Glavni je cilj izvješća da posluži kao podsjetnik na potrebu hitnog ubrzanja procesa reformi, a zemlje koje žele postati članicama EU trebaju shvatiti da će brza provedba reformi potaknuti njihov rast i znatno povećati izglede za pozitivno mišljenje EU na području željezničkog prometa, istaknuo je Vasile Olievschi, glavni stručnjak Svjetske banke za željeznice u regiji Europe i središnje Azije.
Olievschi je naglasio da vlade tih država trebaju raspoloživa sredstva upotrijebiti za financiranje poboljšanja željezničke infrastrukture i nužne usluge željezničkog putničkog prometa, a ne za podupiranje neučinkovitih državnih željeznica opterećenih prevelikim brojem zaposlenih i zastarjelim rukovođenjem.
U izvješću se procjenjuje napredak koji su državne željeznice postigle na području institucionalnih reformi, operativnog i financijskog učinka i integracije u deset zemalja: Albaniji, BiH, Hrvatskoj, Kosovu, Crnoj Gori, Makedoniji, Srbiji, Bugarskoj, Rumunjskoj i Turskoj.
Željeznice jugoistočne Europe i Turske iskusile su značajan pad prometa 2009. kao posljedicu međunarodne financijske krize i pogoršanja stanja gospodarstva u regiji. Smanjeni promet negativno se odrazio na financijsku uspješnost željeznica u državnom vlasništvu, tako da je na naplatu došao neuspjeh u provedbi suštinskih reformi kojima bi se poboljšao operativni i financijski učinak sektora u vrijeme dok je gospodarstvo još bilo snažno.
Uz iznimku Bugarske i Rumunjske, sve zemlje na koje se izvještaj odnosi teže članstvu u EU, a za zemlje kandidate kao što su Hrvatska, Turska ili Makedonija udovoljavanje direktivama EU naročito je hitno. Zemlje koje su potencijalni kandidati, kao Srbija ili Albanija, imaju više vremena ali budući da u većoj mjeri zaostaju potreba da odmah počnu ubrzavati proces reformi sve je snažnija.
Izvješće naglašava tri glavna razloga za hitne promjene u željezničkom sektoru - treba osigurati pridržavanje uvjeta koje postavljaju direktive EU, navedene zemlje moći će uživati u pogodnostima usvajanja tog institucionalnog okvira, te će, kada dođe konkurencija, povećati sposobnost svojih državnih željeznica za natjecanje s novim sudionicima na tržištu a da pritom ne traže veću potporu od države.
Ako se provedu potrebne reforme, vrijeme tranzita od Ljubljane do Istanbula moglo bi se skratiti za zapanjujućih 25 sati, što bi donijelo i goleme gospodarske posljedice, naglašava se u izvješću.