Riječ je o manifestaciji koja se održava svakog trećeg vikenda u kolovozu, a zadnjih je godina postala zaštitnim znakom Barbana te je jedna od najpoznatijih ljetnih priredaba u Istri.
Predsjednik Josipović istaknuo je na otvorenju kako je Hrvatska danas na određenoj prekretnici te ona odlučnim korakom kroči u Europu.
"Hrvatska mora postati još prosperitetnija, ali pritom nakon ulaska u Europsku uniju mora očuvati svoj nacionalni identitet, što uostalom predstavlja i ova trka", rekao je Josipović dodavši kako je Istra po mnogo čemu uzor u Hrvatskoj pa i u očuvanju nacionalnog identiteta. Stoga je izrazio uvjerenje da i ova viteška igra u Barbanu pridonosi identitetu i Istre i Hrvatske, te ona "simbolizira sve ono dobro što želimo u Hrvatskoj - poput viteštva, domoljublja, upornosti i rada".
Ministar kulture Jasen Mesić kazao je kako je od iznimne važnosti da se u Hrvatskoj stvara sinergija svih viteških aktivnosti te kako će prihvatiti inicijativu Istarske županije i sasvim sigurno ovu manifestaciju upisati u registar nematerijalne hrvatske kulturne baštine.
Istarski župan Ivan Jakovčić je stoga izrazio uvjerenje kako će Ministarstvo kulture prihvatiti inicijativu da Trka na prstenac postane kulturno dobro Republike Hrvatske. "Istra je puna simbola a jedan od njih je i ova trka kao simbol istarskog zajedništva i ljubavi prema onome što naš kraj njeguje već stoljećima", kazao je Jakovčić.
Pobjedniku Trke na prstenac i ove će godine prijelazni štit osobno uručiti predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović, koji je trku pratio zajedno s bivšim predsjednikom te ujedno počasnim građaninom općine Barban, Stjepanom Mesićem, kao i mnogobrojnim gostima iz političkog i društvenog života među kojima su bili i čelnici stranaka Kastavske koalicije.
Inače, prvi zapisi o Trci na prstenac potječu iz 1696. godine, kada ju je organizirala venecijanska obitelj Loredan (pod čijim je vlasništvom tada bio Barban) kako bi u vrijeme sajamskih priredaba privukla što više posjetitelja. Natjecatelji su većinom bili plemići i građani iz istarskih gradova koji su posjedovali konja i vitešku opremu. Ta je igra slična Sinjskoj alci, obnovljena je na temelju povijesnih zapisa 1976. godine, a cilj joj je u 12 sekunda u punom galopu prijeći stazu dugačku 150 metara te kopljem pogoditi prstenac.
Prstenac se sastoji od dva koncentrična kruga međusobno spojena tako da između čine četiri polja. Pogodak u sredinu donosi tri boda, iznad sredine dva, ispod jedan i sa strane po pola boda. Pogodak i broj bodova potvrđuju suci, pred koje se jahač s prstencem na koplju mora vratiti čim se zaustavi. Svi natjecatelji stazu prolaze tri puta, a na kraju slavodobitnikom postaje onaj s najviše bodova.