Znanstvenik Mijo Kišpatić koji je rođen na današnji dan u Osijeku, ostavio je neizbrisiv trag u kulturi i znanosti hrvatskog naroda zauzevši istaknuto mjesto u povijesti mineraloško-petrografskih znanosti Hrvatske i nekadašnje Austro-Ugarske monarhije, kazao je ravnatelj Muzeja Slavonije Osijek Grgur Marko Ivanković.
Mijo Kišpatić prvi je hrvatski petrolog i mineralog obrazovan i djelatan u tim specijalnostima, kazao je Ivanković, dodavši kako je, između ostalog, bio izabran za člana tadašnja Jugoslavenske (danas Hrvatske) akademije znanosti i umjetnosti, te prvi ravnatelj Mineraloško- petrografskog muzeja i Sveučilišnog zavoda u Zagrebu.
Zbirku minerala koja je, uz ostalo, predstavljena na večerašnjoj izložbi čine izlošci koji potječu iz najpoznatijih svjetskih nalazišta tipskih lokaliteta iz kojih su obrađeni uzorci na kojima je prvi put opisana pojedina mineralna vrsta. Zbirka vezuvskih lava ima povijesno značenje jer sadrži uzorke lava koje je prikupio Kišpatić i to od prve zabilježene erupcije tijekom koje su uništeni Pompeji 79. godine, pa sve do 1895. godine, kazao je Ivanković. U Kišpatićevo vrijeme bila je to prva takva zbirka u Europi.
Izložbu je otvorio Vladimir Zebec, muzejski savjetnik Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, istaknuvši kako se na inicijativu Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Muzej Slavonije Osijek izložbom "Osječanin Mijo Kišpatić prvi hrvatski doktor prirodnih znanosti" priključio obilježavanju Dana europske baštine.
O izložbi je govorila i Sanja Vidović, viša kustosica Muzeja Slavonije Osijek, voditeljica Prirodoslovnog odjela, koja je postavila izložbu, naglasivši kako se u fundusu osječkog muzeja nalaze primjerci minerala otkupljeni iz poznatih svjetskih nalazišta, te uzorci stijena slavonskog gorja koje je prikupio i istraživao Mijo Kišpatić.