ZAGREB - Ulazak u Europsku uniju dobar je i poželjan za Hrvatsku jer donosi razvojnu perspektivu te mogućnosti gospodarskog, znanstvenog, stručnog i obrazovnog razvoja, rekao je u razgovoru za Dnevnik Nove TV predsjednik Republike Ivo Josipović. Kazao je kako smatra da postoji velika vjerojatnost, odnosno da je gotovo siguran da će i politički dio pregovora završiti uspješno. Upitan bi li nam Francuska ili Velika Britanija u procesu ratifikacije mogle stvarati probleme, Josipović je rekao da ulazak u postupak ratifikacije znači da su zemlje već zatvaranjem pregovora prepoznale neku državu kao dio EU i da ratifikacija jest i treba biti formalnost. "Naravno, teoretski govoreći uvijek je moguće zamisliti da se napravi neki problem, ali ja ne vjerujem da će se to dogoditi", rekao je Josipović. Rekavši kako se ne boji da bi referendum o ulasku Hrvatske u EU mogao propasti, naglasio je da je potrebno izbore odvojiti od referenduma. "Mislim da je važno odvojiti izbore od referenduma jer znamo da se često na referendumima ne glasa o predmetu referenduma, nego često o afinitetu prema nekoj političkoj grupaciji", rekao je. O datumima nije želio govoriti, ali drži da treba proteći dovoljno vremena između izbora i referenduma. Po njegovom mišljenju prvo bi trebalo održati izbore, o čemu će, dodao je, odlučiti vladajuća koalicija. Rekao je da time što podržava prvo izbore pa onda referendum nije glasnogovornik oporbe. Na pitanje je li država odgovorna što se prije nije tražilo da se proširi i na Hrvatsku optužnica protiv haškog optuženika za ratne zločine Ratka Mladića, kazao je da je posao tužitelja da se to obuhvati. "Ne može se reći da smo mi tu nešto propuštali. Ti su materijali poslani puno prije i sada se ponovno šalju. Mislim da treba biti korektan i objektivan i ne optuživati vladu i Državno odvjetništvo jer su učinili sve što se moglo", rekao je.
ZAGREB - Više od 1500 Hrvata okupilo se u subotu na glavnom gradskom trgu Odeonsplatz u Münchenu, prosvjedujući protiv presuda Haaškog suda (ICTY) hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču. Prosvjedni skup protekao je u mirnoj i dostojanstvenoj atmosferi, uz izvođenje hrvatske i njemačke himne, te minutu šutnje za sve žrtve Domovinskog rata. Predsjednik Hrvatskog svjetskog kongresa u Njemačkoj Mijo Marić u svom je govoru ukazao na apsurd da se general Gotovina nalazi u pritvoru istoga suda kao i nedavno uhićeni Ratko Mladić, odgovoran za desetke tisuća pobijenih, mučenih i silovanih. U oslobodilačkoj akciji pod zapovjedništvom Gotovine stradao je samo jedan civil, rekao je Marić te naglasio da Hrvati oštro odbijaju konstatacije suda u Den Haagu. Michaela Koller, aktivistica za ljudska prava, naglasila je potrebu procesuiranja svih ratnih zločina, ali i razlikovanje između agresora i žrtve, čiji je teritorij bio okupiran. Istaknula je da je Hrvatska bila vrlo kooperativna prema ICTY očekujući da će povijesna istina izaći na vidjelo, te da su Hrvati sada razočarani. Zvonimir Šeparović, bivši ministar vanjskih poslova i ministar pravosuđa RH, rekao je u svom govoru, da je presuda Hrvatima "površna, nezakonita i neprihvatljiva". Marko Miljanić, pukovnik HV-a i bivši zapovjednik obrane Škabrnje, kritizirao je činjenicu da ratni zločini u Hrvatskoj, a posebno pokolj u Škabrnji, nisu obuhvaćeni haaškom optužnicom protiv Ratka Mladića.
LONDON/ZAGREB - Reagirajući na nasilje počinjeno protiv sudionika Povorke ponosa u Splitu, održane pod nazivom "Različite obitelji, jednaka prava", koja je zbog nasilja morala biti prekinuta, programske direktorica Amnesty Internationala za Europu i središnju Aziju Nicola Duckworth u subotu je izjavila kako je "sramota da je policija propustila na odgovarajući način zaštititi sudionike današnje povorke", stoji u priopćenju Amnesty Internationala. "Sramota je da je policija propustila adekvatno zaštiti sudionike današnje povorke. Vlasti moraju odmah provesti istragu o današnjim događajima. Policija mora poslati savršeno jasnu poruku da je nasilje utemeljeno na diskriminaciji kazneno djelo i da se ono neće tolerirati", navodi se u priopćenju. "Hrvatske vlasti moraju djelovati kako se ovakvo što ne bi ponovilo u budućnosti. Prvi korak prema tom cilju činila bi jasna izjava političkih vođa da svatko ima pravo na mirne prosvjede i izražavanje svog identiteta", naglašava AI.
WASHINGTON/ZAGREB - Guverner izraelske središnje banke Stanley Fischer, u subotu je objavio da će se natjecati za mjesto izvršnog direktora Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), upućujući izazov do sada poznatim kandidatima - francuskoj ministrici financija Christine Lagarde i guverneru središnje banke Meksika Agustínu Carstensu. Fischer, bivši zamjenik izvršnog direktora MMF-a i potpredsjednik banke Citigroup, već je ranije razmatrao mogućnost da se natječe no njegova je odluka došla kao iznenađenje, piše u subotu Financial Times u online izdanju. Postupak podnošenja kandidatura MMF je zaključio u petak u ponoć. Reuters ocjenjuje da bi 67-godišnji Fischer bio ozbiljan suparnik Lagarde, no MMF bi morao promjeniti pravilo da se nikoga ne može imenovati na tu dužnost nakon 65., i da nitko ne treba biti na toj dužnosti nakon 70. godine života. "Pojavila se izvanredna i neplanirana prilika, možda jedna koja se nikada neće ponoviti, da se natječem za šefa MMF-a, pa sam nakon puno razmatranja odlučio krenuti tim putem, iako je to složen proces i unatoč mogućim preprekama", rekao je Fischer u priopćenju u subotu. MMF je otvorio postupak imenovanja novog izvršnog direktora nakon što je dosadašnji, Dominique Strauss-Kahn, uhićen u New Yorku prošloga mjeseca zbog navodnog seksualnog zlostavljanja.
WASHINGTON - Bijela kuća u subotu je optužila sirijsku vladu za stvaranje humanitarne krize i pozvala da se obustavi progon civila, te da se Crvenom križu pruži neposredan, neometan pristup sjevernoj regiji zemlje. "Sirijski čelnici nemaju izgovora za uskraćivanje humanitarne pomoći neutralnom tijelu kao što je Međunarodni odbor Crvenog križa (ICRC)", priopćila je Bijela kuća. "Ako sirijski čelnici ne osiguraju taj pristup, oni će ponovo pokazati prezir prema dostojanstvu sirijskog naroda", dodaje se u priopćenju. Više od 4000 Sirijaca izbjeglo je u Tursku pred obračunom sirijskih snaga sigurnosti s prosvjednicima protiv predsjednika Bašara al-Asada a tisuće su potražile utočište u blizini granice, rekli su u subotu dužnosnici i aktivisti. Strahujući od osvete snaga sigurnosti zbog sukoba s protivnicima režima, u kojima je ovoga tjedna, po tvrdnjama vlasti, ubijeno 120 vojnika, stanovnici su izbjegli iz sjevernog sirijskog grada Jisra al-Šugura pred vojnom operacijom koju je tamo u petak pokrenula sirijska vojska. Visoki turski diplomat je rekao da je granicu prešlo 4300 Sirijaca i da je Turska spremna za daljnji priljev izbjeglica, no nije želio iznijeti predviđanje koliko bi još ljudi moglo doći.
WASHINGTON/ZAGREB - Likvidacija Fazula Abdulaha Mohameda predstavlja veliki udarac Al Kaidi, njezinim saveznicima ekstremistima i njihovima akcijama u istočnoj Africi, stoji u priopćenju američke državne tajnice Hillary Clinton koji je u subotu objavio State Department. "Riječ je o pravednu završetku, kada je riječ o jednom teroristu koji je donio toliko smrti i toliko boli mnogobrojnim nedužnim ljudima u Nairobiju, Dar es Salamu i drugdje u Tanzaniji, Keniji, Somaliji i drugima u regiji, kao i osoblju naših tamošnjih veleposlanstava", ističe Clinton u priopćenju. Somalska policija subotu je objavila da je Fazul Abdulah Muhamed, jedan od najtraženijih operativaca Al Kaide u Africi, ubijen u utorak u somalskoj prijestolnici. Fazul Abdul Muhamed bio je na FBI-jevu popisu najtraženijih terorista, a za njim je bila raspisana tjeralica te obećana nagrada u iznosu od 5 milijuna američkih dolara. Osumnjičen je da je igrao ključnu ulogu u bombaškim napadima na veleposlanstva SAD-a u Nairobiju i Dar Es Salamu u Africi 1998. godine u kojima su poginule 224 osobe. Vjeruje se da je 2002. preuzeo vođenje operacija Al Kaide u istočnoj Africi.
PEŠAVAR - U eksplozijama dvije bombe u subotu navečer u Pešavaru na sjeverozapadu Pakistana poginulo je najmanje 35 osoba, a osamdeset ih je ranjeno. "Najmanje 35 osoba je poginulo, a 80 ozlijeđeno u eksplozijama", izjavio je šef lokalne policije Ijaz Khan i dodao kako je razmak između eksplozija bio samo nekoliko minuta, prenosi AFP. "Prvi eksplozija bila relativno slaba, a druga, vrlo snažna, napravila je velik u štetu", rekao je. Do eksplozija, za koje nitko nije preuzeo odgovornost, došlo je u vrijeme kada se u glavnom gradu Pakistana, Islamabadu, u službenom posjetu nalazio direktor CIA-e Leon Panetta koji je doputovao u petak kako bi smirio napetosti u vezama s tom zemljom koje su se pojačale nakon američkog napada u kojemu je ubijen vođa Al Kaide, Osama Bin Laden. Talibani su na dan smrti vođe Al Kaide najavili da će pojačati napade.
NEW YORK/ZAGREB - Na vrlo sofisticiran način nedavno je napadnut kompjutorski sustav Međunarodnoga monetarnog fonda (MMF), koji još uvijek traži novog direktora nakon prošlomjesečnog uhićenja Dominiquea Straus-Kahna zbog seksualnog skandala, izvijestio je u subotnjem izdanju The New York Times pozivajući se na izjave dužnsonika Fonda i ocjene računalnih stručnjaka. Računalni napad obavljen je na iznimno sofisticiran način, a njegove konačne posljedice još su nepoznate. Uprava Fonda i njegovi zaposlenici o 'cyber' napadu su izviješteni u srijedu, no javnost o tomu nije bila obaviještena, navodi list. Nekoliko najviših dužnosnika Fonda koji su znali za računalni napad, kazali su kako je riječ o napadu širokih razmjera te da se on dogodio prije nekoliko mjeseci, prije afere s Dominiqueom Straussom-Kahnom. Glasnogovornik MMF-a David Hawley novinaru New York Timesa nije želio otkriti pojedinosti niti govoriti o načinu na koji je kompjutorski sustav napadnut. "Istražujemo incident i sve u potpunosti funkcionira", kratko je kazao. O širini i značaju napada na MMF govori i činjenica da su zabrinuti čelnici Svjetske banke, sestrinske međunarodne financijske institucije čije se sjedište nalazi preko puta zgrade MMF-a u Washingtonu, prekinuli kompjutorski link koji dvjema institucijama omogućuje razmjenu informacija. MMF je središte programa sanacije prezaduženih Portugala, Grčke i Irske te posjeduje vrlo osjetljive informacije o tim i drugim zemljama koje su na samom rubu krize. Kompjutorska baza MMF-a sadrži podatke koji bi mogli izazvati reakcije na svjetskim tržištima, kao i komunikacije s državnicima te snimljene neslužbene razgovore, primjerice o međunarodnim sanacijskim programima.