ZAGREB - Hrvatska narodna banka (HNB) priopćila je da podržava današnji dogovor hrvatske Vlade i banaka o mjerama za ublažavanje položaja korisnika stambenih kredita vezanih uz švicarski franak. "HNB podržava svojim mjerama i regulatornim pravilima I. Dodatak memorandumu o mjerama za ublažavanje položaja korisnika stambenih kredita koji su bili ugovorili otplatu stambenih kredita primjenom valutne klauzule vezane uz švicarski franak, a kojeg su Vlada i banke potpisale 17. kolovoza 2011.". Iz središnje banke ističu da će one kreditne institucije koje odluče svoje poslovanje prilagoditi tom Memorandumu, tj. njegovom I. Dodatku i bez formalnog pristupanja, HNB u smislu svojih mjera i regulatornih pravila tretirati jednako kao i banke koje su Memorandum, odnosno njegov dodatak potpisale, i tako mu i formalno pristupile. Imajući u vidu poteškoće s kojima su se građani do sada susretali prilikom otplaćivanja kredita vezanih uz švicarski franak, a na koje je HNB pravovremeno upozoravala, i posebno imajući u vidu mjere koje će se poduzeti slijedom spomenutog dogovora Vlade i banaka, HNB i ovom prilikom ističe da smatra neprimjerenim daljnje odobravanje novih kredita s valutnom klauzulom vezanom uz švicarski franak. Neovisno i o Dodatku i o prethodno navedenim mjerama, HNB je sa svoje strane uvijek spremna poduzeti i poduzeti će sve regulatorne mjere koje joj stoje na raspolaganju, te sve druge mjere, a sukladno svojim zakonskim ovlastima, koje su potrebne kako bi se održala primjerena stabilnost financijskog sustava zemlje, a posebno bankarskog sustava, zaključuje se u priopćenju HNB-a. Premijerka Jadranka Kosor i čelnici osam poslovnih banaka danas su u Banskim dvorima potpisali dodatak memorandumu o mjerama za ublažavanje položaja korisnika stambenih kredita uz valutnu klauzulu u švicarskim francima, kojim se predviđa fiksiranje tečaja franka na 5,8 kuna na rok od pet godina, dok bi razlika anuiteta između tog fiksiranog i stvarnog tečaja formirala odgođeno potraživanje, tzv. balon, a na to se potraživanje prvih šest mjeseci ne bi obračunavala naknada dok bi nakon toga naknada mogla iznositi maksimalno 3,95 posto. Dodatak memorandumu potpisali su predsjednica Vlade Jadranka Kosor i čelnici Erste&Steiermaerkische bank, Hypo Alpe-Adria-Bank, OTP banke, Privredne banke Zagreb, Raiffeisenbank Austria, Societe Generale-Splitske banke, Volksbank i Zagrebačke banke.
OSIJEK - Predsjednik Nezavisnih hrvatskih seljaka (NHS) Mato Mlinarić ustvrdio je danas da se ministar poljoprivrede Petar Čobanković ne pridržava dogovora s predstavnicima seljačkih udruga, te je pozvao državu na poštovanje zakona i propisa koje je sama donijela, a u protivnom je najavio mogućnost novih prosvjeda seljaka. Na konferenciji za novinare u Osijeku Mato Mlinarić je rekao kako se, unatoč najavama i obećanjima, zakon o skladišnici još ne provodi potpuno. Ustvrdio je i kako država ove godine seljacima ne kani isplatiti ni potpore za prošlogodišnju sjetvu od 450 milijuna kuna. "Mi samo tražimo da država poštuje i provodi zakone koje je sama donijela. Potpore od 450 milijuna kuna za prošlogodišnju sjetvu moraju se isplatiti i mislimo da je to naše zakonsko pravo", istaknuo je Mlinarić. Također je rekao kako se ne slaže s modelom po kojem bi isplata tih potpora počela tek početkom iduće godine, jer seljacima novac treba za jesensku sjetvu. Dodao je kako očekuje sastanak s ministrom poljoprivrede kako bi se pokušalo naći rješenje za te probleme. Ako do 1. listopada seljaci ne dobiju svoje poticaje, mogu se očekivati novi javni prosvjedi, poručio je Mlinarić.
ZAGREB - HŽ Hrvatske željeznice holding d.o.o. raspisale su javni natječaj za uslugu izrade plana restrukturiranja svih društava - HŽ Carga, HŽ Putničkog prijevoza, HŽ Infrastrukture i HŽ Vuče vlakova, izvjestili su danas iz HŽ-a. Plan treba sadržavati novu organizacijsku strukturu, investicijski program te strateški plan, odnosno glavne strateške ciljeve za sva HŽ-ova društva. Potrebno je utvrditi sadašnje stanje i razvoj situacije od trenutka podjele HŽ-a, navode iz HŽ-a. Uz to će se izraditi analiza poslovnih podataka svih društava HŽ-a, te će se odgovoriti na pitanje s kojim se preprekama društva HŽ-a susreću u svom poslovanju. Izradit će se i strateški plan za tvrtke kćeri koje se ne bave osnovnim djelatnostima (tzv. "non-core business" tvrtke) i koji će uključivati i preporuku o reintegraciji ili privatizaciji. Natječaj je, kako se navodi, danas objavljen u Narodnim novinama. Po završetku natječaja bit će odabran međunarodni konzultant ili konzorcij međunarodnih konzultanata, koji će, uz suradnju sa stručnjacima iz HŽ-ovih društava, izraditi prijedlog plana restrukturiranja. Taj bi prijedlog plana trebao biti gotov u roku od 60 dana po završetku natječaja za sva četiri društva, najavljuju iz HŽ-a. U skladu s tim, krajem ove, odnosno početkom sljedeće godine mogli bi imati gotove strateške planove, optimalnu organizaciju i novi ustroj, navode iz HŽ-a.
ZAGREB - Hypo Alpe-Adria-Bank u prvom je polugodištu ostvarila neto dobit od 89,7 milijuna kuna, što je smanjenje u odnosu na isto razdoblje lani za 38,9 posto. Ostvarena je dobit prije vrijednosnih usklađivanja i rezerviranja za gubitke u iznosu od 333 milijuna kuna, odnosno dobit prije oporezivanja u iznosu od 112 milijuna kuna, izvijestili su danas iz te banke. Dobit prije oporezivanja je za 39,3 posto manja nego u prvom polugodištu prošle godine. Neto prihodi od kamata u prvom je polugodištu iznosio 460 milijuna kuna, što je, kažu u Hypo banci, u skladu s planovima. Neto prihodi od provizija i naknada iznose 116,7 milijuna kuna. Po podacima iz izvješća, troškovi rezerviranja za gubitke na kraju prvog polugodišta ove godine iznose 220,9 milijuna kuna, dok su na kraju lipnja prošle godine iznosili 203,9 milijuna kuna. Ukupna aktiva Banke u prvih šest mjeseci iznosi 40,56 milijardi kuna i to je 4 posto više u odnosu na kraj 2010., čime je Hypo banka učvrstila svoje četvrto mjesto na hrvatskom bankarskom tržištu, navode iz te banke.
ZAGREB - Na Tržištu novca ukupno prijavljena potražnja zabilježila je lagani pad, no, i dalje je potražnje bila veća od ponude. Naime, ukupno prijavljena potražnja danas je iznosila 180,6 mlijuna kuna, što je za nešto više od 10,5 posto manje od utoraka. Istodobno se na strani ponude našlo 160,6 milijuna kuna ili gotovo identično iznosu od dana ranije. Najviše je danas, 42 milijuna kuna, plasirano putem prekonoćnih pozajmica, dok je kamatna stopa snižena s 0,83 na 0,76 posto. Također je plasirano i 17 milijuna kuna ročnih pozajmica na rok od tjedan dana uz kamatu od 1,56 posto, te 1,6 milijuna kuna na rok od 3 mjeseca uz kamatnu stopu od 1,6 posto. Ukupan promet na Tržištu novca dosegao je tako 60,64 milijuna kuna, dok je 100 milijuna kuna ponude ostalo neplasirano zbog kreditnih ograničenja, te neusuglašenih uvjeta kreditiranja sudionika. Prosječna kamatna stopa smanjena je s 1,18 na 1,01 posto.
ZAGREB - Redovan promet Zagrebačke burze danas je iznosio svega 9,9 milijuna kuna, no u blok tranakciji dionicama Belišća ostvaren je promet od 29,8 milijuna kuna, pa je ukupni redovni i blok promet iznosio 39,7 milijuna kuna. Vrijednost dioničkih indeksa blago je porasla, Crobexa za 0,52 posto, na 2.023,74 boda, a Crobexa10 za 0,44 posto, na 1.090,36 boda. Redovni promet od svega 9,9 milijuna kuna je najniži dnevni redovni promet od 3. kolovoza ove godine, a danas je više od polovice tog redovnog prometa ostvareno trgovanjem dionicama HT-a. Dionica HT-a protrgovano je za 5,4 milijuna kuna, a cijena im je porasla za 0,08 posto, na 243 kune. Dionica Inge, uz promet od 909,3 tisuće kuna, zabilježila je rast cijene za četiri posto, na 12,75 kuna. Rast cijene od 3,29 posto bilježe i dionice Ericsson Nikole Tesle kojima je ostvareno 554,47 tisuća kuna prometa, a nešto više od 500 tisuća kuna prometa zabilježila je dionica Končar Elektroindustrije čija je cijena pala 1,72 posto. Pala je i cijena dionicama Instituta IGH i to za 0,80 posto, uz 308,8 tisuća kuna prometa, dok ostale trgovanije dionice uglavnom bilježe rast cijene. Uz promet od 363,3 tisuće kuna, cijena dionice Atlantske plovidbe je porasla za 1,16 posto, dok znatniji rast, za 5,50 posto, bilježi dionica kutinske Petrokemije kojom je ostvareno nešto više od 200 tisuća kuna prometa.