Državni zavod za statistiku objavit će krajem idućega tjedna prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda u prvom kvartalu ove godine, a očekuje se daljnji pad BDP-a.
Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da je u tom tromjesečju BDP oslabio 1,2 posto. Svi anketirani očekuju pad gospodarstva, i to u rasponu od 0,7 do 2 posto.
Bio bi to veći pad nego u prethodnom kvartalu, kada je BDP skliznuo za 0,6 posto.
Osim blagog, 0,2-postotnog rasta u trećem lanjskom tromjesečju, BDP slabi od prvog kvartala 2009. godine.
Posljedica je to, među ostalim, slabosti domaće potrošnje. Nakon osam mjeseci neprestanog rasta, u ožujku je promet u trgovini na malo na godišnjoj razini pao neočekivano oštrih 2 posto.
„U prvom tromjesečju trgovina na malo realno je pala za 0,4 posto na godišnjoj razini, broj nezaposlenih porastao je za 5,8 posto godišnje, a neto plaća realno pala za 0,5 posto godišnje. Stoga ne očekujemo pozitivan doprinos osobne potrošnje na BDP“, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.
Uz to, u prvom je tromjesečju industrijska proizvodnja pala iznad svih očekivanja – 4,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
„Trendovi u industrijskoj proizvodnji ostali su nepovoljni i tijekom prvog kvartala, što će ostaviti nepovoljan trag na stopi rasta“, navodi se u anketi.
U prvom je kvartalu nastavljen i pad građevinskih radova. Po podacima DZS-a, građevinski radovi u veljači su, prema izvornim (neprilagođenim) indeksima, bili manji za 7,1 posto. Veljača je tako 23. mjesec zaredom u kojem je fizički obujam građevinskih radova, mjeren odrađenim satima radnika na gradilištima, pao na godišnjoj razini.
„Pad obujma građevinskih radova upućuje na zaključak da su u prvom tromjesečju i investicije nastavile padati, s obzirom da je građevinski sektor prije krize generirao veliki dio investicija“, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.
Uz to, u prvom ovogodišnjem tromjesečju prekinut je trend rasta izvoza. Hrvatski robni izvoz, izražen u kunama, u prva tri mjeseca iznosio je 14,2 milijarde kuna, što je 2,5 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju, dok je uvoz porastao za 2,8 posto, na 25 milijardi kuna, pokazuju podaci DZS-a.
„Za razliku od prošle godine, kada je pozitivan doprinos BDP-u dolazio od smanjenja razlike između uvoza i izvoza, u prvom će tromjesečju i to vjerojatno izostati, jer je robni izvoz zabilježio pad, a uvoz rast. Usluge u prvom tromjesečju nisu toliko značajne, pa vjerojatno neće uspjeti preokrenuti odnos između rasta izvoza i uvoza“, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.
Smanjenje procjena rasta BDP-a u 2011.
Zbog slabih makroekonomskih pokazatelja u prvom tromjesečju, neki su makroekonomisti već snizili procjene rasta gospodarstva u ovoj godini.
Prije tri mjeseca osam makroekonomista procjenjivalo je u anketi Hine da će BDP u 2011. godini u prosjeku porasti 1,4 posto, dok sada očekuju rast od 1,2 posto.
Pritom je njih četvoro smanjilo procjene rasta, a četvoro ostalo pri prvotnim procjenama.
Prije tri mjeseca njihove procjene rasta kretale su se u rasponu od 1 do 1,8 posto, dok se u novoj anketi kreću između 1 i 1,6 posto.
Posljednjih su tjedana i međunarodne institucije smanjile procjene rasta hrvatskog gospodarstva.
Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) prošloga je tjedna snizila procjenu rasta za Hrvatsku u ovoj godini na 1,4 posto, dok je u siječanjskim prognozama očekivala rast od 2 posto.
Europska komisija snizila je, pak, procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u 2011. na 1,1 posto, dok je u jesenskim prognozama očekivala rast od 1,5 posto.
Međunarodni monetarni fond (MMF) ostao je, pak, u svojim najnovijim prognozama pri prvotnoj procjeni rasta hrvatskog BDP-a u ovoj godini za 1,3 posto.
Izlazak Hrvatske iz recesije očekuje se već u drugom tromjesečju.
„Nakon pada u prvom, tijekom drugog i trećeg tromjesečja trebali bismo zabilježiti rast jer u tom razdoblju inozemna potražnja, dominantno kroz turizam, ima značajniji utjecaj na razinu gospodarske aktivnosti. Međutim, bez obzira da li rast iznosio 1 ili 1,5 posto, to još uvijek predstavlja svojevrsnu stagnaciju gospodarstva, a ne oporavak“, navodi jedan od makroekonomista u anketi.