LONDON - Aktivnosti u sektoru proizvodnje 17-člane eurozone u lipnju su izgubile na zamahu, rastući po najnižoj stopi u posljednjih godinu i pol dana, pokazalo je izvješće londonske tvrtke Markit. Indeks menadžera nabave (PMI) za sektor proizvodnje u eurozoni, koji izrađuje londonska tvrtka za istraživanje i prikupljanje podataka Markit, u lipnju se na mjesečnoj razini spustio za 2,6 bodova i iznosio je 52 boda, što je njegova najniža razina od prosinca 2009. "Sve veći broj zemalja pokazuje znakove ponovnog klizanja u recesiju", tumači se u izvješću Markita. Ekonomist zadužen za Europu u njemačkom Deutsche Banku Gilles Moec kazao je da podaci ukazuju na dva ključna čimbenika, a to su posustala osobna potrošnja i ukidanje programa poticaja u nizu zemalja, uključujući Sjedinjenje Države. "Slabost jednostavno više ne pogađa samo periferna gospodarstva, već se sada širi, primjerice na Italiju", kazao je Moec za britanski BBC.
LUXEMBOURG - Sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti u eurozoni i Europskoj uniji u svibnju je ostala nepromijenjena u odnosu na mjesec ranije, u visini 9,9 posto odnosno 9,3 posto, podaci su europskog ureda za statistiku. U prošlogodišnjem svibnju stopa nezaposlenosti u eurozoni je iznosila 10,2 posto, a u 27-članom EU 9,7 posto, objavio je Eurostat. Procjenjuje da je u EU-u u svibnju ove godine bez posla bilo ukupno 22,378 milijuna građana, od čega njih 15,510 milijuna u 17-članoj eurozoni. U usporedbi s travnjem broj nezaposlenih smanjio se za 5.000 u EU-u a porastao za 16 tisuća u eurozoni. U odnosu na prošlogodišnji svibanj u Uniji ih je manje za 904 tisuće a u eurozoni za 551 tisuću.
BERLIN - Njemačke banke i osiguravatelji voljni su sudjelovati u planu koji ima za cilj omogućiti daljnje zajmove Grčkoj, potvrdio je njemački ministar financija. Nakon privatnog sastanka s najvećim njemačkim bankama Wolfgang Schaeuble izjavio je da će njemačke institucije sudjelovati sa 3,2 milijarde eura u planu reprogramiranja grčkih obveznica, čije se pojedinosti još trebaju finalizirati. Taj sastanak uslijedio je nakon što je početkom tjedna vlada u Parizu s francuskim bankama dogovorila reprogramiranje oko polovine grčkih dugova koji je u njihovim rukama a dospijeva na naplatu do 2014.
RIGA - Latvijski premijer Valdis Dombrovskis kritizirao je kriterije Europske središnje banke o inflaciji za zemlje koje žele pristupiti eurozoni. ECB-ov je pristup "u najmanju ruku upitan", ustvrdio je Dombrovskis. "On podrazumijeva da ne znamo koja će nam zemlja biti referentna vrijednost" za inflaciju. Latvijski premijer time je aludirao na ECB-ovu primjenu načela iz Maastriške povelje, pa tako u zemljama koje žele pristupiti eurozoni inflacija tijekom godine dana ne smije za više od 1,5 postotnih bodova premašivati inflaciju u tri članice eurozone s najboljim pokazateljima inflacije.
MOSKVA - Rusija je u petak ukinula embargo na izvoz žitarica, koji je uveden prošlog ljeta a potaknuo je rast cijena žita u svijetu, dok je Rusija izgubila mjesto na tržištu, objavio je ruski tisak. Ruski premijer Vladimir Putin objavio je potkraj svibnja da će Rusija 1. srpnja ukinuti embargo, proglašen 15. kolovoza 2010. zbog nezapamćene suše koja je uništila urod. Cilj je bio obuzdati cijene u zemlji. No to je potaknulo rast cijena u svijetu jer je Rusija jedan od najvećih svjetskih izvoznika žita. Ruske vlasti ove godine očekuju žetvu od 85 milijuna tona i izvoz od 15 milijuna tona.
ŠANGAJ - Rast proizvodnih aktivnosti u Kini gotovo je zaustavljen u lipnju, nakon što je Peking zakočio kreditne plasmane u sklopu nastojanja da ublaži visoku inflaciju, pokazali su vladini podaci. Službeni indeks menadžera nabave (PMI) pao je u lipnju treći mjesec zaredom, na 50,9 bodova, sa svibanjska 52,0 boda, objavilo je Kinesko udruženje logistike i nabave. "Nastavak pada PMI indeksa u lipnju, uglavnom zbog prilagodbe zaliha, sugerira da će gospodarski rast vjerojatno nastaviti usporavati", kazao je u priopćenju vladin analitičar Zhang Liqun. Zhang je ipak dodao da je "rast potražnje općenito stabilan i da gospodarski rast neće naglo usporiti".
PEKING - Kineske vlasti u četvrtak su u istočnoj pokrajini Shandongu u promet pustile najduži prekomorski most na svijetu, koji će u duljini od 42,2 kilometra preko zaljeva Jiaozhua spajati obalni grad Qingdao s predgrađem Huangdaoa, javlja BBC. Most je četiri kilometra duži od dosadašnjeg rekordera, mosta preko slanog jezera Pontchartraina u američkoj državi Lousiani. Ovim bi se mostom, primjerice, lagano premostio kanal La Manche koji je u najužem dijelu širok 32 kilometra. Most se gradio četiri godine i po državnim medijima koštao preko 10 milijarda juana (oko 11 milijarda kuna). Podupire ga više od 5200 stupova. Predviđa se da će njime prolaziti 30 tisuća vozila na dan. Sagrađen je tako da bude otporan na jake potrese, tajfune i sudare s brodovima.
ANKARA - Tursko gospodarstvo poraslo je u prvom tromjesečju za 11 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, premašivši očekivanja, pokazali su službeni podaci. Ti podaci smjestili su Tursku na vodeće mjesto u skupini najvećih razvijenih i gospodarstava u nastajanju G20. Tržišni promatrači ipak su na oprezu, upozoravajući da je glavni motor rasta bila domaća potrošnja, koja je istodobno dodatno povećala deficit u tekućoj bilanci plaćanja. Prilagođen za sezonski uvjetovane faktore, BDP je u prvom tromjesečju porastao za 1,4 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, objavio je turski zavod za statistiku (TUIK).
ZUERICH - Švicarski bankovni div UBS objavio je da bi dužnost izvršnog direktora trebao preuzeti bivši čelnik njemačke središnje banke Axel Weber, istakanuvši da će iduće godine biti imenovan u upravni odbor a 2013. preuzeti čelnu dužnost u banci. "Upravni odbor UBS-a imenovat će Axela Webera za člana odbora na godišnjoj skupštini dioničara 3. svibnja 2012.", priopćeno je iz UBS-a. "Očekuje se da će nakon isteka prve godine mandata, u 2013., naslijediti Kaspara Villigera na dužnosti predsjednika odbora", dodaje se. Weber je bio guverner Bundesbanka i smatralo ga se jakim kandidatom za preuzimanje predsjedničke dužnosti u Europskoj središnjoj banci (ECB) ali je u veljači neočekivano podnio ostavku.
LONDON - Euro se na međunarodnim tržištima zadržao blizu najviših razina u tri tjedna prema dolaru, a dodatnu podršku moglo bi mu pružiti to što se fokus ulagača nakratko preusmjerava s dužničkih problema u eurozoni na gospodarske pokazatelje iz SAD-a. Euro je nakratko dosegnuo najvišu razinu u tri tjedna od 1,4553 dolara. Potom je smanjio dobitke i prema posljednjim podacima stoji 1,4491 dolar, u blagom minusu od 0,06 posto. U odnosu na švicarski franak ojačao je 0,8 posto, na 1,2295 franaka. I dolar je bio na dobitku prema franku, za 0,7 posto, i njime se trgovalo po 84,62 švicarska centima. Ojačao je i prema jenu, za 0,3 posto, na 80,75 jena. Ohrabrujuća vijest za jedinstvenu valutu bilo je usvajanje zakona o provedbi grčkih mjera štednje u tamošnjem parlamentu, čime je utrt put za dobivanje nove tranše kredita u iznosu 12 milijardi eura. Podršku euru pružaju i očekivanja o podizanju kamatnjaka u eurozoni u idućem tjednu.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europski burzovni indeksi u petak su i dalje najveću podršku dobivali od nastavljenog uzleta bankovnih dionica, nakon što je grčki parlament prihvatio ključni zakon o provedbi mjera štednje. Londonski indeks Ftse bio je tako na dobitku 0,24 posto, na 5.960 bodova, dok je frankfurtski DAX bio gotovo nepromijenjen, na 7.375 bodova, a pariški CAC pak kliznuo za 0,1 posto, na 3.978 bodova. Podršku bankovnim dionicama pružilo je usvajanje ključnog zakona u grčkom parlamentu, kojim su zajmodavci uvjetovali isplatu nove tranše kredita. U takvom su okruženju ulagači pojačano kupovali bankovne dionice, dosad snažno pogođene dužničkom krizom u eurozoni.
TOKIO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros porasle jer su splasnula strahovanja ulagača od bankrota Grčke, dok je uspon tečaja eura izgubio zamah nakon što je jučer dosegnuo najvišu razinu u tri tjedna. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u plusu 0,5 posto, dok je južnokorejski Kospi indeks skočio više od jedan posto. Burzovni indeksi porasli su, oko 0,5 posto, i u Šangaju i Singapuru, dok su u Australiji cijene dionica oslabile 0,5 posto. U Hong Kongu se danas zbog blagdana ne radi, a MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je na dobitku 0,2 posto, dosegnuvši najvišu razinu u mjesec dana.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u četvrtak cijene dionica porasle četvrti dan zaredom jer je grčki parlament prihvatio i drugi ključni zakon u vezi proračunske štednje, a ulagače su ohrabrili i bolji nego što se očekivalo makroekonomski podaci iz američkog gospodarstva. Dow Jones indeks skočio je 152 boda, ili 1,25 posto, na 12.414 bodova, dok je S&P 500 porastao 1,01 posto, na 1.320 bodova, a Nasdaq indeks 1,21 posto, na 2.773 boda. Na Wall Streetu, American Stock Exchangeu i Nasdaqu vlasnika je zamijenilo 6,8 milijardi dionica, dok dnevni prosjek u dosadašnjem dijelu godine iznosi 7,57 milijardi.