Izložbu je otvorio predsjednik saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Petar Selem, a splitska će je publika moći vidjeti do 11. rujna ove godine, poslije čega će biti postavljena u Šibeniku, Zagrebu i Vukovaru.
Trebotć se u četrdesetogodišnjem umjetničkom radu sad prvi put predstavlja kiparskim ciklusom, a skulpturama je, kako je rečeno, uspostavio dijalog s Meštrovićevim antologijskim ciklusom drvenih reljefa s prikazima Kristova života, muke i uskrsnuća..
"Ono što je za mene najmoćnije i najimpresivnije u izloženim skulpturama je duhovna dimenzija koju Trebotić ostvaruje u dijalogu s visokom duhovnošću Ivana Meštrovića, koja je konndenzirana u ovoj čudesnoj crkvici", istaknuo je Selem otvarajući izložbu.
Selem je naglasio kako na Trebotića gleda kroz tri polariteta: polaritet tradicionalnog i modernog, zavičajnog i univerzalnog te materijalnog i duhovnog, ali se ti polariteti međusobno ne sukobljavaju nego su komplementarni.
Po Selemovim riječima, polaritet tradicionalnog i modernog kod Trebotića se očituje tako što je on ukorijenjen u tradiciju koju preispituje i pritom nalazi ono što je modernitet i što korespondira s duhom i razinama ovog vremena.
"U polaritetu zavičajnog i univerzalnog, Trebotić proživljava zavičajnost (Milna na Braču) i uzdiže je na visoke razine univerzalnog i sveopćeg", kazao je Selem, dodavši kako "nema prave univerzalnosti bez zavičajnosti".
Selem je također naglasio je kako je u polaritetu materijalnog i duhovnog ova Trebotićeva izložba skulptura fascinantan primjer toga kako se kroz materijalno dostižu visoke razine duhovnosti.
Trebotić je istaknuo kako mu ova izložba znači korak naprijed, jer se kod njega javlja želja za novim istraživanjima. Tumačeći svoj "duhovni dijalog" s Meštrovićem, Trebotić je usporedio svoj križ s poznatim Meštrovićevim križem s početka 20. stoljeća, koji je ocijernio "jednim od najčudnijih sakralnih artefakata", ustvrdivši da se ta dva križa ljube.
"Ja nisam ponižen, a Meštrović nije zapostavljen, jer postoji taj dijalog i susret", dodao je Trebotić.
Likovni kritičar Milan Bešlić istaknuo je kako je Trebotić usidren u veliko mediteransko nasljeđe i kršćansku duhovnost.
Ravnatelj Muzeja "Ivana Meštrovića" Andro Krstulović Opara rekao je kako se ovom Trebotićevom izložbom ujedno i afirmira Meštrovićeva Crikvina koju su, kako je rekao, Splićani počeli zaboravljati, a Meštrović je nije dovršio jer je bio "u egzilu od fašističkog režima i ustaša, a kasnije i od komunista".