Europa, najizdašnija u pomoći Palestincima, ali i prvi trgovinski partner Izraela, dugo je godina bila politički patuljak na Bliskom istoku, razapeta između država koje su zbog povijesnih razloga osjetljivije na izraelske argumente, poput Njemačke, i ostalih država koje tradicionalno podržavaju palestinsku stvar, poput Francuske i Španjolske.
Posljednjih mjeseci, međutim, Europljani su pojačali diplomatske napore ne bi li igrali ključnu posredničku ulogu i doveli dvije strane za pregovarački stol, imajući u vidu "političke neprilike američkog predsjednika Baracka Obame na unutarnjem planu".
Šefica europske diplomacije Catherine Ashton u više je navrata posjetila bliskoistočnu regiju kako bi Palestince odgovorila od predaje svog zahtjeva Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda, gdje se očekuje američki veto.
Umjesto toga, podsjećaju agencije, Ashton je Palestincima savjetovala da traže jaču zastupljenost u UN-u, u rangu države nečlanice, što bi im omogućilo pristup mnogobrojnim međunarodnim organizacijama, poput Međunarodnog kaznenog suda.
EU je odlučio ne otkrivati službeno svoje stajalište, kako bi izvršio najveći mogući pritisak za nastavak pregovora, tvrdi britanski šef diplomacije William Hague. Švedski ministar vanjskih poslova Carl Bildt je ocijenio da je sada u New York glavna zadaća "izbjeći diplomatsku katastrofu".
U međuvremenu, u gradovima na Zapadnoj obali na ulice je izašlo više desetaka tisuća ljudi u znak potpore zahtjevu za članstvo palestinske države u UN-u.
Radi se o najvećem skupu na Zapadnoj obali od završetka druge intifade 2005. godine, podsjeća Reuters. Najviše ljudi okupilo se u Ramallahu, gdje se nalazi sjedište Palestinske uprave, te Nablusu, Hebronu, Betlehenu i Jerihonu.
"Tražimo najjednostavnije od svih prava, državu kao ostali narodi", kazala je Sabrina Husein, noseći zeleno-crvenu-crnu i bijelu palestinsku zastavu. Palestinski predsjednik Mahmud Abas u petak će glavnom tajniku UN-a Ban Ki-moonu predati zahtjev da Palestina postane nova, 194. punopravna članica UN-a.