MOSKVA - Ruska policija otvorila je istragu o potonuću broda na Volgi u kojem je,, po posljednjim podacima, jedna osoba poginula a 97 se smatra nestalim, objavio je ruski Istražni odbor u priopćenju.
Istraga policije pokrenuta je na temelju optužnice za kršenje pravila o sigurnosti, izvijestila je agencija RIA Novosti. Kremlj je rekao da je ruski predsjednik Dmitrij Medvedev naredio čelniku Istražnog odbora Aleksandru Bastrikinu da "stvori istražni tim kako bi se utvrdilli uzroci tragedije i nađu odgovorni za događaj". U nesreći više od 50 godina starog broda "Bulgaria" poginula je najmanje jedna osoba a 97 se smatra nestalim. "Bulgaria" je plovila prema regionalnoj prijestolnici Kazanu, oko 830 kilometara istočno od Moskve, a brod je potonuo 80 kilometara južno od Kazana, tri kilometra od obale u Ruskoj republici Tatarstan, na mjestu gdje je rijeka duboka 20 metara. Brod je služio kao riječni kruzer na Volgi a ruska televizija objavila je da je "Bulgaria" izgrađena 1955. u Čehoslovačkoj. U trenutku havarije na brodu su bile 182 osobe, od čega 125 putnika, 22 člana posade i 35 članova osoblja, rekla je glasnogovornica ministarstva za izvanredna stanja Irina Andrianova televiziji Vesti 24.
"Na brodu su bile 182 osobe, a spasili smo 84", rekla je Andrianova i dodala da se operacija traganja i spašavanja nastavlja. Više od 80 pripadnika spasilačkih ekipa upućeno je u područje potonuća "Bulgarie", a iz zraka područje pretražuje helikopter MI-8, objavilo je rusko ministarstvo za izvanredna stanja.
BAGDAD - Leon Panetta doputovao je u nedjelju u Irak u svoj prvi posjet toj zemlji u svojstvu ministra obrane SAD-a te najavio da će kod iračkih vlasti ustrajati na pitanju buduće vojne nazočnosti SAD-a i progonu militanata koji napadaju američke snage s iranskim raketama. Sjedinjene Države trebaju iz Iraka do kraja godine povući svih preostalih 46.000 vojnika po bilateralnom sporazumu o sigurnosti, unatoč američkoj i iračkoj zabrinutosti zbog pogoršanja sigurnosti. Panetta, koji je u Irak doputovao iz Afganistana, Kongresu je prošloga mjeseca rekao da bi iračka vlada mogla zatražiti da određeni broj vojnika SAD-a ostane i nakon 2011. godine, no bio je oprezan u svojim izjavama novinarima u Afganistanu prije puta u Irak. Upitan hoće li potaknuti Irak da zatraži ostanak dijela američkih snaga, Panetta je rekao kako će ih "ohrabriti da donesu odluku kako bi znali kamo idemo". Dužnosnici SAD-a kažu da vrijeme istječe te da što Iračani duže čekaju, to će Wahingtonu biti teže odgovoriti potvrdno.
Pitanje ostanka američkih snaga vrlo je osjetljivo za koalicijsku vladu iračkog premijera Nurija al-Malikija. Najmanje jedna skupina u Malikijevoj krhkoj koaliciji, politički blok protuameričkog šijitskog klerika Moqtade al-Sadra, otvoreno se protivi nastavku američke vojne nazočnosti u zemlji. Drugo političko pitanje koje zabrinjava Washignton je što Bagdad do sada nije uspio imenovati ministra obrane, te je Panetta je najavio da će to pitanje otvoriti u razgovorima s Malikijem u ponedjeljak.
WASHINGTON/ZAGREB - Kao odraz napetosti s Pakistanom nakon američkog napada na skrovište Osame bin Ladena u toj zemlji, predstojnik osoblja Bijele kuće Bill Daley izjavio je u nedjelju da će SAD ukinuti oko 800 milijuna dolara pomoći pakistanskoj vojsci. "Očito je da su oni važan saveznik u borbi protiv terorizma. I sami su bili žrtvom ogromne količine terorizma", rekao je Daley u emisiji TV mreže ABC News "This Week".. "No, sada su poduzeli neke korake koji su nam dali razloga da pauziramo s dijelom pomoći koju smo davali njihovoj vojsci", dodao je.
On je potvrdio izvješće The New York Timesa od nedjelje "da oko 800 milijuna dolara u vojnoj pomoći i opremi, ili više od jedne trećine od više od dvije milijarde dolara godišnje američke vojne pomoći Pakistanu, može biti pogođeno", zbog zabrinutosti oko pakistanskog protjerivanja američkih vojnih instruktora, kao i zbog neučinkovitost Pakistana u borbi protiv militanata.
Napetosti između Washingtona i Islamabada u porastu su od uspješne američke operacije u svibnju protiv Bin Ladena, koji se skrivao u predgrađu glavnog grada Pakistana, a pakistanske dužnosnike je razljutio američki upad na njihov teritorij bez dopuštenja. "To je složen odnos u vrlo teškom i složenom dijelu svijeta", rekao je Daley. Nezadovoljstvo s Pakistanom u američkom Kongresu kulminiralo je u lipnju, nakon vijesti da je pola tuceta Pakistanaca koji su bili ključni za misiju protiv Osame bin Ladena, zatvorila glavna pakistanska špijunska agencija ISI.
BEJRUT - Sirijski potpredsjdnik pozvao je u nedjelju na tranziciju prema demokraciji u zemlji kojom već četiri desetljeća autoritarno upravlja obitelj al-Asad. "Nadam se da ćemo ostvariti tranziciju prema pluralističkoj demokratskoj državi u kojoj vlada jednakost svih građana koji sudjeluju u oblikovanju njihove vlastite budućnosti", rekao je potpredsjednik Faruk al-Šara na otvaranju sastanka o nacionalnom dijalogu u nedjelju u Damasku koji su organizirale sirijske vlasti, izvijestili su američki mediji. Protivnici režima predsjednika Bašara al-Asada, odlučili su se, međutim, na bojkot skupa i odbijaju razgovor dok vlast ne zaustavi represiju nad prosvjednicima. Sirijska oporba prije dijaloga zahtijeva, kako je rekao jedan od protivnika režima, "povlačenje sirijskih snaga iz gradova, oslobađanje političkih zatvorenika i mirnih prosvjednika kao i otvaranje istrage o zločinima počinjenima protiv prosvjednika". Govor Faruka al-Šare pokazuje koliko su višemjesečni prosvjedi uzrdmali vlast predsjednika Bašara al-Asada, ocjenjuje američke TV mreža MSNBC News. Al-Šara je priznao da obećanja reformi ne bi bilo bez ustanka rekavši kako se "mora priznati se da bez krvi koju su žrtvovali naši civili i vojnici nacionalni dijalog ne bi održao s ovako visokom razinom praćenja, pred objektivima kamera". Sirijski potpredsjednik je priznao i da je režim činio greške, odnosno da su prosvjedi izazvani "velikim dijelom greškama koje su gurane pod tepih, bez dubljeg promišljanja o dolazećim danima". Al-Šara je, međutim, prikriveno zaprijetio prosvjednicima i sugerirao da neki od njih dobivaju pomoć iz inozemstva, prenosi MSNBC.
ASHGABAT - U eksplozijama u vojnom skladištu izvan Ashgabata, glavnog grada Turkmenistana, proteklog je tjedna poginulo 15 osoba, izvijestilo je u nedjelju posebno vladino povjerenstvo nakon višednevne šutnje vlasti o tom incidentu. Stanovnici Ashgabata rekli su da su čuli nekoliko eksplozija iz Abadana, udaljenog oko 20 km, u četvrtak oko 16:00 sati, te da je nakon toga poremećena opskrba strujom. Turkmenistanska oporba u egzilu postavila je fotografije posljedica eksplozije na svoje internetske stranice, citirajući navode brojnih svjedoka, prema kojima je u eksplozijama bilo između 100 i 200 mrtvih. Ministarstvo vanjskih poslova te bivše sovjetske republike, najvećeg proizvođača prirodnog plina u Srednjoj Aziji, objavilo je ranije da je velika vrućina izazvala požar u skladištu proizvoda za vatromet u Abadanu i da nije bilo žrtava. Prema izvješću posebnog povjerenstva vlade objavljenog u nedjelju, koje je prenijela državna novinska agencija, "dva vojnika i 13 civilnih osoba je umrlo, a u blizini su djelomično oštećene kuće i druge zgrade". "Istragom je utvrđeno je da požar izazvalo neuobičajeno toplo vrijeme, što je dovelo do detonacije vatrometa čiji su fragmenti pokrili područje u kojem se nalaze vojna skladišta sa streljivom iz sovjetskog razdoblja", navedeno je u izvješću povjerenstva.
CAPE CANAVERAL - Američki raketoplan Atlantis u nedjelju je uspješno i bez poteškoća pristao uz dok Međunarodne svemirske postaje (ISS), objavila je NASA. Atlantis se na ISS priključio u 17 sati i sedam minuta po srednjoeuropskom vremenu. Na postaju je dopremio četiri tone hrane, odjeće i zamjenskih dijelova. Četiri američka astronauta na ISS-u su se pridružili međunarodnoj posadi astronuata iz SAD-a, Rusije i Japana. Atlantis je s posadom od četiri člana u petak poletio na svoju zadnju misiju kojom se završava 30-godišnja povijest američkog programa letova raketoplana. Atlanitsu je ovo 33. misija a 135. u programu "space shuttle". Atlantis se na Zemlju vraća 20. srpnja, na godišnjicu prvog slijetanja na Mjesec, a po povratku na Zemlju bit će izložen u Svemirskom centru Kennedy na Floridi.
To je posljednja, 135. misija američkih raketoplana od prvog leta Columbije u travnju 1981. godine. Njihov program NASA ukida zbog visokih troškova, a SAD će se ubuduće, sve dok komercijalne zračne tvrtke ne postanu spremne preuzeti tu zadaću, oslanjati na Rusiju za prijevoz američkih astronauta na ISS po cijeni od 50 milijuna dolara po astronautu.
LOS ANGELES
Princ William i njegova supruga Kate su u subotu na večeri s holivudskim zvijezdama u Los Angelesu iskoristili priliku za promociju talentiranih britanskih glumaca.
Princ William, predsjednik Britanske akademije za filmsku i televizijsku umjetnost (BAFTA), zamolio je prisutne na gala večeri, među kojima Nicole Kidman, Barbru Streisand i Toma Hanksa, da pruže šansu novim britanskim talentima. "Pružite, molim vas, priliku najvećim talentima koje Velika Britanija ima....kada se udruže američki i britanski talent, na djelu je čarolija", kazao je William.
Ispred poznatog kazališta Belasco u središtu Los Angelesa okupilo se nekoliko stotina ljudi koji su došli vidjeti holivudske zvijezde, a posebno su se "raspametili" ugledavši britanski prinčevski par, koji je nakon devetodnevne turneje po Kanadi doputovao u posjet Kaliforniji.