U prvome dijelu knjige, na 255 stranica, monografija donosi dvanaest uvodnih tekstova i studija popraćenih bogatim ilustracijama, dajući presjek kulturno-umjetničke baštine koja predstavlja dominikansku nazočnost od utemeljenja prvoga samostana 1225. godine u Dubrovniku.
U drugome dijelu donosi katalog istoimene izložbe koja je bila postavljena od 20. prosinca 2007. do 30 ožujka 2008. u Galeriji Klovićevi dvori u suradnji s Hrvatskom dominikanskom provincijom.
Osim umjetničke baštine dominikanaca u Hrvatskoj predstavljen je i ukupni kulturni doprinos Reda propovjednika kao što su školstvo, knjižnice, filozofija, književnost i glazba. Izbor djela načinio je autor izložbe akademik Igor Fisković koji je i urednik kataloga (monografije).
Tadašnja izložba, kao i objavljena monografija, živopisno prikazuju poslanje Reda propovjednika, njegovo stvaralaštvo, propovijedanje kroz likovnu umjetnost i kulturu te su vrijedan doprinos obilježavanju 800. obljetnice Dominikanskog reda.
Ravnateljica Galerije Klovićevi dvori Vesna Kusin i začetnica izložbe, piše u proslovu monografije-kataloga: "Premda nisu imali svog Fra Angelica, hrvatski dominikanci baštinili su tijekom osmostoljetne prisutnosti na hrvatskom tlu brojna umjetnička djela. Kao naručitelji, za gradnju i opremu svojih crkava i samostana angažirali su mnoge domaće i strane graditelje, slikare i kipare te majstore različitih vodećih radionica umjetničkoga obrta. Stoga i nakon burne povijesti, u kojoj je mnogo toga nestalo, o njihovoj ulozi u hrvatskoj umjetničkoj baštini svjedoče crkve i samostanski kompleksi, slike i skulpture proslavljenih starih majstora, raskošni iluminirani rukopisi, kodeksi i inkunabule, dragocjene knjižnice, bogato urešena misna ruha, skupocjene relikvije, minuciozno liturgijsko posuđe te vrhunski nakit, prinesen kao zavjetni dar. Galerija Klovićevi dvori, koja sustavno predstavlja naslijeđe crkvenih redova, izložbom "Dominikanci u Hrvatskoj" otkriva dominikanske prinose hrvatskoj kulturnoj baštini."
Na izložbi u Klovićevim dvorima bilo je predstavljeno oko 500 umjetnina iz dominikanskih samostana iz Dubrovnika, Gruža, Splita, Trogira, Korčule, Bola i Staroga Grada, potom iz crkava u Brusju, Čiovu, Lopudu, Vignju, Bosiljevu, kao i zbirki Splitsko-makarske nadbiskupije, Šibenske biskupije, Porečko-pulske biskupije, Zagrebačke nadbiskupije i riznice zagrebačke katedrale i Metropolitanske knjižnice u Zagrebu, te Stalne izložbe crkvene umjetnosti u Zadru.