Studija ukazuje na različite prepreke javnih politika koje i dalje ograničavaju širenje trgovine uslugama te time koče sposobnost zemalja jugoistočne Europe da povećaju korist od većeg regionalnog uslužnog tržišta, kaže se u priopćenju Svjetske banke.
Usluge imaju najveći udio u gospodarstvima svih zemalja CEFTA-e, a taj se udio i dalje povećava. Usluge prosječno čine više od dvije trećine bruto dodane vrijednosti u regiji. Na svjetskoj je razini trgovanje uslugama raslo po stopi od 15 posto godišnje od 1980. pa je globalna trgovina uslugama dostigla prosječnu razinu od 12 posto BDP-a u zemljama niske, srednje i visoke razine dohotka.
Zemlje CEFTA-e u značajnoj su mjeri napredovale s obzirom na otvaranje svog uslužnog tržišta, međutim, neka ograničenja i dalje postoje u svim zemljama, navodi Borko Handjiski, ekonomist Svjetske banke za regiju Europe i srednje Azije i suautor studije.
Premda se prepreke razlikuju od zemlje do zemlje, postoje neka zajednička ograničenja u određenim uslužnim sektorima. Primjerice, u graditeljstvu postoje ograničenja u području prekogranične ponude i priznavanja inozemnih dozvola. U kopnenom prometu, strogi propisi, tržišni protekcionizam i državni monopoli (u željezničkom prometu) ograničavaju mogućnosti trgovanja, ističe Handijski.
Najveća su ograničenja u pravnom sektoru u kojemu je pružanje usluga, osim savjetodavno-pravnih, ograničeno na državljane zemlje u pitanju. Za razliku od toga, usluge informacijske tehnologije ne podliježu tako strogim propisima, pa trgovina u tom sektoru uvelike ovisi o čimbenicima kao što su tehnološki napredak i zaštita prava intelektualnog vlasništva.
U izvješću se navodi da je regija CEFTA-e veliki neto izvoznik usluga. Izvoz usluga u razdoblju od 2007. do 2009. iznosio je ukupno 16,1 milijardu eura, što je gotovo dvostruko više od uvoza koji je iznosio 8,7 milijardi eura. No, nakon što se isključe prihodi i rashodi od turizma, izvoz usluga (6,2 milijarde eura) bio je tek nešto veći od uvoza usluga (5,9 milijardi eura).
BiH je jedina zemlja CEFTA-e koja ostvaruje značajan neto izvoz, poglavito zbog izvoza usluga u graditeljstvu. U Hrvatskoj izvoz ponešto premašuje uvoz, Kosovo i Srbija imaju uravnoteženu trgovinu, a ostale su zemlje u maloj mjeri neto uvoznice.
Studijom je utvrđeno da putovanja predstavljaju glavni izvor priljeva za zemlje smještene na jadranskoj obali, nakon čega slijede usluge u sektoru prometa i komunikacija.
U regiji su 2009. ostvareni prihodi od turizma u iznosu od 9,6 milijardi eura, od čega su se dvije trećine odnosile na Hrvatsku, premda su Albanija i Crna Gora također izvukle koristi iz tog sektora.
Trgovina transportnim uslugama proteklih je godina iznosila 2,2 milijarde eura, dok su komunikacijske usluge regiji priskrbile nekih 850 milijuna eura.