Konferencija je dio projekta "Mostovi u eteru: slušanje manjinskih glasova", kojega B.a.b.e rade godinu i pol dana i nastavak je projekta "Putevima diskriminacije". Oba su projekta usmjerena na odnos prema manjinskim skupinama cijelog društva i lokalnih zajednica, s posebnim naglaskom na probleme srpske manjine u Slavoniji i romske u Međimurju. Prisutnost svih nacionalnih manjima u medijima pritom je promatran kao bitan faktor uklanjanja diskriminacije jer je primijećeno da se o manjinama često izvještava senzacionalistički i s predrasudama, bez dovoljno informacija o životu pripadnika manjina, istaknuto je u publikaciji današnje konferencije.
"Uloga medija u uključivanju nacionalnih manjina kao ravnopravnih članova društva je ogromna jer ako mediji o njima šute ili ih smještaju samo u neke 'niše', specijalizirane emisije na koje ostali građani okreću program, onda se o manjinama neće znati prave informacije i ne može se govoriti o ravnopravnoj prisutnosti u javnoj sferi", kazala je predsjednica organizacije B.a.b.e Sanja Sarnavka.
Predstojnik vladina ureda za ljudska prava Luka Mađerić podsjetio je da je svega 1,8 posto sadržaja u programu javne televizije posvećeno nacionalnim manjinama te da je i taj dio često više fokusiran na senzaciju ili kulturne i folklorne događaje, a manje na druge vrlo bitne teme, poput političke participacije manjina.
Predsjednik Savjeta za nacionalne manjine RH Aleksandar Tolnauer istaknuo je da javni servisi, radio i televizija, prate manjine puno bolje nego privatne medijske kuće, no to je i njihova zakonska obveza. Međutim, "getoizirani" programi nisu dovoljni, manjine trabaju biti prisutne u svim programima jer su one sastavni dio društva, kazao je.
"Naše analize, kao i analize Europske komisije koja prati medije pokazuju da nacionalne manjine nisu dovoljno zastupljene u javnim medijima, a osobito ne na primjeren način, u segmentu koji je najvažniji, a to je integracija nacionalnih manjina u hrvatsko društvo sa svojim identitetom", napomenuo je Tolnauer.
Po njegovom mišljenju, zadnjih je godina napravljen napredak na tom polju, no medijima je i dalje interesantnije objavljivati teme koje sadrže sukobe ili senzacije, pa tako većinski dio društva ne zna o ulozi koju su manjine odigrale, primjerice, prilikom pregovora oko ulaska Hrvatske u Europsku uniju.
Najveći naglasak na konferenciji stavljen je na televiziju jer je to medij putem kojega se većina građana informira o svim temama, pa tako i onima koje se tiču manjina. Nešto boljim ocijenjeno je stanje u radijskom programu u kojemu ima više emisija na jeziku manjina.
Profesor na Fakultetu političkih znanosti Siniša Tatalović napomenuo je da još uvijek nije ostvarena zakonska obveza da šest manjina u Hrvatskoj ima pravo na tjedne emisije na svom jeziku.
"Razina manjinskih prava sve je bolja, Hrvatska je ranije imala ozbiljnih problema u ostvarivanju prava nacionalnih manjina, no danas su stvorene sve pretpostavke, prvenstveno zakonske, da tih problema više nema. Unatoč tomu, medijski prostor manjinama još nije dovoljno otvoren", zaključio je Tatalović.