduzeti. Gospodarski oporavak u SAD-u opterećen je globalnim kretanjima kao što je arapsko proljeće koje je pridonijelu rastu cijene nafte i financijski problemi europskih zemalja, rekao je Obama u raspravi.
UJEDINJENI NARODI
Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda u srijedu je jednoglasno odlučilo predati palestinski zahtjev za ulazak u UN odboru koji će ga u idućim tjednima razmotriti i ocijeniti.
Stalni odbor za primanje novih članova sastoji se od svih 15 članova Vijeća. Obično se zahtjev razmatra maksimalno 35 dana, ali zapadni diplomati kažu da bi za Palestince to moglo trajati mnogo duže. Glavni palestinski izaslanik u Ujedinjenim narodima Rijad Mansur pozdravio je taj potez Vijeća sigurnosti.Sjedinjene Države već su najavile stavljanje veta na palestinski zahtjev. Da bi bio predan Općoj skupštini UN-a koja će ga potvrditi, mora ga prvo odobriti Vijeće sigurnosti. Zapadni diplomati kažu da Palestinci zasad imaju samo šest sigurnih glasova.
JERUZALEM
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu u srijedu je odbacio primjedbe iz zapadnih i arapskih zemalja da će planirana gradnja 1100 novih domova u Gilu na anektiranoj zemlji blizu Jeruzalema otežati mirovne napore na Bliskom istoku. "Gil nije naselje ni istureni položaj. To je četvrt u samom središtu Jeruzalema, oko pet minuta od središta grada", rekao je Netanyahuov glasnogovornik Mark Regev. U svakom mirovnom planu posljednjih 18 godina Gilo "je dio Jeruzalema i stoga odluka o planiranju ni na koji način ne proturiječi" sadašnjoj težnji izraelske vlade za postizanje mira na temelju dvije države za dva naroda, dodao je.
BANI VALID/ZAGREB
Borci novih libijskih vlasti pozvali su u srijedu NATO da pojača zračne udare u Sirtu i Bani Validu, i pomogne im da se uguši otpor snaga lojalnih svrgnutome vođi Moameru Gadafiju, javljaju u srijedu agencije. NTC se priprema za novu ofenzivu na Bani Valid, 170 km južno od Tripolija, piše France Presse. U sukobima u utorak oko toga grada poginulo je 11 osoba, među njima i jedan od zapovjednika revolucionarnih snaga. Jedan časnik NTC-a rekao je da je NATO prisutan, ali da ne djeluje dovoljno te da je pobunjenicima potrebno više od pomoći NATO-a. Borci novih snaga već nekoliko dana opsjedaju Sirt, grad sa 70 tisuća stanovnika. Pobunjenici su u utorak objavili da su ga zauzeli, ali borbe se u gradu nastavljaju.
TRIPOLI
Libijski prijelazni ministar pravosuđa Mohamad al-Alagi rekao je u srijedu da je spreman surađivati sa škotskim vlastima i istraživati moguću odovornost još nekih osoba u rušenje aviona nad Lockerbiejem. Rekao je to na konferenciji za novinare samo dva dana pošto je objavio da je slučaj Lockerbie za Libiju zatvoren. Škotski tužitelji zatražili su od libijskoga prijelaznog nacionalnog vijeća pristup dokumentima ili svjedocima koji bi mogli uputiti na nove osobe sumnjive u vezi s tim terorističkim napadom, možda čak i na svrgnutoga Moamera Gadafija. U srijedu je ministar rekao: "Želim potvrditi da prihvaćamo sve podatke koji se mogu pojaviti u vezi s tim slučajem, i ako postoji sumnja u vezi s nekom drugom osobom". "Surađivat ćemo u vezi s time sa svakim tko ima bilo kakve druge podatke, u skladu s međunarodnim dokumentima".
AMAN
Tenkovi u srijedu već dva dana gađaju sirijski grad koji je postao utočište za vojne dezertere, i riječ je o prvoj većoj bitki s odbjeglim vojnicima od početka šestomjesečne pobune protiv predsjednika Bašara al Asada. Najmanje tisuću dezertera i naoružanih seljaka bori se protiv snaga koje imaju tenkove i helikoptere i žele vratiti nadzor nad Rastanom, gradom od četrdeset tisuća stanovnika u središnjem dijelu Sirije.
NEW YORK
Rusija je izrazila u srijedu snažno protivljenje izmijenjenom nacrtu rezolucije zapadnih zemalja koja osuđuje Siriju zbog obračuna s oporbenim prosvjednicima iako novi tekst izostavlja poziv na hitno uvođenje sankcija. Ruski veleposlanik pri UN-u Vitalij Čurkin je rekao da je ostalim članicama Vijeća sigurnosti dao svoj vlastiti nacrt, izmijenjenu verziju ranijega mlakoga ruskog teksta u kojem se izražava zabrinutost zbog razvoja događaja u Siriji.Svrha nacrta zapadnih zemalja, koji su u utorak iznijele Velika Britanija, Francuska, Njemačka i Portugal, jest pokrenuti pitanje Sirije s mrtve točke u Vijeću sigurnosti. Nacrt uključuje prijetnju sankcijama ako vlada sirijskog predsjednika Bašara al-Asada ne zaustavi vojne operacije protiv civila. No Čurkin je novinarima rekao da izmjene još uvijek ne zadovoljavaju Moskvu, dugogodišnjeg saveznika Damaska, i da nova verzija nastavlja "jasnu politiku promjene režima" u Siriji.