FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Gospodarstvo - svijet - ukratko do 14,30 sati

Autor: ggoj
ZAGREB, 30. kolovoza 2011. (Hina) - Pregled gospodarskih vijesti iz svijeta do 14,30 sati

BRUXELLES - Vodeći dužnosnici eurozone pozvali su vlade u eurozoni da brzo provedu u djelo mjere za dodatnu pomoć Grčkoj i za zaštitu eura od dužničke krize. Eurozona je odredila rujan kao rok za sastavljanje drugog programa pomoći za Grčku i za proširenje ovlasti fonda za zadužene članice. Ti su planovi naišli na prepreku kada je Finska zatražila od Atene jamstva za kredit a dodatno ih koči obveza ratifikacije u parlamentima svih zemalja-članica. Predsjednik Europske središnje banke (ECB) Jean-Claude Trichet, povjerenik EU-a za ekonomsku politiku Olli Rehn i luksemburški premijer Jean-Claude Juncker, čelnik vijeća ministara financija eurozone, redom su pozvali na brzu primjenu paketa pomoći. "U tom je pogledu ključna brza i pravodobna provedba sporazuma koji su čelnici država i vlada postigli 21. srpnja", upozorio je Trichet na posebnoj sjednici odbora Europskog parlamenta za ekonomsku politiku. Predsjednik vijeća ministara financija eurozone (eurogrupa) Juncker istaknuo je pak da su pregovarači jako blizu kompromisu u pitanju finskih zahtjeva za grčkim kolateralom za zajmove. Nije naveo detalje.

BRUXELLES - Optimizam među poslovnim čelnicima i potrošačima u gospodarstvu eurozone u kolovozu je nastavio slabjeti, pokazali su najnoviji podaci Europske komisije. Indeks gospodarske klime u eurozoni koji sastavlja EK u kolovozu je smanjen za 4,7 bodova, na 98,3 boda. Za 27-članu EU indeks gospodarske klime također je dodatno smanjen, za pet bodova, i iznosi 97,3 boda. Kao glavne razloge pogoršanja klime EK navodi oslabljeni optimizam u svim sektorima, pri čemu je izrazitije pogoršanje povjerenja zabilježeno u sektorima usluga, maloprodaje, te među potrošačima. Poboljšanje je zabilježeno samo u sektoru graditeljstva eurozone, navodi Komisija. U odvojenom izvješću EK je također objavila indeks poslovnog povjerenja za 17-članu eurozonu, koji je u kolovozu nastavio padati šesti mjesec zaredom. Uspio se ipak zadržati u pozitivnom području, u visini 0,07 bodova, nakon što je u srpnju iznosio 0,44 bodova, objavila je Komisija.

RIM - Međunarodni monetarni fond (MMF) snizio je prognoze rasta za Sjedinjene Američke Države (SAD) i eurozonu, te istaknuo da američka i Europska središnja banka moraju biti spremne ublažiti politiku, izvijestila je talijanska novinska agencija ANSA. MMF je oštro naniže revidirao prognozu rasta za SAD u ovoj godini, na 1,6 posto, s 2,5 posto prognoziranih prije dva mjeseca. Snizio je i prognozu za iduću godinu, na 2,0 posto, s prijašnjih 2,7 posto, objavila je ANSA, citirajući nacrt MMF-ovih redovnih polugodišnjih prognoza za svjetsko gospodarstvo (WEO). S obzirom na sve veće rizike po američki rast, Fed "mora biti spreman usvojiti nove nekonvencionalne mjere za podržavanje gospodarstva", citirala je ANSA nacrt MMF-ova izvješća. MMF je također snizio prognozu rasta za eurozonu za 2011., s 2,0 na 1,9 posto, i za 2012., s 1,7 na 1,4 posto, objavila je ANSA. ECB bi trebao izbjegavati podizanje kamatnih stopa i ima prostora za ublažavanje monetarne politike ukoliko rizici u smjeru sniženog rasta ne jenjaju, prenosi ANSA stajalište MMF-a.

FRANKFURT - Europsku agenciju za banke zabrinjava što neke europske banke nemaju dovoljno kapitala, piše Financial Times Deutschland. Čelnik EBA-e Andrea Enria pisao je vijeću ministara financija Ecofin u Bruxellesu i zatražio da Europski fond za financijsku stabilnost (EFSF), uspostavljen radi posudbi zaduženim članicama eurozoni, izravno posuđuje novac bankama u nevolji kako bi ubrzao njihovu dokapitalizaciju, piše FTD. "Europske su banke bolje kapitalizirane no što su bile prije godinu dana", kao što je potvrdila i EBA-ina srpanjska provjera njihove otpornosti na moguće krize, podsjetio je u ponedjeljak glasnogovornik europskog povjerenika za ekonomiju Ollija Rehna. Čelnik francuskog regulatora za financijska tržišta AMF Jean-Pierre Jouyet kazao je pak da bi "određeni broj europskih banaka" trebao biti dokapitaliziran, ali je dodao da nijedna od njih ne spada u skupinu velikih banaka.

LONDON - Pojedine europske financijske institucije trebale su u nedavnim poslovnim izvješćima iskazati veće gubitke na portfeljima grčkog duga, prenosi Financial Times upozorenje Međunarodnog odbora za računovodstvene standarde (IASB) iz pisma europskom tržišnom regulatoru. Otpis vrijednosti grčkog duga u poslovnim izvješćima banaka i osiguravatelja nije ujednačen, upozorio je IASB. U privatnom pismu upućenom Europskoj agenciji za vrijednosne papire i tržišta odbor nije izdvojio nijednu posebnu zemlju niti banku, ističe londonski financijski dnevnik. Europske banke zabilježile su na grčkoj imovini gubitke od tri milijarde eura, a u procjenama njezine vrijednosti primjenjivale su upadljivo različite pristupe. Tako su se njihovi otpisi kretali u rasponu od 21 do 50 posto, pokazujući velike razlike u procjeni očekivanog povrata na grčku imovinu.

RIM - Talijanski premijer Silvio Berlusconi odlučio je u određenoj mjeri izmijeniti plan štednje zbog otpora u vladajućoj koaliciji, prenose europski mediji. Po novoj verziji paketa štednje, vlada je odlučila odustati od tzv. solidarnog poreza od 5 posto na prihode veće od 90.000 eura na godinu, podignuvši na deset posto porez na prihode veće od 150.000 eura. Parlamentarni zastupnici, čije plaće mogu iznositi do 140.000 eura na godinu, ipak će morati plaćati taj porez. Predviđaju se i ustavne promjene kako bi se prepolovio broj zastupnika, prikupi li se potrebna dvotrećinska većina za tu odluku. Ukidanje solidarnog poreza umanjit će predložene uštede za dvije milijarde eura. Vlada je također pristala za dvije milijarde eura ublažiti rezanje potrošnje u regionalnim proračunima. No ističe da će prvotna vrijednost paketa štednje od 45 milijardi eura biti sačuvana zahvaljujući "učinkovitijem ubiranju poreza".

NEW DELHI - Indijsko gospodarstvo u drugom je tromjesečju poraslo za 7,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, po najnižoj stopi u proteklih šest tromjesečja, pokazali su statistički podaci. Usporavanje rasta indijskog gospodarstva uglavnom je u skladu s očekivanjima tržištima, a posljedica je najdužeg ciklusa zaoštravanja monetarne politike u toj zemlji. Tamošnja središnja banka u proteklih je 18 mjeseci povećala ključne kamatne stope u čak 11 navrata u pokušaju suzbijanja gotovo dvoznamenkaste stope inflacije.

TOKIO - Japanska stopa nezaposlenosti porasla je u srpnju drugi mjesec zaredom dok je potrošnja kućanstava pala, ilustrirajući izazove s kojima se suočava novi premijer Yoshihiko Noda u očuvanju japanskog oporavka, kazali su analitičari. Stopa nezaposlenosti iznosila je u srpnju neočekivano visokih 4,7 posto, povećavši se za 0,1 postotni bod u odnosu na prethodni mjesec. Pritom ta brojka ne uključuje potatke iz katastrofom pogođenog sjeveroistoka zemlje, objavila je vlada. Odvojeni podaci pokazali su također da je prosječna potrošnja japanskih kućanstava pala u srpnju za 2,1 posto u odnosu na godinu ranije, na 280.046 jena (3.642 dolara). Raspoloženje potrošača još je uvijek slabo nakon prirodnih katastrofa u ožujku.

TOKIO - Bivši japanski ministar financija Yoshihiko Noda, pristaša proračunske štednje, izabran je u utorak glasovanjem zastupnika u parlamentu na dužnost japanskog premijera koju je dosad obnašao Naoto Kan. Noda (54), koji je tako postao šesti premijer u zadnjih pet godina, dobio je 308 glasova moćnog zastupničkog doma koji kontrolira vladajuća Demokratska stranka Japana (DPJ), u parlamentu s 475 zastupnika. Drugo glasovanje očekuje se u Senatu, gdje većinu ima konzervativna oporba, ali po ustavu zadnju riječ imaju zastupnici. "U izvanrednom smo stanju u državi: moramo riješiti nuklearni incident, provesti obnovu i riješiti tešku gospodarsku krizu", rekao je Noda novinarima. Treće po snazi svjetsko gospodarstvo ponovo je ušlo u recesiju, a snažan jen dovodi izvoz u nezavidan položaj.

LJUBLJANA - Njemačka kancelarka Angela Merkel doputovala je u utorak u kraći posjet Sloveniji koji će biti posvećen krizi u eurozoni, te jačanju bilataralnih odnosa Slovenije i Njemačke, osobito na gospodarskom području, a prema najavama slovenskih dužnosnika i stanju u regiji zapadnog Balkana. Očekuje se da će Merkel u Sloveniji tražiti potporu za mjere koje bi trebale dugoročno stabilizirati područje eurozone i za prijedloge o usklađivanju fiskalnih politika i jačoj štednji, što ih je nedavno iznijela zajedno s francuskim predsjednikom Sarkozyjem.

LJUBLJANA - Slovenski ministar financija Franci Križanič izjavio je da prijedlozi njemačke kancelarke Angele Merkel i francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja kako stabilizirati euro-zonu idu u pravom smjeru, ali da je za njihovo prihvaćanje kao standarda u 17 zemalja koje koriste euro potrebno obaviti šire konzultacije. "Osobno se slažem da je potrebno donijeti standarde za usklađeno vođenje politike javnih financija i da oni moraju biti oštriji od sadašnjih. Tako bi se Europskom monetarnom unijom moglo lakše upravljati i došli bi do nečega što bi sličilo na zajedničku gospodarsku zonu. No, to je samo moje mišljenje", rekao je Križanič u utorak u razgovoru za Slovensku tiskovnu agenciju STA. Njemačko-francuski prijedlog da se nacionalnim ustavima ograniči visina javnog duga u zemljama članicama eurozone i obuzdaju proračunski deficiti dao je važan signal financijskom tržištu i ide u pravom smjeru, kao i želje o postupnom usklađivanju porezne politike, ali su za te mjere potrebne "šire političke i društvene konzultacije", ocijenio je Križanič.

MOSKVA - Najveća svjetska plinska tvrtka Gazprom je izvijestila da je u prvom tromjesečju 2011. ostvarila dobit od 16,24 milijarde dolara, što je jedna od najvećih tromjesečnih dobiti u povijesti te ruske kompanije. Golema dobit od 468 milijardi rubalja (16,24 milijarde dolara) ostvarena u razdoblju od 1. siječnja do 31. ožujka bila je za 44 posto viša u usporedbi s istim razdobljem u 2010. Skok dobiti plinskog diva u državnom vlasništvu pripisuje se visokim cijenama energenata na globalnom tržištu. Gazprom je izvijestio o rastu neto prihoda od prodaje plina za 42 posto, na 870 milijarde rubalja (30,2 milijarda dolara), što je rezultat veće količinske prodaje plina i povećanja prosječne ostvarene cijene u prodajama širom svih zemljopisnih područja. Ukupni prihodi Gazproma u svim poslovnim operacijama uvećani su za 38 posto, na 1.316 milijardi rubalja (45,5 milijarda dolara), navodi se u priopćenju.

LONDON - Cijena barela sirove nafte na londonskom tržištu kretala se u utorak blizu najviše razine u tri tjedna, poduprta sporazumom o udruživanju grčkih banaka i snažnim podacima iz SAD-a, kojima je protuteža bio jači dolar. Cijena barela sirove nafte u Londonu kliznula je 38 centi na 111,50 dolara. Na američkom tržištu bila je u minusu 49 centi i iznosila 86,78 dolara. Zbog islamskog vjerskog praznika Ramazanskog barjama Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) nije u utorak na svojim internetskim stranicama objavila podatak o cijeni barela referentne košarice svoje nafte za ponedjeljak.

LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europski burzovni indeksi našli su se pod pritiskom, odustavši od ranijih dobitaka nakon objave slabih podataka o gospodarskoj klimi u eurozoni koji su poduprli očekivanja da bi regija mogla ponovno završiti u recesiji. Londonski Ftse indeks odolio je pritiscima, ojačavši za 2,09 posto, na 5.237 bodova, pokušavajući uhvatiti korak s najnovijim uzletom na europskim burzama nakon što tržišta u Londonu jučer nisu radila zbog praznika. Frankfurtski DAX indeks pao je pak za 0,83 posto, na 5.622 boda, a pariški CAC za 0,33 posto, na 3.143 boda. "Indeksi povjerenja glavni su uzrok današnjeg pada burzovnih indeksa", tumači Richard Batty, strateg u Standard Life Investmentsu. "Europa si ne može dopustiti val slabih pokazatelja poput ovih. Američki podaci više su ugodno iznenadili". U središtu pozornosti ulagača bila je i današnja prodaja 7,74 milijardi eura talijanskih državnih obveznica. Analitičari kažu da su aukcije ipak prošle nešto slabije, što pokazuje da bi ECB morao nastaviti s kupovinama talijanskih obveznica. U takvim okolnostima na gubitku su bile dionice talijanskih bankovnih divova Intese SanPaolo i Unicredita.

TOKIO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros znatno porasle jer je nakon snažnog rasta potrošnje u SAD-u ublažen strah od nove recesije, pa se ulagači okreću rizičnijim investicijama, a prodaju zlato i švicarske franke, koji slove za sigurna utočišta. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u plusu 1,2 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji porasle 1,1, a u Hong Kongu 2,2 posto. Burzovni indeksi u Australiji i Šangaju ojačali su između 0,2 i 0,8 posto, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio na dobitku oko 1,3 posto.

NEW YORK - Na Wall Streetu su u ponedjeljak cijene dionica skočile više od dva posto, zahvaljujući ohrabrujućim makroekonomskim podacima, manjim štetama od uragana Irene nego što se očekivalo, ali i spajanju dviju velikih grčkih banaka, što je jedna od rijetkih dobih vijesti iz dužničkom krizom pogođene Europe. Dow Jones indeks porastao je 254 boda, ili 2,26 posto, na 11.539 bodova, dok je S&P 500 skočio 2,83 posto, na 1.210 bodova, a Nasdaq indeks 3,32 posto, na 2.562 boda. Ulagače je jučer ponajviše ohrabrio podatak o snažnom 0,8-postotnom rastu potrošnje građana u srpnju, nakon pada za 0,1 posto u lipnju. To je potaknulo rast cijena dionica u svih 10 sektora S&P indeksa, a samo je pet od 500 dionica u tom indeksu jučer izgubilo na vrijednosti. Na Wall Streetu, American Stock Exchangeu i Nasdaqu vlasnika je jučer promijenilo samo oko 6,5 milijardi dionica, dok je lani prosječan dnevni obujam iznosio 8,47 milijardi.

(Hina) xggoj ygple

An unhandled error has occurred. Reload 🗙