Potpredsjednik Vlade kaže da je njegov ured konstantno na usluzi svim domaćim i stranih investitorima, čiji interes, kako je rekao, znatno raste nakon završetka pregovora Hrvatske za članstvo u Europskoj uniji.
Prema njegovim riječima, izravna strana ulaganja u Hrvatsku ove godine bi u odnosu na prošlu mogla biti više nego dvostruko veća.
Kako je izvijestio, tijekom prvih šest mjeseci rada ureda potpredsjednika Vlade za investicije, u raznim stadijima realizacije su investicije javnog sektora ukupne vrijednosti 16 milijardi kuna i privatnog od 47 milijardi kuna. Te faze uključuju kupnju zemljišta, ishođenje dozvola i druge, daljnje korake.
Od investicija javnog sektora spomenuo je nova postrojenja termoelektrane Plomin, ulaganja u luke, Jadranski naftovod, autoceste, plinovod i druge.
Kaže da je dio tih investicija moguć zbog konsolidacije financija javnih poduzeća koja se zato mogu povoljno zadužiti, dio je rezultat sklapanja aranžmana sa stranim partnerima, a dio investicija provodi se po koncesijskom modelu.
Kod privatnih investicija, kaže Milošević, u raznim fazama je 110 projekata vrijednih 47 milijardi kuna i to u energetici 6,4 milijarde, industriji 5,9 milijardi, infrastrukturi i građevinarstvu 3,2 milijarde, turizmu 27 milijardi i trgovini pet milijardi kuna.
Od privatnih projekata uz ostale je spomenuo ulaganja tvrtki Violeta, Pliva, Pharmas, DIV Tvornica vijaka, Calcit i druge.
Uz projekte koji se provode, Milošević ističe i one u idejnoj fazi čiji je investicijski potencijal po njegovim riječima 94 milijarde kuna, a ima ih 304. Od toga su 234 domaća projekta s potencijalom 44 milijarde kuna i 70 stranih s potencijalnih 50 milijardi kuna ulaganja.
Upozorava da se uz poznate zapreke ulaganjima, koje se očituju u administrativnim procedurama, strani ulagači žale na loše savjetnike koje angažiraju.
Upitan za komentar loše pozicije koju Hrvatska zauzima među zemljama regije u izvještaju UN-ove agencije UNCTAD o izravnim stranim ulaganjima u prošloj godini, Milošević je rekao da Hrvatska uopće ne stoji loše kad se gledaju ulaganja po stanovniku. Također je napomenuo da Hrvatska nije tijekom krize prodavala državnu imovinu, što je zemljama koje su to bile prinuđene činiti povećalo dotok stranih ulaganja.