FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Gospodarstvo - svijet - ukratko do 14,30 sati

Autor: ggoj
ZAGREB, 21. lipnja 2011. (Hina) - Pregled gospodarskih vijesti iz svijeta do 14,30 sati.

BRUXELLES - Ministri financija Europske unije dovršili su u ponedjeljak okvir trajnog fonda za pomoć zaduženim članicama eurozone, čiji će stvarni zajmodavni kapacitet iznositi 500 milijardi eura. Kako bi se uspostavio novi Europski stabilizacijski mehanizam (ESM) koji bi trebao zamijeniti privremeni Europski fond za financijsku stabilnost (EFSF), države će osigurati jamstva u vrijednosti 620 milijardi eura i 80 milijardi eura u gotovini. Članice EU dogovorile su u ožujku da će novi fond preuzeti funkciju postojećeg sredinom 2013. Vlade će uplaćivati novac u fond u pet faza, u razdoblju od 2013. do 2017. Njemačka će uplatiti lavovski dio sredstava, odnosno 168 milijardi eura jamstava i 22 milijarde eura u gotovini. Ministri su dogovorili i da obveznice koje će izdati novi fond neće uključivati status kreditora s prvenstvom naplate.

LUXEMBOURG/FRANKFURT - Regulatori Europske unije traže od banaka da u sklopu provjere otpornosti na krizu procijene i moguće gubitke na grčkim državnim obveznicama, kazali su upućeni izvori. Europska agencija za banke (EBA) trenutno provjerava otpornost 91 europske banke na moguću krizu, a rezultati provjere bit će objavljeni 13. srpnja, tvrdi jedan izvor u EU. I dalje se polazi od pretpostavke da nijedna članica EU ne može objaviti insolventnost ali se od banaka istodobno traži da interno procijene kako bi eventualni gubici u portfeljima obveznica utjecali na njihovo poslovanje, tumače izvori. Ministri financija EU raspravljali su u ponedjeljak u Luxembourgu o mogućim mjerama osiguranja koje njihove zemlje moraju pripremiti najkasnije do objave rezultata provjere otpornosti sredinom srpnja za slučaj propasti neke od većih banaka, kazao je jedan diplomat EU. Čelnik EBA-e Andrea Enria obavijestio je također ministre o dosadašnjem tijeku provjera a ministri će raspraviti o rezultatima 12. srpnja, uoči njihove objave.

SINGAPUR - Glavni ekonomist Međunarodne organizacije za energiju (IEA) upozorio je na veliki rizik nepopustljivo visokih cijena nafte koje bi mogle zakočiti globalni gospodarski oporavak. "Zabrinjava me što su postojeće cijene među najvećim rizicima za globalni gospodarski oporavak i uvelike me brine da bi se mogla ponoviti situacija kojoj smo svjedočili u 2009. Ako se one zadrže na tim razinama, mišljenja sam da nam prijeti veliki rizik da visoke cijene nafte zakoče gospodarski oporavak", kazao je Fatih Birol na jednoj konferenciji u Singapuru. Istaknuo je da je prosječna cijene nafte ove godine 110 dolara za barel, što je osjetno više u usporedbi s 90 dolara koliko je iznosila u 2008. "Za glavninu tog rasta zaslužne su zemlje izvan OECD-a. Jednom riječju, pet zemalja u svijetu pokreće globalnu potražnju za energentima, poglavito Kina, Kina, Kina, zatim Indija i Bliski istok, i to tim redoslijedom", kazao je Birol, ističući golemu važnost Kine kao jednog od najvećih potrošača. "Te su zemlje zaslužne za više od 90 posto rasta globalne energetske potražnje".

MANNHEIM - Gospodarska klima u Njemačkoj u lipnju je znatno pogoršana u odnosu na mjesec ranije zbog grčkih dužničkih problema i straha od slabljenja američkog gospodarstva, pokazalo je najnovije izvješće uglednog njemačkog instituta ZEW. Indeks ZEW koji mjeri raspoloženje među analitičarima i institucionalnim ulagačima u Njemačkoj u lipnju se tako spustio za 12,1 bod u odnosu na prethodni mjesec i iznosi minus devet bodova, što je osjetno ispod njegove prosječne vrijednosti od 26,3 boda, objavio je istoimeni institut za europska ekonomska istraživanja. "Čini se da problemi u eurozoni i bojazni od slabljenja američkog gospodarstva zadaju prilične glavobolje stručnjacima financijskih tržišta. Štoviše, stručnjaci svjedoče sve učestalijim znakovima da bi procvat u njemačkom gospodarstvu mogao oslabjeti u narednim mjesecima", kazao je predsjednik ZEW-a Wolfgang Franz.

TOKIO - Japan će nastaviti podupirati Europu u suzbijanju dužničke krize, poručio je tamošnji ministar financija. Japan je ove godine već obećao da će pomoći poduprijeti povjerenje u obveznice koje izdaje Europski fond za financijsku stabilnost (EFSF) dok su jačale bojazni u vezi Portugala i Irske. Sada je u središtu pozornosti tržišta Grčka, za koju dužnosnici eurozone pokušavaju naći rješenje kako bi se izbjegao bankrot koji bi imao dalekosežne štetne posljedice. "Japan pridonosi sa svoje strane kako bi podupro stabilnost europskih financija, što uključuje kupnju obveznica kriznog fonda EFSF-a u sklopu nastojanja da se pomogne Portugalu. Želimo nastaviti s takvim nastojanjima", kazao je ministar financija Yoshihiko Noda.

SINGAPUR - Agencija Fitch upozorila je da će dobrovoljno reprogramiranje povrata grčkog duga u sklopu pomoći toj zemlji smatrati insolventnošću i sniziti grčki rejting, te da scenarij insolventnosti prijeti i Sjedinjenim Državama. "Bit je problema da Grčka treba još novca", kazao je na konferenciji u Singapuru Andrew Colquhoun, čelnik Fitcha za azijsko-pacifičku regiju. "Fitch će zamjenu obveznica odnosno dobrovoljno reprogramiranje duga smatrati insolventnošću, što bi rezultiralo dodjelom odgovarajućeg rejtinga Grčkoj", kazao je. Colquhoun je ponovio da će Fitch uvrstiti Sjedinjene Države na razmatranje radi mogućeg sniženja rejtinga ako Kongres do 2. kolovoza ne povisi plafon zaduživanja. Ako američka vlada 15. kolovoza ne isplati kuponske kamate, Fitch će SAD-u dodijeliti rejting povezan s ograničenom nesposobnošću vraćanja dugova.

BUDIMPEŠTA - Mađarska vlada smanjit će državni dug za 1.345 milijardi forinti (5,01 milijardi eura) korištenjem sredstava iz mirovinskog fonda, izjavio je premijer Viktor Orban na radiju. Taj će potez smanjiti državni dug sa 81 posto na 77 posto BDP-a, kazao je premijer dodajući da će to postignuće biti "svjetski rekord". Vlada također priprema prijedlog zakona s rasporedom smanjenja duga ispod 50 posto, rekao je Orban.

MELBOURNE - Australski najveći prozivođač piva Foster's Group odbio je ponudu za preuzimanje koju mu je podastro svjetski pivarski div SABMiller uz obrazloženje da je preniska. SABMiller ponudio je za Foster's 9,5 milijardi australskih dolara (10 milijardi američkih dolara). "Upravni odbor Foster'sa smatra da prijedlog u značajnoj mjeri podcjenjuje vrijednost poduzeća u kontekstu promjene kontrole i stoga ne namjerava poduzimati daljnje korake u vezi s time", ističe se u Foster'sovom priopćenju. U SABMilleru ističu da će nastaviti pregovore s upravnim odborom Foster'sa kako bi ipak ishodili njihov pristanak na preuzimanje.

BERLIN - Njemački industrijski konglomerat Siemens objavio je da je dobio posao projektiranja farme vjetroelektrana u kineskim teritorijalnim vodama. Ugovor obuhvaća projektiranje 21 vjetroelektrane od 2,3 megawata u sklopu farme u obalnim vodama pokrajine Jiangtsu. Vrijednost posla nije navedena. U Siemensu napominju da će projekt, ugovoren s podružnicom China Langyuan Power Group Corporation Ltd., biti dovršen do kraja godine. "Ugovor je važna prekretnica u našem prodoru na kinesko brzorastuće tržište energije vjetra", zaključio je izvršni direktor Siemensova ogranka za energiju vjetra Jens-Peter Saul.

LONDON - Cijena nafte u utorak je porasla na međunarodnim tržištima, temeljem jačanja eura prema dolaru uoči glasovanja o povjerenju grčkoj vladi. Barel sirove nafte na američkom tržištu poskupio je za 93 centa, na 94,19 dolara, odskočivši tako s najniže razine u posljednja četiri mjeseca od 91,14 dolara, na koju se spustila u ponedjeljak. Taj terminski ugovor istječe zaključno s današnjim danom. Na tržištu nafte u Londonu cijena barela porasla je za 62 centa, na 112,31 dolar, nakon pada tijekom prethodna četiri dana trgovanja. U međuvremenu je Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) na svojim internetskim stranicama objavila da je cijena barela njezine košarice sirove nafte u ponedjeljak kliznula za 10 centi u odnosu na prošli petak, na 107,41 dolar.

LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europski burzovni indeksi u utorak su ojačali jer su među ulagačima ojačale nade u skorašnje pronalaženje rješenja za Grčku kako bi nesmetano mogla i dalje podmirivati obveze po dospjelim dugovima. Londonski Ftse indeks poskočio je za 0,94 posto, na 5.746 bodova, frankfurtski DAX indeks za 0,9 posto, na 7.213 bodova, a pariški CAC za 1,2 posto, na 3.846 bodova. U središtu pozornosti tržišta je glasovanje u grčkom parlamentu o povjerenju vladi na čelu s premijerom Georgijem Papandreuom, koje se očekuje do kraja dana. Energetske i rudarske dionice bile su među najvećim dobitnicama dok su bankovne bilježile neujednačena kretanja.

TOKIO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros porasle, dok je euro ojačao, nakon što su dužnosnici Europske unije ublažili strahovanja ulagača, poručivši da će poduzeti mjere kako bi spriječili širenje dužničke krize u eurozoni. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u plusu 0,9 posto, dok su cijene dionica u Australiji i Južnoj Koreji skočile više od jedan posto. Burzovni indeksi u Hong Kongu, Šangaju i Singapuru ojačali su između 0,3 i 0,6 posto, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio na dobitku 0,7 posto. U fokusu ulagača je Grčka, gdje će se u parlamentu glasovati o povjerenju novoj vladi premijera Georgea Papandreua, koja bi trebala uvesti daljnje mjere proračunske štednje.

NEW YORK - Na Wall Streetu su u ponedjeljak cijene dionica porasle, nakon što su dužnosnici Europske unije poručili da će spriječiti širenje dužničke krize u eurozoni, no mršav obujam trgovanja pokazuje da su ulagači i dalje vrlo oprezni. Dow Jones indeks ojačao je 76 bodova, ili 0,63 posto, na 12.080 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,54 posto, na 1.278 bodova, a Nasdaq indeks 0,50 posto, na 2.629 bodova.

(Hina) xggoj ygple

An unhandled error has occurred. Reload 🗙