"Mi smo naše bitne zahtjeve uspjeli ostvariti u novim verzijama zakona. Naša tri ključna zahtjeva - financiranje javnih instituta i sveučilišta u cijelosti od države, pokriće troškova upisnina redovitih studenata također u cijelosti te visoko obrazovanje kao javno dobro, kao jedno od temeljnih načela na kojemu počiva i Europska unija sastavni dio koje uskoro postajemo - ostvarili smo i prije nego su te verzije došle u vladu", naglasio je član Malog vijeća NSZO-a Igor Radeka. Dodao je kako je ostalo još 10-15 zahtjeva koji nisu "tako bitni kao ta tri" i na kojima će se nastaviti raditi u procesu donošenja zakona.
NSZO ima gotovo 11 tisuća članova i zastupa veliku većinu zaposlenika u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, dodao je Radeka te naglasio da se veći dio akademske zajednice složio s izmijenjenim verzijama zakona o visokom školstvu i obrazovanju od 19. travnja, osim Sveučilišta u Zagrebu, koje je jedino odbilo nastaviti suradnju na tim zakonima.
"Osim zagrebačkog sveučilišta svi su bezuvjetno ili uz određene zadrške prihvatili nove zakone. Od 25 javnih znanstvenih instituta 19 je isto tako poduprlo i prihvatilo te zahtjeve, a šest ih se nije očitovalo i ne znamo kakve su njihova stajališta o tome", kazao je.
No upozorio je da je pitanje financiranja visokog obrazovanja i znanosti, plaćanja ili neplaćanja školarina, prevažno pitanje da bi bilo svedeno samo na akademsku zajednicu. "Stoga bi odgovornost onih koji pridonose rušenju takvih procesa i takvih reformi trebala zapravo biti javna odgovornost. Studij nije trgovački odnos, studij i obrazovanje nije sredstvo kupnje, nego mora biti javni prostor, javno dobro dostupno svima u jednakim uvjetima", poručio je Radeka.
Vilim Ribić iz sindikata osvrnuo se na neuspješan ishod sjednice saborskog odbora za obrazovanje, znanost i kulturu u srijedu zbog nedostatka kvoruma, poručivši da je ta sjednica velika sramota i posljedica manipulacija.
Što se tiče sindikata Akademske solidarnosti, Ribić je kazao kako je riječ o relativno malenu sindikatu koji je, smatra, poslužio kao sredstvo za upravo suprotnu borbu, odnosno za očuvanje sadašnjeg stanja čime se čuva puno povlastica koje se ne žele ugroziti u sustavu.
"Potrebno je sankcionirati ispade u svakom području. To je u visokom obrazovanju upotreba sredstava na akademski nemoralan način, tako da se gule studenti. Mi jesmo za štrajk, ali ovaj štrajk je protuzakonit. Ne može se štrajkati za pitanja koja se uređuju zakonom", kazao je.
Vesnica Garašić s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta upozorila je na važnost izdvajanja za znanost i obrazovanje naglasivši da je obrazovanje bez školarina važan civilizacijski doseg.
Mirko Šimpraga s Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu istaknuo je da je razvoj ljudskog potencijala, koji bi osigurali promjene u obrazovnom sustavu i kvalitetnije obrazovanje, ključan za izlazak iz krize. Bez promjena u obrazovnom sustavu, bez kvalitetnijeg obrazovanja, nemamo kadrove koji mogu u gospodarstvu iznijeti teret napretka, poručio je Šimpraga.