Ovogodišnja tema je interdisciplinarna i transdisciplinarna, a odabrana je zato što su intelektualci dužni dati svoj prinos sagledavanju iskustava rata na ovim prostorima tijekom prošloga stoljeća koji su bez presedana, a skandalozno je da brojna pitanja još nisu otvorena, istaknuo je voditelj "Desničinih susreta" profesor Drago Roksandić.
Po Roksandiću ni jedna od nacionalnih kultura se ne "nosi" baš s tim pitanjima i odgovorima na njih, a na ovome susretu se polaže i svojevrstan ispit mogućnosti dijaloga s obzirom na to da je okupio ljude različitih političkih orijentacija i stajališta, dodavši da su na susrete stigli svi prijavljeni intelektualci - iz Hrvatske i Srbije, kao i njihovi kolege koji rade na uglednim europskim sveučilištima.
Susrete podupire Ministarstvo kulture, a ravnatelj Uprave za knjige i knjižnice toga ministarstva Čedomir Višnjić, koji je sudionike pozdravio i kao predstavnik suorganizatora - Srpskoga kulturnog društva "Prosvjeta" kojemu je na čelu, nada se da će susreti postati jedno od važnih mjesta susreta hrvatske i srpske kulture kao što je to bila obitelj Desnica koja je dala veliki prinos hrvatskoj i europskoj kulturi.
Susreti tako "otvaraju" dijalog o brojnim pitanjima, među kojima su i ona o djelovanju Bele i Miroslava Krleže u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH) te odnosu činjenica, interpretacije i mita o smrti Ivana Gorana Kovačića o kojima su izlagali profesorica na Akademji dramske umjetnosti zagrebačkoga Sveučilišta Snježana Banović i Goran Miloradović s Instituta za suvremenu istoriju iz Beogada.
Banović je tako, primjerice, iznijela tezu da je Bela Krleža svojim lojalnim i gotovo svakodnevnim angažmanom u kazalištu - igrajući pretežito likove s dramskoga repertoara koji je "prodavao lažnu vedrinu", zapravo spasila Krležu koji se u prvome razdoblju NDH, odnosno do jeseni 1943., gotovo dramatično bojao za život.
Miloradovićev je pak zaključak, koji potvrđuje u 15 teza, da grob Ivan Gorana Kovačića nije nepoznat već da se zna da su njegovi posmrtni ostatci na Tjentištu.
Riječ je o šestim "Desničinim susretima" - književno-znanstvenoj manifestaciji posvećenoj istaknutom hrvatskom piscu Vladanu Desnici (Zadar, 1905. - Zagreb, 1967.). Namjera susreta je valoriziranje iznimna opusa Vladana Desnice unutar korpusa hrvatske književnosti, kao i da se na njegovom tragu istraže i u stručnim raspravama propitaju proturječne i često konfliktne fenomene i procese u hrvatskom i širem južnoslavenskom transkulturacijskom prostoru u modernom i postmodernom razdoblju (18. -21. stoljeće)
Suorganizatori susreta su Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Centar za komparativnohistorijske i interkulturne studije "Desničini susreti", Odsjek za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, HDP Zagreb, Srpsko kulturno društvo "Prosvjeta" iz Zagreba i Društvo za obnovu i revitalizaciju kule Stojana Jankovića.