Državni zavod za statistiku objavio je danas da su u svibnju cijene dobara i usluga, mjerene indeksom potrošačkih cijena, porasle u odnosu na travanj za 0,3 posto, dok su u odnosu na svibanj prošle godine bile veće za 2,5 posto.
To je u skladu s očekivanjima pet makroekonomista u anketi Hine.
„Kao što se očekivalo, rast potrošačkih cijena na godišnjoj razini blago se intenzivirao u usporedbi s travnjem. Inflatorne pritiske i dalje dominantno stvaraju kretanja cijena na svjetskim tržištima i njihovo prelijevanje na domaće tržište, dok je domaća potražnja i dalje preslaba da bi bila važniji čimbenik. To potvrđuje i činjenica da godišnji rast potrošačkih cijena iznosi svega 0,6 posto, ako se isključe cijene energije i prehrane“, navode analitičari Raiffeisen Consultinga u osvrtu na podatke DZS-a.
Na godišnji rast potrošačkih cijena najviše su utjecale cijene prehrambenih proizvoda, što je posljedica poskupljenja prehrambenih sirovina na svjetskim tržištima, navode analitičari Raiffeisen Consultinga.
Tako su cijene prehrambenih proizvoda u svibnju na godišnjoj razini porasle za 4,4 posto.
Snažno su, 6,5 posto, porasle i cijene prometa, na što je najviše utjecao 13,9-postotni rast cijena goriva i maziva za osobna vozila.
I dok su na godišnjoj razini porasle, na mjesečnoj su razini u svibnju cijene u prometu pale za 0,5 posto.
„S obzirom da su cijene nafte na svjetskim tržištima u svibnju pale u odnosu na travanj, cijene tekućih goriva te goriva i maziva za osobna vozila zabilježile su pad na mjesečnoj razini za 0,2, odnosno 1,6 posto“, navode analitičari Raiffeisen Consultinga.
Kretanje cijena na svjetskim tržištima nafte i hrane i dalje će znatno utjecati na inflatorna kretanja u Hrvatskoj.
„U idućim mjesecima cijene energije i dalje će najviše utjecati na rast cijena na godišnjoj razini, s obzirom da su cijene nafte na svjetskim tržištima i dalje znatno veće nego prošle godine, dok taj utjecaj ne mjesečnoj razini vjerojatno neće biti toliko izražen. Do oporavka domaće potražnje, prelijevanje rasta cijena iz inozemstva i dalje će biti dominantni generator inflatornih pritisaka u Hrvatskoj“, zaključuju analitičari Raiffeisen Consultinga.