Prema riječima voditelja Odjela za statistiku platne bilance i međunarodnih ulaganja u Direkciji za statistiku HNB-a Alena Škudara, statistički podaci ukazuju da ova godina, kao i prošla, neće biti izdašna po priljevu stranih ulaganja.
Prošle je godine po podacima HNB-a priljev inozemnih izravnih ulaganja iznosio 845 milijuna eura, približno kao 1998. godine. Pretprošle godine dosegnuo je 1,4 milijarde eura, a rekordne 2008. godine 3,8 milijardi eura.
Zemlje EU-a i dalje su vodeći ulagači u Hrvatsku s udjelom od 91 posto, a dominantni sektori su financijsko posredovanje, pošta i telekomunikacije i trgovina.
Ukupna ulaganja iz Hrvatske u inozemstvo, isključujući kružna izravna ulaganja, prema podacima HNB-a bila su 2010. godine vrijedna 504,1 milijun eura, a u prvom tromjesečju ove godine 97,3 milijuna eura.
Prema UNCTAD-ovom izvješću, ukupna izravna strana ulaganja u cijelom svijetu 2010. iznosila su 1,24 bilijuna dolara, što je pet posto više nego 2009. godine, ali i 37 posto manje prema 2007., koja je s 1,97 bilijuna dolara u cijelom svijetu bila rekordna, rekao je posebni savjetnik UNCTAD-a u Hrvatskoj Branko Vukmir.
Po njegovoj ocjeni, prema rastu u odnosu na 2009. godinu može se naslutiti lagani oporavak svjetskog gospodarstva, sve do 2013. godine kad se očekuje iznos ulaganja iz rekordne 2007.
Osnovna karakteristika svjetskih ulaganja u prošloj godini po njegovim riječima je selidba proizvodnje i trgovine u zemlje u razvoju koje su u 2010. po prvi put apsorbirale više od polovice svjetskih ulaganja, a istovremeno su ulaganja tih zemalja u inozemstvo porasla u odnosu na 2009. godinu za 21 posto.
U jugoistočnoj Europi koja je u 2010. privukla skromnih 4 milijarde dolara stranih ulaganja, prva je Srbija sa 1,3 milijarde dolara, a druga Albanija s više od jedne milijarde. Crna Gora lani je po podacima UNCTAD-a privukla 780 milijuna dolara, Hrvatska je četvrta sa 583 milijuna dolara, a iza nje su Makedonija (293 milijuna dolara) i Bosna i Hercegovina sa 63 milijuna dolara.
Prema Vukmirovim riječima, Hrvatska nije dovoljno iskoristila UNCTAD-ova izvješća za oblikovanje svoje ekonomske politike. Smatra da u Hrvatskoj kao da postoji otpor stranim ulaganjima što se vidi po propisima i administrativnim preprekama koji zaustavljaju brojne ulagačke projekte.
Hrvatska nezainteresiranost i inertnost ogleda se po njegovom mišljenju i u slabom poznavanju i korištenju jednog od aktualnih ulagačkih svjetskih trendova, a to su "non-equity" modeli ulaganja kod kojih strani investitori ne postaju vlasnici poduzeća, nego ugovorno financiraju proizvodnju nalazeći svoj interes u plasmanu proizvoda. Non equity ulaganja posebna su tema ovogodišnjeg UNCTAD-ova izvješća.