BEOGRAD - Ratnom gradonačelniku Trebinja Božidaru Vučureviću u petak je ukinut pritvor i pušten je da se brani sa slobode u nastavku ekstradicijskog postupka koji je protiv njega pokrenut po zahtjevima za izručenje Hrvatske i Bosne i Hercegovine, objavio je u petak Viši sud u Beogradu. Vučurević je u pritvoru bio dva i pol mjeseca, a istražni sudac zabranio mu je da napušta teritorij Srbije, sudu se mora javljati svaki ponedjeljak i četvrtak, a upozoren je da će ponovno u pritvor prekrši li zabranu suda ili se ne javi u određeno vrijeme, prenosi Tanjug. Vučurević nema putovnicu, a osobna mu je iskaznica oduzeta. Sud još nije odlučio o hrvatskom i bosanskohercegovačkom zahtjevu za izručenje jer je istražni sudac 26. svibnja tražio od Bosne i Hercegovine i Hrvatske nužnu dokumentaciju, ali ona još nije dostavljena. Sudac je objema državama ostavio rok od 30 dana za dostavljanje tražene dokumentacije, kaže se u sudskom priopćenju. Žalbeni sud u Beogradu ukinuo je sredinom svibnja odluke višeg suda u Šapcu o izručenju i produženju pritvora Božidaru Vučureviću jer smatra da nije bio stvarno nadležan za odlučivanje. Kao isključivo nadležan proglašen je odjel za ratne zločine višega suda u Beogradu i on treba odlučiti o zahtjevima za izručenje. Nakon te odluke Vučurević je iz pritvora u Šapcu prebačen u Okružni zatvor u Beogradu iz kojega je u petak pušten. Viši sud u Šapcu bio je 21. travnja odlučio da su ispunjeni uvjeti za izručenje Vučurevića i Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.
ZAGREB - Hrvatski ministar obrane Davor Božinović sudjelovao je u petak na 28. međunarodnoj radionici o globalnoj sigurnosti u Parizu, a na kojoj se govorilo o obrani od tzv. cyber napada, o misiji ISAF-a u Afganistanu, te o krizi u Sjevernoj Africi i Bliskom istoku, priopćeno je iz MORH-a. Ovogodišnja radionica okupila je tridesetak ministara obrane, vanjskih poslova i ostalih visokih dužnosnika iz obrambenog sektora iz zemalja Europe i svijeta, kao i predstavnika iz obrambene i informatičke industrije. Jedna od glavnih tema ovogodišnje radionice bila je obrana od tzv. cyber napada. Razgovaralo se i o misiji ISAF-a u Afganistanu, te o krizi u Sjevernoj Africi i Bliskom Istoku, kaže se u priopćenju. Božinović je u sklopu radionice zajedno s ministrima obrane iz regije sudjelovao na panelu o sigurnosnim izazovima i suradnji zemalja jugoistočne Europe. Posebno je naglašena važnost zajedničke obrambene suradnje te daljnji procesi euroatlanskih integracija u regiji. Božinović je tom prigodom naglasio nedavnu objavu uspješnog završetka pregovora za ulazak Hrvatske u EU, a što izravno pridonosi regionalnoj stabilnosti i sigurnosti. Naglasio je i kako će Hrvatska nastaviti s potporom svim zemljama u regiji u njihovu približavanju euroatlantskim integracijama "jer je zajednički interes potpuna integracija regije u EU". Naglasio je i važnost regionalne suradnje na području obrambene industrije. Govoreći o hrvatskom doprinosu u misiji ISAF-a u Afganistanu, ministar Božinović naglasio je ulogu Hrvatske u školi vojne policije u Kabulu kao vodeće zemlje, kao i uključivanje ostalih zemalja u regiji tu inicijativu s ciljem ispunjavanja kritičnih sposobnosti odnosno instruktora i mentora u misiji ISAF-a, kaže se u priopćenju.
WASHINGTON/ZAGREB - Američki ministar trgovine Gary Locke objavio je stupanje na snagu blažih propisa za nadzor izvoza osjetljivih proizvoda visoke tehnologije, za koje je do sada bilo potrebno tzv. Strateško trgovinsko odobrenje (STA), što će omogućiti lakši izvoz u 36 partnerskih zemalja, uključujući i Hrvatsku. Ministarstvo trgovine od sada će primjenjivati nova izuzeća od izvoznih dozvola, odnosno Strateškog trgovinskog odobrenja (STA), koje će olakšati izvoz između SAD i partnerskih zemalja, te istodobno ojačati konkurentnost ključnih industrijskih sektora, navelo je u američko ministarstvo u priopćenju koje je u četvrtak objavilo na svojoj web stranici. "To je važan prvi korak prema stvaranju sustava koji se bavi ozbiljnim prijetnjama s kojima se suočavamo u današnje vrijeme promjena gospodarskog i tehnološkog krajolika. Ta nova izuzeća uklonit će potrebu da američki izvoznici traže dozvole za gotovo 3.000 vrsta transakcija godišnje, koje utječu na procijenjenih 1,4 milijarda dolara u robi i tehnologiji", rekao je ministar Locke u priopćenju. "Novo izuzeće od dozvola omogućit će nam da usredotočimo naše resurse na stavke koje predstavljaju značajan nacionalni sigurnosni rizik i olakšati američki izvoz", dodao je Locke.
MOSTAR - Europski pokret Bosne i Hercegovine odlučio je dodijeliti odličje za pomirenje naroda i promociju regionalnog partnerstva predsjednicima Republike Hrvatske Ivi Josipoviću, Republike Srbije Borisu Tadiću i Crne Gore Filipu Vujanoviću te predsjedajućem BiH Predsjedništva Nebojši Radmanoviću, objavljeno je u petak. Predsjednik Europskog pokreta BiH Predrag Praštalo na konferenciji za novinare u Sarajevu rekao je kako će odličje Europskog pokreta za pomirenja naroda i promociju regionalnog partnerstva u procesu europskih integracija, što je najviše priznanje ove organizacije, sljedeći tjedan biti uručeno predsjednicima Radmanoviću, Josipoviću i Vujanoviću, dok će Tadiću odličje biti uručeno u skoro vrijeme. "Na ovaj način želimo im dati vjetra u leđa, podržati njihove napore, jer smatramo da proces pomirenja i proces europskih integracija nemaju alternativu", istaknuo je Praštalo. Josipoviću će odličje biti uručeno u utorak u Zagrebu.
BERLIN - Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy izjavio je u petak kako su se Francuska i Njemačka dogovorile da se Siriji uvedu oštrije sankcije zbog krvavih obračuna s protuvladinim prosvjednicima. "Francuska, ruku pod ruku s Njemačkom, poziva na uvođenje oštrijih sankcija protiv sirijskih vlasti koje provode nedopustive i neprihvatljive akcije i silu protiv naroda", rekao je Sarkozy na konferenciji za novinare s njemačkom kancelarkom. Europske zemlje pripremaju novi krug sankcija protiv Damaska usmjerenih na tvrtke i banke, rekao je neimenovani europski diplomat. Njemačka kancelarka Angela Merkel istaknula je nakon razgovora sa Sarkozyjem u Berlinu da će "pritisnuti" Rusiju da podupre UN-ovu rezoluciju protiv Damaska. "Vjerujem kako je na djelu upotreba sile protiv naroda na način koji nije prihvatljiv. Stoga ćemo nas dvoje, svatko na svoj način, razgovarati s Rusijom kako bi osigurali uspjeh", rekla je Merkel. Sarkozy i Merkel najviše su vremena u svojim razgovorima posvetili stanju u Grčkoj. Zaključili su da bi privatni ulagači trebali sudjelovati u paketu pomoći Grčkoj, i to na dobrovoljnoj bazi. Uoči radnog ručka u petak Merkel i Sarkozy naglasili su da se rješenje mora naći uskoro kako bi se zajamčila stabilnost eura. Sastavni dio tog rješenja trebalo bi biti dobrovoljno produljenje roka dospijeća grčkih državnih obveznica u vlasništvu privatnih ulagača, naglasili su njemačka kancelarka i francuski predsjednik.
NEW YORK (UN) - Vijeće sigurnosti UN-a u petak je jednoglasno preporučilo da glavni tajnik Ban Ki-moon bude izabran na drugi petogodišnji mandat, koji počinje u siječnju 2012. Opća skupština UN-a, u kojoj su 192 zemlje članice, planira idućeg utorka održati formalno glasovanje o reizboru Ban Ki-moona za glavnog tajnika Svjetske organizacije, kazali su diplomati. "Vijeće sigurnosti preporuča Općoj skupštini ... da gospodina Ban Ki-moona imenuje glavnim tajnikom Ujedinjenih naroda na drugi mandat od 1. siječnja 2012. do 31. prosinca 2016.", kaže se u rezoluciji prihaćenoj aklamacijom na sjednici 15-članog Vijeća. Odluka Vijeća odgođena je za jedan dan jer jedna od regionalnih skupina UN-a - Latinska Amerika i Karibi - nije pristala podržati Bana. Diplomati su kazali da skupina još uvijek nije postigla konsenzus do petka prijepodne, no Vijeće je išlo naprijed sa svojom preporukom. Potvrda regionalnih skupina smatra se željenim ciljem, no nije tehnički nužna. Banov ponovni izbor praktično je osiguran s preporukom Vijeća sigurnosti, koja je uslijedila nakon sporazuma pet stalnih članica Vijeća, koje su ga htjele zadržati na dužnosti. Ni jedan drugi kandidat nije predložen na njegovo mjesto. Ban Ki-moon (67) je osmi glavni tajnik Ujedinjenih naroda, a na toj je dužnosti 1. siječnja 2007. naslijedio Kofija Annana. Prije je bio karijerni diplomat u ministarstvu vanjskih poslova Južne Koreje i u Ujedinjenim narodima. Ban je bio ministar vanjskih poslova Južne Koreje od siječnja 2004. do studenoga 2006.
JERUZALEM - Izraelski ministar vanjskih poslova Avigdor Lieberman i visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Catherine Ashton utvrdili su na sastanku u petak u Jeruzalemu razlike u svojim stajalištima o mogućnosti povratka pregovorima s Palestincima. Lieberman je, prenosi javni radio, ocijenio da su izgledi za nastavak izravnih pregovora do rujna, kada palestinski čelnici kane zatražiti prijam palestinske države u UN, "nikakvi". Naprotiv, Ashton je potvrdila da se moraju nastaviti napori kako bi se postigla obnova pregovora. "Svjesni smo da se rujan brzo primiče (...) Nužan je jasan referentni okvir koji će objema stranama omogućiti da se vrate za pregovarački stol", istaknula je Ashton, po priopćenju njezina glasnogovornika. "Nakon događaja arapskog proljeća i govora (američkog) predsjednika Baracka Obame, više no ikad je nužno početi ozbiljne pregovore i pokrenuti mirovni proces", istaknula je u prigodi susreta s Libermanom. Lieberman je pak zaprijetio da će poništiti sve ugovore s Palestincima ako nastave sa svojim diplomatskim akcijama u UN-u. "Jednostrana deklaracija o palestinskoj državi značila bi kraj ugovora zaključenih u zadnjih 18 godina i Izrael više ne bi bio vezan tim ugovorima", upozorio je.
DAMASK - Sirijske snage ubile su u petak 16 osoba koje su sudjelovale na demonstracijama kojima je tražen odlazak s vlasti predsjednika Bašara al-Asada, objavili su aktivisti, a Europa drži da je Damasku zbog toga nasilja nužno nametnuti strože sankcije. Deseci tisuća ljudi okupili su se diljem zemlje usprkos Asadovu nasilnu gušenju prosvjeda. Prosvjednici traže i da se Asadov rođak i tajkun Rami Makluf, simbol korupcije, odrekne svoga poslovnog carstva i da bogatstvo u dobrotvorne svrhe, a predsjednik i to ignorira. Najgore se krvoproliće dogodilo u gradu Homsu, a aktivisti kažu da je ondje ubijeno osmero prosvjednika. Državna je televizija objavila kako je ubijen i jedan policajac. Jedna je osoba ubijena i u Aleppu, trgovačkome središtu na sjeveru zemlje. Riječ je o prvome prosvjedniku koji je ondje stradao. Muslimanska molitva u petak bila je dobar uvod za najveće prosvjede u tromjesečnoj pobuni nadahnutoj ustancima koji su svrgnuli čelnike Egipta i Tunisa, a uzdrmali i druge autokratske vođe arapskoga svijeta. Aktivisti kažu da su deseci tisuća ljudi prosvjedovali u južnoj pokrajini Deri gdje je i počeo ustanak protiv Asadove vladavine. Prosvjeduje se i na kurdskome istoku, u gradu Hami sjeverno od Damaska, kao i u predgrađima prijestolnice.
BENGAZI - Deset osoba je poginulo, a četrdeset je ranjeno u raketiranju enklave Misrate, na zapadu Libije, doznaje se od pobunjeničkog izvora u petak. Kako navodi glasnogovornik pobunjenika, sve žrtve su civili koje su snage Moamera Gadafija gađale raketama tipa Grad u zapadnom i istočnom dijelu grada. Jedna od žrtava je i žena koja je pronađena pod ruševinama svog doma, rekao je glasnogovornik Ahmed Hasan. Istaknuo je da je grad, koji nadziru pobunjenici, bio na meti gotovo svakodnevnog bombardiranja Gadafijevih snaga i da NATO u petak nije gađao njihove položaje. Po njegovim riječima, bombardirane su četvrti 45 km zapadno i 35 km istočno od gradskog središta. Nakon dvomjesečne opsade i bombardiranja, pobunjenici u Misrati uspjeli su početkom svibnja probiti neprijateljski obruč, a 12. svibnja su čak odnijeli pobjedu osvojivši zračnu luku, nakon čega je veći dio tog važnog grada, strateške luke, bio izvan domašaja vatre vladinih snaga.
ALTINOZU - Američka glumica Angelina Jolie, veleposlanica dobre volje UN-ova Visokog povjereništva za izbjeglice (UNHCR) sastala se u petak na tursko-sirijskoj granici sa sirijskim izbjeglicama koji su je dočekali uzvicima "Dolje sirijski režim!". Filmska zvijezda stigla je u izbjegličko naselje u Altinoezueu (pokrajina Hatay, na jugu zemlje) u vozilu sa zatamnjenim staklima u konvoju u kojemu je bilo više automobila i u pratnji velikog broja turskih policajaca. Odmah po dolasku ušla je u šatorsko naselje u kojemu živi oko 1.400 izbjeglica i u koje novinarima nije dopušten pristup, kako bi razgovarala sa sirijskim izbjeglicama, među kojima je veći broj djece. Na velikom plakatu na ulazu u izbjeglički logor pisalo je na engleskom: "Dobrodošla dobra vilo svijeta", a stanovnici su pohrlili na balkone i na terase zgrada preko puta logora kako bi je mogli vidjeti. "Dolje sirijski režim!", uzvikivali su na arapskom izbjeglice u logoru, po njezinu dolasku. U Altinoezueu je jedno od pet šatorskih naselja u Turskoj u kojima je smješteno 9.700 sirijskih izbjeglica. U gušenju prosvjeda u Siriji ubijeno je 1.200 ljudi, a deset tisuća je uhićeno otkako su u ožujku počeli prodemokratski prosvjedi, po UN-u i nevladinim organizacijama.
WASHINGTON/ZAGREB - Čovjek koji je osumnjičen da je u naprtnjači nosio materijal za bombu i propagandnu literaturu Al Kaide, uhićen je u petak na Nacionalnom groblju Arlington, nedaleko od zgrade Pentagona, što je izazvalo uzbunu zbog bombe koja je pogoršala jutarnju prometnu gužvu u Washingtonu. FBI je, međutim, utvrdio da je materijal u naprtnjači bezopasan, izvijestila je američka TV mreža ABC News. Brenda Heck, specijalna agentica FBI-a zadužena za borbu protiv terorizma, izjavila je da "nije bilo eksplozivne naprave a za proizvode koji su nađeni utvrđeno je da su bezopasni". Dodala da se sadržaj naprtnjače još analizira. Izvori ABC Newsa su rekli kako se vjeruje da ruksak sadrži amonijev nitrat i istrošeno streljivo za automatsko oružje. "Vjerujemo da je djelovao sam", rekla je Heck. Dva policijska izvora rekla su za ABC News da je osumnjičeni identificiran kao Yonathan Melaku (22), iz Alexandrije, u Virginiji. U njegovoj bilježnici nađene su bilješke s nastave financija, nađene su i riječi poput "Al Kaida", "Talibani su zakon", "Mudžahedini" i "poražene koalicijske snage",
SANKT PETERBURG - Rusija i Francuska potpisale su u petak, nakon višemjesečnih pregovora, ugovor o prodaji dvaju francuskih ratnih brodova tipa Mistral, vrijedan više od milijardu dolara. Ugovor su u prigodi održavanja gospodarskog foruma u Sankt Peterburgu potpisali čelnici francuske tvrtke za gradnju vojnih brodova DCNS-a i ruska državna tvrtka Rosoboroneksport, u nazočnosti ruskog predsjednika Dmitrija Medvedeva. Vrijednost ugovora je 1,12 milijarde eura, istaknuo je pred novinarima francuski ministar za gospodarsku suradnju s inozemstvom Pierre Lellouche, koji je također nazočio potpisivanju. "Ovaj ugovor je povijesno i psihološki gledano nova stranica", rekao je. Direktor Rosoboroneksporta Anatolij Isajkin rekao je pak da je vrijednost ugovora 1,2 milijarde eura, kako prenose agencije Interfax i Ria Novosti. Isajkin je rekao da će se Rusima predati sve tehnologije koje su bili tražili, zbog čega su se pregovori i oduljili. Ugovor je naišao na kritike Washingtona i ruskih susjeda, poput baltičkih zemalja i Gruzije. Naime, ovo je prvi put da neka zemlja Sjevernoatlantskog saveza treba Moskvi isporučiti "osjetljivu" vojnu opremu. Desantno-jurišni brod Mistral dug 200 m i težak 21.600 tonu može prevoziti helikoptere, tenkove i više stotina vojnika.
SANKT PETERBURG - Ruski predsjednik Dmtirij Medvedev u petak je upozorio da bi se Rusija mogla suočiti sa stagnacijom ako se ne uspije osuvremeniti, te je u prikrivenoj kritici političkog sustava za predsjedništva Vladimira Putina rekao da zemlja mora izbjeći vladavinu samo jednog čovjeka. U otvorenim izjavama, za koje su ulagači rekli da zvuče poput predizbornog govora pred predsjedničke izbore 2012., Medvedev je rekao da se Rusija mora modernizirati bez obzira na to tko je na vlasti i da mora smanjiti dominantnu ulogu države u gospodarstvu. Nadajući se privlačenju stranih ulagača, Medvedev je vladi rekao da preispita svoje planove privatizacije do 1. kolovoza kako bi se ubrzala prodaja državne imovine i rekao da Rusija mora smanjiti svoje oslanjanje na visoke cijene nafte koje su osiguravale stabilnost tijekom prošlog desetljeća. Medvedev je na Međunarodnom gospodarskom forumu u Sankt Petersburgu upozorio i da bi "stabilnost mogla prikrivati još jedno razdoblje stagnacije". "Da, imali smo razvoj povezan s povećanom ulogom države u gospodarstvu. Bilo je važno stabilizirati stanje nakon kaosa devedesetih. No sada je potencijal toga puta iscrpljen... Takav gospodarski model opasan je za budućnost", rekao je ruski predsjednik. Iako Medvedev i premijer Putin govore da vode istu politiku, aktualni predsjednik je napravio neuobičajen potez opisavši reformske planove frazom "moj izbor".
MOSKVA - Mihail Hodorkovski, nekadašnji šef naftne kompanije Jukosa, osuđen za pronevjeru i utaju poreza, stigao je u zatvorsku koloniju broj sedam, u blizini grada Segeža u pokrajini Kareliji na sjeverozapadu zemlje, priopćio je u petak izvor iz zatvorskoga sustava. Hodorkovski se vratio u zatvor nakon žalbe i drugoga suđenja u Moskvi. Prvo je u prosincu 2010. dobio na sudu u Moskvi osam godina zatvora, a ta je presuda poslije smanjena za jednu godinu. Na novom je suđenju dobio još šest pa će na slobodu 2016. Prvi dio prve presude odslužio je u dalekoj regiji Čiti, blizu Kine i Mongolije, šest tisuća kilometara od Moskve. Njegov poslovni partner Lebedev služi 13 godina zatvora za pronevjeru i pranje novca, a stigao je u kažnjeničku koloniju 14 u Arhangelsku na sjeverozapadu Rusije, objavio je izvor iz zatvorskoga sustava. "Lebedev je stigao u regiju Arhangelska. Još nema informacija hoće li ovdje služiti kaznu ili će biti poslan u neku drugu regiju", rekao je taj izvor. Regionalne zatvorske vlasti nisu htjele komentirati taj podatak, javlja agencija RIA-Novosti. Lebedev je prvi dio prve kazne odslužio na sjeverozapadu Sibira.
RABAT - Marokanski kralj Muhamed VI. u petak će se navečer obratiti naciji i objaviti prijedlog reforma koje će vjerojatno uključivati ograničenje njegovih širokih ovlasti. Kraljev govor prenosit će televizija i radio s početkom u 22 sata po srednjoeuropskom vremenu, objavila je kraljevska palača u četvrtak ne najavivši temu govora. Kralj će se naciji obratiti tjedan dana pošto je povjerenstvo imenovano radi pripreme ustavnih reforma završilo s radom. Muhamed VI. povjerenstvo je osnovao u ožujku nakon što se "arapsko proljeće" počelo događati i u njegovoj zemlji. "Kralj će predstaviti glavne crte ustavnih promjena koje su već predstavljene političkim strankama", rekao je marokanski dužnosnik. Očekuje se i da će kralj raspisati referendum o tim promjenama, koje bi trebale marokanski politički sustav pretvoriti u ustavnu monarhiju kako je tražio "Pokret 20. veljače", nazvan po datumu prvih prosvjeda u Maroku. Kralj u Maroku praktički ima svu vlast, a ujedno je i vrhovni vjerski autoritet. Član skupine koja je radila na prijedlogu reforme agenciji AFP je rekao da one uključuju znatan prijenos ovlasti s 47-godišnjeg Muhameda VI. na premijera, koji će moći imenovati ključne ministre, i neovisnost pravosuđa.
PRIŠTINA - Okružni sud u Prištini osudio je u petak sedmoricu kosovskih Albanaca na ukupno 66 godina zatvora i novčanu kaznu od 450.000 eura zbog krijumčarenja ljudi 2009. kada se u rijeci Tisi na granici Srbije i Mađarske utopilo 15 kosovskih Albanaca u pokušaju da ilegalno odu u zapadnoeuropske zemlje. Mješovito sudsko vijeće sudaca s Kosova i iz europske misije EULEX osudilo je Avnija Hajdarija na 19 godina zatvora i novčanu kaznu od 250.000 eura, Shpetima Ademaja na 17 godina i 200.000 eura, Ismaila Krapija i Shaipa Selmanija na po 8 godine, Fatmira Pajazitija na 7 godina, Blerima Ademaja na 5 godina dok je Xhemail Halilaj kažnjen s dvije godine zatvora uvjetno na tri godine. Rabit Ajvazij je oslobođen optužbi. Optužnica je osuđene teretila za organizirani kriminal i trgovinu ljudima zbog ilegalnog prebacivanja građana Kosova u zapadnoeuropske zemlje za što su uzimali velike iznose novaca. Skupina je otkrivena nakon tragedije na rijeci Tisi kada se pri pokušaju ilegalnog prelaska granice između Srbije i Mađarske 14. listopada 2009. utopilo 15 ljudi, a spašen je samo Blerim Rama i njegovo dvoje djece.