Ne može se govoriti o poslovno uvjetovanim otkazima, niti o tehnološkom višku, u situaciji kad poslodavac za isti posao, novinarski i lektorski, koristi usluge brojnih suradnika sa strane, navode SNH i HND u zajedničkom priopćenju.
Kako je 13 od 14 kolega kojima žele dati otkaz sudjelovalo u nedavnom štrajku zaposlenika Večernjeg lista, opravdano je sumnjati da se radi o odmazdi nad štrajkašima, što je, također, kršenje zakona, dodaju i napominju da su za diskriminaciju radnika koji su sudjelovali u zakonitom štrajku propisane i visoke novčane kazne.
"Uprava Večernjeg lista očito dobro zna da najavljeni otkazi ne bi prošli na sudu pa do istog rezultata, smanjenja broja stalno zaposlenih radnika, želi doći ponudom stimulativnih otpremnina. To možda i ne bi bilo sporno da iza tih ponuda - ako se one ne prihvate - ne stoji prijetnja otkazima sa znatno manjim otpremninama, s onima iz Zakona o radu. Jasna je namjera poslodavca u Večernjem listu, ali i u drugim hrvatskim medijima, da - iz financijskih, ali i drugih razloga - sustavno smanjuje broj stalno zaposlenih novinara, pa bi se nad time trebali zamisliti i državni organi. Tijela državne uprave trebala bi prestati žmiriti nad očitim ugrožavanjem prava novinara i konačno zaustaviti takve trendove", stoji u priopćenju.
Kakve ćemo medije imati ako u njima ne bude stalno zaposlenih novinara prema Zakonu o radu, nego budu samo honorarci čija se suradnja može otkazati u bilo kojem trenutku?, pitaju SNH i HND tražeći od Uprave Večernjeg lista, ali i svih drugih poslodavaca u medijima, da probleme rješavaju dogovorom i suradnjom sa sindikatom, radničkim vijećem i drugim redakcijskim tijelima, te da zapošljavaju a ne samo otpuštaju.
"Najavu otkaza za štrajkaše razumijemo kao čin zastrašivanja kojim poslodavci žele poručiti novinarima da će kazniti svaki bunt, ne samo u Večernjem listu nego i u drugim medijima", zaključuje se u priopćenju koje potpisuju predsjednik HND-a Zdenko Duka i predsjednik SNH-a Anton Filić.