SYDNEY - Čelnik Europske komisije Jose Manuel Barroso odbacio je mogućnost osnivanja javne europske agencije za rejtinge koja bi konkurirala postojećim divovima nakon niza odluka o snižavanju kreditnih rejtinga europskih zemalja. Portugalski političar rekao je da su se javila pitanja o ulozi agencija za kreditne rejtinge u zbivanjima koja su prethodila globalnoj financijskoj krizi, ali je odbacio prijedloge da Europska unija osnuje vlastitog procjenitelja boniteta. "Nemamo namjeru osnivati javne agencije za dodjelu rejtinga", rekao je Barroso u Sydneyu. Čelnici i dužnosnici EU-a bili su vrlo kritični prema agencijama koje su progresivno snižavale rejtinge slabijih članica eurozone u uvjetima produbljenja dužničke krize. Tvrdili su da njihove odluke dodatno pogoršavaju situaciju. Izvršni direktor Europske središnje banke Jose Manuel Gonzalez-Páramo prošlog je mjeseca optužio velike agencije za "besraman sukob interesa", rekavši da je "moguće i poželjno" pooštriti konkurenciju u toj industriji.
ZAGREB/LUXEMBOURG - Gospodarstvo eurozone i Europske unije u drugom je tromjesečju poraslo za svega 0,2 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, objavio je u utorak europski statistički ured Eurostat, potvrdivši time svoju prvu procjenu. U usporedbi s drugim tromjesečjem 2010., sezonski prilagođen gospodarski rast 17-člane eurozone iznosio je 1,6 posto, čime je blago naniže, odnosno za 0,1 postotni bod, revidirana prva procjena statističkog ureda, objavljena sredinom kolovoza. U 27-članom EU rast je iznosio 1,7 posto, u skladu s prvotnom procjenom, navodi se u izvješću Eurostata. U prvom tromjesečju 2011. stopa rasta u eurozoni iznosila je 0,8 posto, kao što je i ranije procijenjeno, dok je u EU rast iznosio 0,7 posto, što je za 0,1 postotni bod niže u usporedbi s procjenama koje je Eurostat objavio sredinom prošlog mjeseca.
FRANKFURT - Za banke je situacija dramatičnija nego 2008. godine, a dužnička kriza u eurozoni ograničavat će njihove zarade godinama i mogla bi izazvati propast manjih banaka, upozorili su bankari na konferenciji u Frankfurtu. „Očekivanja za financijski sektor općenito vrlo su ograničena. Izgledi za rast prihoda limitirani su i aktualnom situacijom i strukturno“, kazao je Josef Ackermann, izvršni direktor Deutsche banke na konferenciji 'Banke u tranziciji'. Ponajviše zabrinjava dužnička kriza u eurozoni. Mnoge europske banke mogle bi se naći u velikim problemima, ako će morati prihvatiti 'šišanje' tržišne vrijednosti njihovih cjelokupnih portfelja državnih obveznica, umjesto otpisa samo 21 posto duga Grčkoj, kazao je Ackermann. "Za banke je situacija dramatičnija nego 2008. jer su tada vlade mogle podržati banke. No sada to više nije moguće", kazano je.
SYDNEY - Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso ocijenio je da će Europa osnažena izaći iz krize koja je zahvatila eurozonu i rekao kako je potpuno siguran da će euro preživjeti. "Mislim da će Europa osnažena izaći iz ove krize budući da su svi u Europi, ljevica i desnica, suglasni da nam trebaju strukturne reforme kako bismo bili konkurentniji", rekao je u ponedjeljak navečer u Australiji, u prigodi prvog službenog posjeta toj zemlji. "Idemo naprijed zahvaljujući boljoj povezanosti eurozone, a istodobno danas u Europi postoji konsenzus o potrebi promicanja (iste) proračunske konsolidacije i strukturnih reforma koje su nužne našim konkurentima", dodao je predsjednik Komisije. "Sve zemlje eurozone svesrdno rade na financijskoj stabilnosti u eurozoni. I zato euro ostaje veoma stabilna i jaka valuta", dodao je.
ZAGREB - Rasprava o načinima financiranja prometne infrastrukture koje ne bi išlo iz proračuna te razmjena informacija o ulaganjima po modelu javno-privatnog partnerstva glavne su teme neformalnog sastanka ministara prometa EU-a koji se održava u utorak u poljskom Sopotu, stoji na web stranici poljskog predsjedništva EU-a. S obzirom na sadašnje gospodarsko stanje u Europi a i šire, proračunska sredstva namijenjena ulaganjima više ne jamče dovoljni razvoj prometne infrastrukture, kaže poljsko predsjedništvo. Izgradnja nove infrastrukture i obnova postojeće u čitavoj Europskoj uniji ključni su čimbenici održavanja dinamike gospodarskog rasta te element održive mobilnosti putnika i robe. "To je razlog zbog kojega je potraga za alternativnim izvorima financiranja prometne infrasturkture u EU postala ključni aspekt javne rasprave širom Unije", dodaje se u priopćenju poljskog predsjendištva EU-a.
FRANKFURT - Nestabilnost na europskim financijskim tržištima potrajat će godinama, procijenio je čelnik jedne od vodećih njemačkih banaka, istaknuvši da je to prihvatljiva cijena dovršavanja europske monetarne unije. "Za trajanja tog procesa financijska tržišta bilježit će previranja. To je cijena dovršavanja monetarne unije. Mislim da je to prihvatljivo", kazao je u razgovoru za duesseldorfski dnevnik Handelsblatt čelnik Commerzbanka Martin Blessing. Commerzbank je druga po veličini njemačka banka i također trpi negativne posljedice previranja, i to kroz pad vrijednosti dionica za 45 posto u razdoblju od tri mjeseca. Odgovarajući na ljutnju Nijemaca što se sredstva iz njemačkog proračuna troše na pomoć prezaduženim članicama eurozone, Blessing upozorava da "trenutna rasprava u Njemačkoj nije ni otvorena ni poštena". Tržišta bi se najbolje smirilo tako da političari odrede obvezujuće rokove za rješavanje problema, zaključio je Blessing.
SINGAPUR - Globalno gospodarstvo vjerojatno neće pasti natrag u recesiju, ali rizici postoje, kazao je predsjednik Svjetske banke Robert Zoellick. "Ne vjerujem da će Sjedinjene Američke Države i svijet ponovo kliznuti u recesiju, ali prisutan je visok stupanj nesigurnosti", kazao je Zoellick novinarima u Singapuru. Sjedinjene Američke Države vjerojatno će proći kroz razdoblje usporenog rasta s visokom nezaposlenošću, dodao je. Njegova izjava nadovezala se na izjavu singapurskog ministra financija Tharmana Shanmugaratnama, ujedno predsjedatelja ključnog odbora Međunarodnog monetarnog fonda, da je vjerojatnija recesija u svjetskom gospodarstvu, s obzirom na snažno usporavanje rasta u SAD-u i Europi. Europskoj uniji predsjednik Svjetske banke sugerira da razmotri bližu suradnju u području fiskalne politike kako bi se riješili problemi s kojima se suočavaju njezine članice. "Jedna je mogućnost produbljivanje fiskalne unije", kazao je, dodajući da provedene mjere, kao što je stvaranje Europskog fonda za financijsku stabilnost i ECB-ova kupnja obveznica, mogu samo kupiti vrijeme Uniji za rješavanje problema s kojima se suočava.
LONDON - Europska unija stvara zalihe rijetkih minerala Zemljine kore, koji su od vitalnog značaja za mnoge grane tehnološke industije, kako bi smanjila ovisnost o Kini, izjavio je u utorak glasnogovornik europskog povjerenika za industriju. "Prvo, nastojimo osigurati opskrbu tim mineralima iz zemalja izvan EU-a, primjerice onih iz Latinske Amerike ili iz Afrike ili drugih zemalja, poput Rusije. Drugo, stvaramo zalihe kako bismo bolje iskoristili materijal koji imamo u EU", kazao je Andrea Maresi, glasnogovornik europskog povjerenika Antonija Tajanija. "Pokušavamo poboljšati našu opskrbu i smanjiti našu ovisnost o Kini."
KIJEV - Ukrajina se sprema tužiti Rusiju sudu i dokazati da plaća previsoku cijenu za ruski plin, objavio je ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič. Janukovič je podsjetio Moskvu da je Ukrajina samostalna država, a ne "siromašni rođak“, optuživši ruskog predsjednika Dmitrija Medvedeva da se služi "apsolutno nekorektnom" retorikom. "Rusko je stajalište kategorički neprihvatljivo i ako se ne promijeni, ići ćemo na međunarodnu arbitražu", rekao je Janukovič u intervjuu za dnevni list Kommersant. "Već smo sastavili materijale za odlazak na sud. Apsolutno smo sigurni da su prekršeni međunarodni ugovori", kazao je. "Sud je ekstremna mjera, ali ništa se nije promijenilo u vremenu od godine i pol". Ukrajina traži reviziju sporazuma s Rusijom kojeg je potpisala prethodna ukrajinska vlada kako bi ishodila niže cijene za uvoz plina od ruskog Gazproma. Janukovič je rekao da Kijev plaća previsoku cijenu za plinu u iznosu od pet do šest milijardi dolara godišnje.
BERN - Tečaj eura je danas na međunarodnim deviznim tržištima izrazito skočio prema franku nakon što je švicarska središnja banka (SNB) objavila da više neće tolerirati da se jedinstvenom europskom valutom trguje po tečaju ispod 1,2 franka. Kako se navodi u priopćenju, švicarska središnja banka utvrdila je minimalni valutni tečaj na razini od 1,2 franka za euro. "Trenutna izrazita precijenjenost švicarskog franka predstavlja akutnu prijetnju švicarskom gospodarstvu i nosi rizik deflatornih kretanja. SNB stoga ima za cilj značajno i u duljem razdoblju smanjivati tečaj švicarskog franka", kaže se u priopćenju. Švicarska središnja banka, koja će 15. rujna revidirati svoju tromjesečnu monetarnu politiku, objavila je da će poduzeti i druge mjere potrebne za ograničavanje rasta franka, a mnogi analitičari vjeruju da bi mogla pokrenuti nove intervencije na deviznom tržištu. Nakon ovog poteza središnje banke, eurom se trgovalo po tečaju od 1,2139 franaka, što je skok od gotovo 10 posto. U SNB-u navode da će minimalni utvrđeni tečaj vrlo odlučno braniti te da su spremni kupovati stranu valutu u neograničenim količinama.
LONDON - Odluka švicarske središnje banke o fiksiranju tečaja franka prema euru u utorak je na međunarodnim tržištima srušila tečaj franka za gotovo devet posto prema euru, te u sličnom postotku i prema dolaru. Franak je izrazito jačao prema euru i dolaru proteklih mjeseci jer su ga ulagači kupovali kako bi pronašli sigurno utočište dok SAD i eurozonu potresa dužnička kriza. To je dovelo u opasnost švicarsko gospodarstvo, tumače u SNB-u. Ubrzo nakon objave te odluke, eurom se trgovalo po tečaju od 1,2032 franka, što znači da je tijekom dana poskočio oko 8,5 posto. Nakratko je dosegnuo čak 1,22 franka. Dolar je također poskočio prema franku, na 85,79 centima, s ranijih 80 centima. Euro je poskočio i prema dolaru, više od jedan posto, nakratko dosegnuvši 1,4286 dolara, nakon čega je smanjio dobitke i njime se trenutno trguje po 1,4172 dolara, na dobitku od 0,6 posto. Potez švicarskih monetarnih vlasti potaknuo je nagađanja da bi Japan mogao poduzeti slične korake kako bi obuzdao jačanje jena, također smatran sigurnim utočištem, a njegov uzlet bi mogao zakočiti oporavak nakon što su zemlju u recesiju gurnuli potres i popratni tsunami u ožujku. Pritom je dolar ojačao 0,3 posto prema jenu, na 77,11 jena.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europski burzovni indeksi pali su u utorak u oscilacijama obilježenoj trgovini, pri čemu su se gubicima isticale banke izložene u rubnim članicama eurozone, pod pritiskom obnovljenih bojazni u vezi s dužničkom krizom u eurozoni i političkih sporova oko njezina rješenja. Tako je frankfurtski DAX bio na gubitku 0,3 posto, kliznuvši na 5.224 boda. Pariški CAC bio je u minusu 0,7 posto, spustivši se na 2.997 bodova. Londonski Ftse bio je pak na blagom dobitku, od 0,4 posto, dosegnuvši 5.117 bodova. Sumnje u spremnost Italije i Grčke da provedu u djelo zacrtane mjere štednje zabrinule su ulagače, a njihovu je bojazan dodatno potpirio njemački ministar financija Wolfgang Schaeuble upozorenjem da Grčka možda neće dobiti novu tranšu pomoći ako najnovije izvješće međunarodnih inspektora ne bude pozitivno. Među gubitnicima na tržištu izdvajale su se u utorak francuske banke, snažno izložene zemljama na rubu eurozone. Tako su Credit Agricole, BNP Paribas i Societe Generale oslabile u rasponu od 0,9 do 2,6 posto.
TOKYO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros oštro pale, drugi dan zaredom, kao i tečaj eura, zbog straha ulagača da bi dužnička kriza u eurozoni mogla prerasti u drugu veliku bankarsku krizu. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u minusu oko 2 posto, dok su burzovni indeksi u Hong Kongu, Singapuru, Australiji i Južnoj Koreji pali između 0,9 i 1,3 posto. U Šangaju su cijene dionica oslabile 0,3 posto, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio na gubitku 1,5 posto. Loše raspoloženje na azijskim tržištima posljedica je jučerašnjeg pada cijena dionica na europskim burzama za četiri posto zbog strahovanja od širenja dužničke krize u eurozoni.