PETRINJA - Premijerka Jadranka Kosor rekla je danas na obilježavanju Međunarodnog dana nestalih osoba kako će vlada učiniti sve da se rasvijetli sudbina 999 nestalih osoba te naglasila kako je u Beogradu "ključ koji otvara vrata rješenja tog pitanja". U organizaciji Saveza udruga obitelji, zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja u Petrinji je u nazočnosti oko 180 članova obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja i civila te 30-ak predstavnika udruga iz Domovinskog rata obilježena 20. godišnjica potrage za nestalim osobama i 10. obljetnica obilježavanja Međunarodnog dana nestalih. Premijerka je podsjetila je kako je na samom početku krvave agresije na Hrvatsku bilo 18 tisuća nestalih osoba te da je njih 7666 pronađeno. Uz to, pronađene su 143 masovne i 1200 pojedinačnih grobnica iz kojih su ekshumirane nevine žrtve. "Glavni ključ za rješenje pitanja zatočenih i nestalih, ključ koji otvara vrata rješenja tog pitanja je u Beogradu", zaključila je. Smatra kako nulto pitanje svakog tko razgovara s predstavnicima Srbije mora biti gdje su dokumenti i podaci kako bi Hrvatska mogla pronaći svoje branitelje i civile. Napomenula je kako dokumentacija koja je prije nekoliko mjeseci donesena u Vukovar, potvrđuje da se tu nije radilo o oružanom sukobu ili o građanskom ratu, već o tome da je Hrvatska bila napadnuta i izložena stravičnoj agresiji. "Nikome i nikada nećemo dozvoliti da nam diktira što ćemo raditi i da nam zabranjuje što ne možemo raditi. Nikada nikome nećemo više dozvoliti da nam prijeti zabranom proslave obljetnice Oluje, pobjedničke akcije kojom je zatvoren pakleni krug koji nam je došao s istoka", rekla je premijerka. Izaslanik hrvatskog predsjednika general Drago Matanović istaknuo je kako se posljedice rata osjećaju i danas te da su još svježa sjećanja na brutalnu agresiju. Naglasivši kako se nikada ne smije zaboraviti žrtve hrvatskog čovjeka u Domovinskom ratu, pozvao je međunarodne institucije, Srbiju i stanovništvo koje je boravilo na okupiranim područjima da kažu istinu jer svojim informacijama mogu pridonijeti pronalasku nestalih. Predsjednica Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja Ljiljana Alvir ocijenila je da je pitanje nestalih osoba ključan problem u razvoju suživota na bivšem okupiranom području.
KORNAT - Na otoku Kornatu iznad Šipnata, uvale gdje se prije četiri godine dogodila najveća vatrogasna tragedija u Hrvatskoj, mnogobrojni okupljeni su danas odali počast dvanaestorici poginulih vatrogasaca iz Šibenika, Vodica i Tisnog. Za poginule vatrogasce podno mjesta na kojem se dogodila tragedija u memorijalnoj kapelici sv. Florijana služena je misa zadušnica. Među nazočnima, osim obitelji poginulih vatrogasaca, njihovih prijatelja i kolega, bili su i ministar mora, prometa i infrastrukture Božidar Kalmeta, ministar obrane Davor Božinović, izaslanik hrvatskog predsjednika Ive Josipovića Zlatko Gareljić te saborski zastupnici Neda Klarić, Ante Kulušić, Iva Lovrin i Ranko Ostojić. Ministar obrane novinarima je rekao kako vjeruje da će se uzroci pogibije vatrogasaca rasvijetliti na suđenju bivšem vatrogasnom zapovjednika Šibensko-kninske županije Draženu Slavici. MORH ne provodi istragu o slučaju kornatske tragedije, a u sudskom postupku MORH i Oružane snage u potpunosti surađuju, izjavio je zamoljen za komentar četverogodišnja nagađanja o ulozi vojske u istrazi o uzrocima vatrogasne tragedije. "Nema pitanja na koje MORH do sada nije odgovorio, niti onih na koje se neće odgovoriti ako to od ministarstva bude zatraženo", istaknuo je Božinović. Rekao je kako nema indicija koje bi opravdale tvrdnje da su vatrogasci stradali od zaostale bombe NATO-saveza, a što je nedavno izjavio i jedini preživjeli vatrogasac s Kornata Frane Lučić. Ministar Kalmeta rekao je da je, kao i proteklih godina, došao odati počast poginulim vatrogascima te podijeliti bol s obiteljima. Nije želio komentirati sudski postupak koji se vodi na zadarskome Županijskom sudu, samo je kratko rekao kako se nada da će on raščistiti sva otvorena pitanja u slučaju kornatske tragedije. A obitelji vatrogasaca poginulih 30. kolovoza 2007. još traže odgovore na pitanje – što je bio uzrok njihovoj pogibelji. Ni danas, polažući vijence na križeve podignute od kornatskog kamena u spomen na svoje sinove, očeve i muževe, ne vjeruju u teoriju eruptivnog požara koju je stručna skupina tijekom istrage o kornatskoj tragediji ponudila kao uzrok pogibije vatrogasaca.
ZAGREB - Uskočki istražitelji došli su danas oko 13 sat u Remetinec kako bi bivšeg premijera Ivu Sanadera, protiv kojega vode istrage zbog niza korupcijskih afera, ispitali o sumnjama da je primio 10 milijuna eura mita za prepuštanje upravljačkih prava hrvatske naftne kompanije INA mađarskome MOL-u. Sanader obranu iznosi u nazočnosti svojih branitelja. Istraga za primanje mita od mađarskog MOL-a, posljednja u nizu antikorupcijskih postupaka protiv bivšeg premijera, pokrenuta sredinom lipnja ove godine. Sumnja se da su u nezakonitostima koje su MOL-u trebale omogućiti preuzimanje upravljačkih prava u INI, uz Sanadera, sudjelovali bivši potpredsjednik vlade Damir Polančec i direktor MOL-a Zsolt Hernadi, čije je ispitivanje Hrvatska zatražila putem međunarodne pravne pomoći. O odnosima INE i MOL-a Sanader je lani u listopadu, više od šest mjeseci prije pokretanja istrage, govorio i pred Saborskim istražnim povjerenstvom. Ističući da je sve radio za boljitak Hrvatske svojim je bivšim kolegama poručio da "tko pod drugim jamu kopa, sam pada u nju". Umiješanost u aferu ranije je odbacio i Polančec koji je na tvrdnje da je ostale članove vlade doveo u zabludu odgovorio da su svi znali o čemu se radi, što je pred saborskim povjerenstvom kazao i Sanader. Sanader je u remetinečkom zatvoru već mjesec i pol dana, od kada ga je izručila Austrija. Do sada je iznio obranu u slučaju "Fimi media" i istrazi o navodnom uzimanju provizije od Hypo banke. Osim što je odbacio sve optužbe Sanader nije želio odgovarati na pitanja tužitelja pa se očekuje da će tako postupiti i danas.
ZAGREB - Mali i srednji poduzetnici i obrtnici nalaze se pred financijskim kolapsom te im HSLS nudi javni sporazum u deset točaka kojemu je cilj rasteretiti tu djelatnost koja je u 2010. iskazala gubitak od 6,5 milijardi kuna i omogućiti joj u budućnosti normalno poslovanje. "Malo i srednje poduzetništvo danas je talac interesa države i državnih tvrtki s jedne stranke te nekoliko korporacija s druge", rekao je predsjednik HSLS-a Darinko Kosor na današnjoj konferenciji za novinare. Kako je najveći problem poduzetništva nelikvidnost Kosor je uvjeren da ni u ovoj ni u prvoj polovici iduće godine neće doći do nikakva poboljšanja jer vlada, kako kaže, nije učinila ništa da provede ijednu mjeru svog programa gospodarskog oporavka. Smatra da su poduzetnici u jednom obliku reketa od stane države te da se previše ne bune zbog svoje situacije jer su u strahu da ne dobiju posao. U sporazumu koji će ponuditi na potpis svim malim i srednjim poduzetnicima, HSLS se, među ostalim, obvezuje da će se, zbog previsoke cijene rada, zalagati za smanjenje poreznog opterećenja rada i za stimuliranje zapošljavanja. Predlažu i ukidanje svih parafiskalnih nameta javnih tvrtki, dio nameta lokalne vlasti te ukidanje plaćanja obvezne članarine za Hrvatsku gospodarsku komoru. Zalagati će se za osiguranje najmanje dva posto državnog proračuna za potporu poduzetništvu te radikalnu promjenu sustava državnih potpora i uvođenje poticaja za podizanje konkurentnosti izvoznika. Založit će se i za izmjene Zakona o radu radi većeg stupnja fleksibilnosti na tržištu rada. Kosor smatra da je nužna nova vlada jer sadašnja "da je nešto htjela, znala i mogla, napravila bi u posljednjih osam godina, pa i u zadnje dvije, ali nije zbog kukavičluka".
OSIJEK - Predsjednik HDSSB-a Vladimir Šišljagić izjavio je danas kako će Zakon o legalizaciji nezakonito izgrađenih objekata poljoprivrednike dovesti u još teži položaj. Kazao je kako se procjenjuje da ima oko 150.000 nelegaliziranih poljoprivrednih objekata. Upozorio je da, nakon ulaska u EU, svatko tko nema legaliziran objekt po standardima koje EU propisuje za poljoprivredne proizvođače ne može dobiti poticaje, ali ni sredstva europskih fondova. Po zakonu, za legalizaciju objekata od 500 do 700 četvornih metara plaća se od 500 do 26.000 kuna, a mora se platiti komunalni i vodni doprinos te pribaviti minimalna dokumentacija za legalizaciju, kazao je te ustvrdio da poljoprivrednici u sadašnjoj situaciji to ne mogu platiti. Rekao je da je iznenađen nepoznavanjem zakona od stane ministra poljoprivrede Petra Čobankovića, ocjenivši kako ministar nije svjestan što poljoprivrednici moraju platiti da bi legalizirali objekte. Na Čobankovićev poziv da se štete od suše ne prenapuhuju Šišljagić je odgovorio: "Prenapuhan je ministar, jer vjerovatno ne zna da je metodologija procjene šteta donesena u njegovom Ministarstvu". "On se nije prošetao poljima, pa ne zna kakve je štete napravila suša koje se u Osječko-baranjskoj županiji procjenjuju na oko 400 milijuna kuna", kazao je Šišljagić dodavši da je ta procjena, u konačnici, podložna nadzoru na državnoj razini.
ŠIBENIK - Istražni sudac Županijskog suda u Šibeniku Igor Ninić odobrio je dopunu istrage protiv Dragana Paravinje (43) osumnjičenog za ubojstvo maloljetne Antonije Bilić iz Krički kraj Drniša, u kojem će ispitati još 12 novih svjedoka, doznaje se danas na sudu. Svjedoci koji bi se uskoro naći pred istražnim sucem su iz Zagreba, Karlovca, Zadra i Splita te iz Posušja u BiH. Od 12 svjedoka, dva će se pred sucem naći prema prijedlogu odvjetnika obitelji Bilić, no još nije poznato tko su oni, niti kakvim saznanjima o slučaju raspolažu. U priopćenju koje je medijima poslao istražni sudac kratko stoji da će se jedan svjedok ispitati u vezi s okolnostima pokušaja silovanja na području Omiša za koje je Paravinja osumnjičen, a ostali svjedoci će se ispitati vezano za slučaj Antonije Bilić. Još uvijek nisu ispitani svjedoci iz Srbije i BiH, iako je šibenski županijski sud izdao zamolnicu za njihovo saslušanje. Osumnjičenom Paravinji istražni je sudac šibenskoga suda 26. kolovoza produljio pritvor za još 30 dana.
ZAGREB - Jedina odluka o cijeni dječjih vrtića koja vrijedi jest ona koju je zagrebačka Gradska skupština donijela na sjednici 20. travnja ove godine, a u toj je odluci, uz neke iznimke za posebne kategorije građana, cijena vrtića utvrđena na 400 kuna te jaslica na 200 kuna i nijedna druga cijena ili način naplate vrtića ne vrijedi, zaključio je danas nakon sjednice skupštinskog Odbora za kontrolu njegov predsjednik Josip Kregar. Istaknuo je da roditelji koji plaćaju te cijene vrtića i jaslica, kakve su utvrđene, poštuju zakon i ne smiju snositi nikakve konzekvence. Pozvao ih je da ignoriraju uplatnice s akontacijom koje su jučer stigle u vrtiće. S druge strane, rekao je, "politička odgovornost i pravna odgovornost je na strani ureda i gradonačelnika Milana Bandića koji su izdali i poslali uplatnice bez zakonskog temelja u odluci Gradske skupštine". Najavio je, kako će, kako bi se izbjegla svaka sumnja o tome, na stranici grada Zagreba "dati sliku uplatnice i uputu kako se ona popunjava". Odbor je zaključio da su grad Zagreb i vrtići dužni poštovati ugovore koji se ne mogu jednostrano mijenjati. Tu nije riječ o sukobu Skupštine i gradonačelnika, nego o sukobu gradonačelnika i pravne države. Protiv zaključaka glasovala je jedino Margareta Mađerić (HDZ) zbog zaključka da se radi o sukobu gradonačelnika i pravne države, a ona smatra da je riječ o političkom sukobu unutar SDP-a s gradonačelnikom. "Kaos i dalje ostaje, rješenja nema, odgovora na glavno pitanje kako i na koji način će se naplaćivati vrtić nemamo i zbog toga sam bila protiv", rekla je. Uplatnice za dječji vrtić s novim cijenama, koje se kreću od nula kuna do dvije tisuće kuna, jučer su stigle u zagrebačke vrtiće. Riječ je o 33 tisuće uplatnica čija visina ovisi o dohodovnom cenzusu kućanstva, a kao svrha uplate stoji da je riječ o akontaciji za mjesec srpanj.
ZAGREB - Premijerka Jadranka Kosor odobrila je slanje dvaju cisterni za vodu, koje bi danas trebale stići u dvije općine, priopćeno je danas iz Vlade.
"Na zamolbu načelnika općina Jesenica i Drenje, predsjednica Vlade Jadranka Kosor odobrila je, u dogovoru s ministrom obrane, slanje po jedne cisterne za vodu u ta mjesta, koje će stići tijekom popodneva, stoji u Vladinu priopćenju.
KOPRIVNICA - Koprivničko-križevački župan Darko Koren proglasio je elementarnu nepogodu za grad Koprivnicu, doznaje se danas iz njegova ureda. Štetu od dugotrajne suše procijenit će gradsko povjerenstvo, a podatke će dostaviti županijskome povjerenstvu za procjenu šteta od elementarnih nepogoda koje će na temelju izvješća državnom povjerenstvu za elementarne nepogode podnijeti zahtjev za ublažavanje posljedica. Za izračun šteta poslužit će cijene i trogodišnji prinosi dostavljeni od državnog povjerenstva za 2011. godinu.
ZAGREB - Kraj Vodica na predjelu Kovče poslijepodne je izbio požar koji gase dva kanadera i air taktor, izvijestila je Državna uprava za zaštitu i spašavanje. Vatrogasno operativno središte Divulje je dojavu o požaru primilo oko 14,20 sati. Gori trava i nisko raslinje, a uz zračne snage požar gasi 21 vatrogasac iz Šibenika, Vodica, Zatona i Tisnoga sa osam vozila.
ZAGREB - Hrvatski Caritas poslao je danas u Etiopiju 560.625 kuna (75.000 eura) koje su hrvatski građani, tvrtke i Vlada prikupili u akciji prikupljanja pomoći za gladno stanovništvo istočne Afrike. Novcem će se financirati šestomjesečni program za 65.000 ljudi u pet sušom najpogođenijih etiopskih biskupija. Sufinancirat će se opskrba hranom i vodom za najugroženije, program edukacije 2045 poljoprivrednika za kvalitetniju brigu o zemlji i stoci, opskrba sjemenjem i sadnicama, pročišćavanje voda i programi educiranja poljoprivrednika za kvalitetnije tehnike navodnjavanja kako bi se u budućnosti umanjile posljedice jakih suša. Akcija Hrvatskog Caritasa još je u tijeku, a u nju se može uključiti uplatom na žiroračun Hrvatskog Caritasa kod Privredne banke Zagreb, pozivom na donacijski telefon 060 9010 (cijena poziva 6,15 kn, PDV uključen), te online uplatama na www.caritas.hr. Vjernici priloge mogu predati i u svim župama diljem Hrvatske. U akciji prikupljanja pomoći za gladne u istočnoj Africi Hrvatski Caritas dosad je poslao novčanu pomoć od ukupno 1.381.525 kuna (185.000 eura), od čega je 820.900 (110.000 eura) poslano u Keniju, a 560.625 (75.000 eura) u Etiopiju.
ZAGREB - Street Art Festival novi je projekt Muzeja ulične umjetnosti, u okviru kojega će od 1. do 15. rujna u Dugavama 30-ak likovnih i konceptualnih umjetnika od te novozagrebačke četvrti pokušati napraviti najveći ulični muzej u Hrvatskoj. Muzej ulične umjetnosti ove je godine otišao preko Save zbog nedostatka kulturnih sadržaja u Novom Zagrebu, a Dugave su odabrane jer, iako su izgrađene kao "kvart za budućnost", u njih se nikada nije ulagalo, rekla je danas Ivana Vukšić, direktorica Muzeja. Osim murala na Dječjem vrtiću Tratinčica i Osnovnoj školi Dugave te u podzemnim garažama i prolazima, održat će se i više 'site-specific' radova, među ostalim i 3D 'mapping' na dugavljanskim fasadama dvojca Kiborz iz Srbije, koji će se održati na dan otvorenja Muzeja 15. rujna. Projekt Street Art Festivala poseban je jer počinje u trenutku kada se gase svjetla pozornice, on nema rok trajanja i predstavlja najčišću korespodenciju između grada, umjetnika i građana koji u svom susjedstvu dobivaju najrecentnija djela suvremene umjetnosti, napomenula je Vukšić. Muzej će se svečano otvoriti piknikom na livadi ispred osnovne škole, koncert Trešnjevačkih mališana, a nastupit će i DJ Itch. U prošlogodišnjem projektu Muzeja ulične umjetnosti "Novo lice Branimirove ulice" sudjelovalo je više od 80 umjetnika i tada je oslikano oko 450 metara zida Hrvatskih željeznica.
ZAGREB - Kratkometražni animirani filmovi, iz produkcije ili distribucije "Bonobostudija" iz Zagreba sudjelovat će ovaj tjedan na uglednim međunarodnim festivalim u Londonu te u Sao Paulu, izvijestio je danas Hrvatski audiovizualni centar (HAVC). Od 26. kolovoza do 4. rujna održava se Međunarodni filmski festival animiranog filma u Londonu, LIAF, najveći britanski festival animacije za čiji su natjecateljski program odabrana i tri hrvatska filma, "Dove sei, amor mio" (2011.) Veljka Popovića, "Čudnovati izum" (2010.) Dine Krpana i "Nova hipi budućnost" (2011.) Dalibora Barića. Popovićev film "Dove sei, amor mio" uvršten je i u natjecateljski program 22. međunarodnog festivala kratkog filma u Sao Paulu, dok će "Nova hipi budućnost" na istom festivalu biti prikazan u posebnom programu. Taj se festival održava od 25. kolovoza do 2. rujna, a riječ je o jednom od najvećih festivala kratkoga filma u Južnoj Americi. I tijekom rujna hrvatski filmovi nastavljaju svoja gostovanja na inozemnim festivalima, eksperimentalni film "Pain So Light That Appears As Tickle" (2010.) Dalibora Barića početkom rujna sudjelovat će na festivalu L'Etrange, što će se održati od 2. do 11. rujna u Parizu, a filmovi "Dove sei, amor mio" Veljka Popovića i "Cvijet bitke" (2011.) Simona Bogojevića Naratha na Međunarodnom festivalu animacije "Animanima" u Čačku, što će se održati od 7. do 10. rujna.
ZAGREB - Izložbu "Art deco i umjetnost u Hrvatskoj između dva rata" u proteklih je sedam mjeseci pogledalo 76.552 posjetitelja, no i nakon što je zatvorena može se razgledati na internet stranicama Muzeja za umjetnost i obrt (MUO), izvijestio je danas taj muzej. U virtualnom obliku izložba se može pogledati na www.muo.hr, uz stručno audio vodstvo, ali i samostalno, uz pomoć interaktivne karte koja olakšava snalaženje u izložbenom prostoru. Taj veliki kulturološki projekt je na 1200 četvornih metara predstavio 750 izložaka, od skulptura, slika, fotografija, arhitekture i metala do mode i modnog pribora, stakla, keramike i namještaja. Uz predmete lijepe i primijenjene umjetnosti, posjetiteljima je predočena kultura življenja u razdoblju od 1920-ih i 1930-ih godina 20. stoljeća. Među više od 76 tisuća posjetitelja izložbe, koja je bila otvorena od 26. siječnja do 28. kolovoza, bilo je i njih 7105 iz inozemstva.
RIJEKA - Dvojica Riječana i jedan muškarac iz Plaškog osumnjičeni su da su s petoricom odbjeglih Bugara u posljednjih mjesec dana na 12 bankomata postavili čitače magnetnih kartica i kamere te u drugim državama podigli veće novčane svote. Riječka policija pronašla je na opatijskome području prije tri dana osobno vozilo bugarskih registarskih oznaka i u njemu predmete koji se dovode u vezu s kriminalnom skupinom. Petorica Bugara su u bijegu, a uhićena su trojica hrvatskih državljana koji će danas će biti privedeni u istražni centar Županijskoga suda. Skupinu se sumnjiči za računalnu prijevaru jer su od 27. srpnja do 28. kolovoza na 12 bankomata postavili tzv. skimmere, to jest čitače magnetnih kartica i minijaturne kamere. Pomoću snimljenih podataka s magnetskih zapisa i PIN-ova prevaranti su u drugim zemljama nekoliko puta podigli veće novčane svote i pritom oštetili dvije banke. Policija nije otkrila o kolikoj je svoti i o kojim je bankama riječ. Uređaje su izradili sami, svojom opremom, a u stanovima osumnjičenika pronađena je računalna oprema te drugi predmeti kojima su se koristili u prijevarama.