BRUXELLES - Ministri financija eurozone započeli su službene telefonske razgovore o modalitetima financiranja novog paketa pomoći za Grčku, čija će vrijednost po riječima jednog diplomata premašiti 90 milijardi eura. Čelnik eurogrupe, luksemburški premijer i ministar financija Jean-Claude Juncker kazao je da su ministri na telekonferenciji "prvi puta razmijenili mišljenja o modalitetima financiranja grčkog programa prilagodbe". Nakon analize EU-a i MMF-a Juncker je u službenoj izjavi zatražio da Grčka uloži pojačane napore u smanjenje potrošnje, te da proda imovinu i poboljša rezultate na području prikupljanja poreza. "Odali smo priznanje značajnom napretku koji su dosada postigle grčke vlasti, posebno na području fiskalne konsolidacije, iako su i dalje potrebni pojačani napori na području fiskalnih i širih strukturalnih reformi", kazao je Juncker. Izrazio je zadovoljstvo ustrajnošću grčke vlade u provedbi programa privatizacije kojim je Atena po početnim planovima do 2015. trebala prikupiti 50 milijardi eura ali je po navodima neimenovanog izvora u diplomatskim krugovima taj iznos u međuvremenu snižen na "trećinu" vrijednosti novog programa pomoći, odnosno na 30 milijardi eura. Eurozona i MMF financirati će zajmovima drugu trećinu programa. Ključna je novina što bi treću trećinu programa trebali financirati privatni kreditori, i to reprogramiranjem grčkog duga, naglasio je diplomat.
ATENA - Grčko gospodarstvo smanjilo se u prvom ovogodišnjem tromjesečju znatno više no što se očekivalo, pokazali su u četvrtak službeni grčki podaci. Gospodarske aktivnosti smanjile su se u razdoblju od siječnja do kraja ožujka za čak 5,5 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Time je nadmašena prva procjena o padu aktivnosti za 4,8 posto.
Prilikom objave prve procjene premijer Georgij Papandreu ukazivao je na znakove oporavka izvoza dok se domaća potražnja sunovratila s obzirom na nagli pad standarda Grka. Novi podaci pokazali su pak smanjeni udio izvoza roba i usluga u grčkom BDP-u. Ekonomistica Capital Economicsa Emilie Gay upozorava da su nove brojke loš znak za nastojanja Grčke da ostvari zacrtano smanjenje proračunskog manjka. "Očekujemo da će grčko gospodarstvo ove godine pasti za pet posto. To za nas znači da Grčka neće ostvariti zadane ciljeve kao što je uspjela prošle godine", dodala je Gay. U izvješću objavljenom u srijedu međunarodni zajmodavci objavili su da očekuju pad grčkog BDP-a u ovoj godini za 3,8 posto dok za iduću godinu predviđaju njegov rast.
NEW YORK - Američka objava insolventnosti ozbiljno bi uzdrmala svjetska tržišta, kazao je u srijedu jedan dužnosnik američke središnje banke, neposredno nakon što je agencija Fitch upozorila da bi mogla srezati američki rejting ne bude li Washington pravodobno servisirao svoje dužničke obveze. Ne bude li se rješavalo na ispravan način, stanje u američkom proračunu moglo bi prerasti u svjetski makrošok, upozorio je u srijedu u izjavi za Reuters predsjednik Fedova ogranka u St. Louisu James Bullard. "Pomisao da bi SAD mogao zaprijetiti objavom insolventnosti opasna je", kazao je Bullard. "Odjeci takvog poteza na međunarodnim tržištima bili bi vrlo ozbiljni. To predstavlja stvarni rizik", dodao je. Pojedini zastupnici Republikanske stranke u američkom Kongresu kazali su da bi objava privremene insolventnosti bila prihvatljiva bude li prisilila Bijelu kuću da se pozabavi ogromnim proračunskim manjkom. Takva će objava u kolovozu biti neizbježna ako zastupnici ne povise plafon dopuštenog javnog duga, trenutno u visini 14.300 milijardi dolara. Nekoliko sati prije Bullardova istupa agencija Fitch upozorila je da će srezati rejting svih američkih državnih obveznica na bezvrijedan status ako vlada do 15. kolovoza ne bude mogla servisirati svoje obveze.
ANKARA - Četiri zemlje Europske unije i Turska potpisale su u srijedu dopunske sporazume o gradnji dugo odgađanog plinovoda Nabucco, koji bi trebao smanjiti ovisnost Europske o ruskom plinu. Na sastanku u turskom gradu Kayseri predstavnici vlada i kompanija iz Austrije, Bugarske, Mađarske, Rumunjske i Turske potpisali su "sporazum podrške projektu" plinovoda Nabucco, objavila je novinska agencija Anatolia. Time se dopunjuje pravni okvir za gradnju plinovoda, kako bi se olakšalo usvajanje odgovarajućih zakona u parlamentima zemalja-sudionica i projekt zaštitio od mogućih diskriminatornih promjena zakona, priopćeno je iz konzorcija Nabucco. Međuvladin sporazum o gradnji plinovoda potpisan je u srpnju 2009. u Ankari. Članovi konzorcija, austrijski OMV , mađarski MOL, rumunjski Transgaz, bugarski Bulgargaz, turski BOTAS i njemački RWE, tek trebaju potpisati jedinstveni ugovor s jednom od brojnih potencijalnih zemalja dobavljača. Azerbejdžan se smatra glavnim kandidatom za nabavu, uz Turkmenistan, Irak i Egipat koji se također spominju u dugoročnoj perspektivi.
WASHINGTON - Zemlje-potrošači nafte objavile su u srijedu da su spremne posegnuti u hithe zalihe ako Saudijska Arabija u kratkom roku ne počne proizvoditi veće količine nafte. Neuobičajeno jasni signali Bijele kuće i Međunarodne agencije za energiju (IEA) o mogućem posezanju u ukupno 1,5 milijardi barela državnih zaliha uslijedili su nakon šokantnog neuspjelog završetka razgovora u Organizaciji zemalja-izvoznica nafte (OPEC) o povećanju proizvodnje. Budući se članice naftnog kartela nisu mogle dogovoriti čak ni o skromnom povećanju proizvodnje, potrošači polažu nade u vodećeg proizvođača Saudijsku Arabiju, koja je objavila da je spremna sama proizvoditi veće količine nafte kako nestašica ne bi uzrokovala novi nagli skok cijena. "Ako Saudijci ne mogu u cijelosti pokriti manjak, morat ćemo posegnuti za mjerom odmrzavanja zaliha nafte", kazao je u srijedu na naftnoj konferenciji u Washingtonu izvršni direktor IEA-e Nobuo Tanaka. Dodao je da će agencija za nekoliko tjedana znati je li Saudijska Arabija povećala proizvodnju. Nakon sastanka OPEC-a glasnogovornik Bijele kuće Jay Carney kazao je da kabinet američkog predsjednika strahuje od nedostatne opskrbe i zadržava pravo na upotrebu 727 milijuna barela strateški rezervi. "Držimo da smo u situaciji da ponuda ne pokriva potražnju", kazao je.
LONDON - Cijene nafte porasle su u četvrtak na međunarodnim tržištima, poduprte bojaznima u vezi s opskrbom nakon što se članice Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) nisu uspjele dogovoriti o povećanju proizvodnje. Cijene barela sirove nafte na američkom tržištu za isporuke u srpnju porasle su 33 centa na 101,07 dolara. Na londonskom tržištu naftom se trgovalo po gotovo nepromijenjenoj cijeni od 117,79 dolara za barel. Zbog sadašnje razine cijena mnoge vlade strahuju za gospodarski oporavak i za potražnju za energentima. Razgovori ministara nafte članica OPEC-a nisu u srijedu urodili priželjkivanim dogovorom o povećanju proizvodnje ali je Saudijska Arabija jednostrano obećala da će osigurati bogatu opskrbu kako bi pomogla ograničiti rast cijena. "Sastanak bez rezultata očvrstio je donju granicu cijena nafte i nije otklonio jaz između službenih kvota i stvarne proizvodnje, ali postoje jasne naznake da aktivnosti u svjetskom gospodarstvu ograničavaju potražnju", tumači Harry Tchilinguirian, analitičar tvrtke BNP Paribas. Naglasio je da neuspjeli pregovori nisu značajnije pokrenuli cijene jer su temeljni čimbenici opskrbe ostali nepromijenjeni i zato što će pojedine zemlje po potrebi poduzeti mjere kako bi udovoljile potražnji.
LONDON/ZAGREB - Globalna potrošnja energije rasla je u 2010. najbržim tempom od 1973., dok brzo rastuće zemlje u razvoju predvode u snažnom oporavku od recesije, pokazalo je istraživanje. Ukupni rast potrošnje od 5,6 posto uočen je u svim regijama i svim kategorijama energije, objavio je u Londonu britanski naftni div BP PLC, u svom 60. godišnjem "Statističkom prikazu svjetske energije", prenosi TV mreža MSNBC News. Potrošnja u najbogatijim zemaljama svijeta porasla je za 3,5 posto, najviše od 1984., dovodeći ih na razinu od prije jednog desetljeća, rekao je BP. Potrošnja u zemljama u razvoju, osobito u resursima gladnim zemljama u Aziji i Južnoj Americi, povećana je za 7,5 posto. "Do kraja godine, ekonomska aktivnost u svijetu kao cjelini premašila je razine od prije krize, pokretana tzv. svijetom u razvoju", rekao je Christof Ruehl, glavni ekonomist BP-a. Prošlogodišnji val vodila je Kina, koja je povećala svoju potrošnju energije za 11,2 posto, prema BP-u. To je postavilo Kinu ispred SAD-a, kao najvećeg svjetskog potrošača energije na kojeg otpada 20,3 posto svjetske potražnje, u usporedbi s 19 posto za SAD, navodi se u izvješću.
NEW YORK/ZAGREB - Naftna korporacija ExxonMobile objavila je u srijedu da je pronašla novo ležište nafte u Meksičkom zaljevu, koje bi moglo sadržavati 700 milijuna barela, prenosi portal poslovnih vijesti CNNMoney. Tvrtka je objavila da je njezina prva dubokomorska buštotina nakon ukidanja moratorija na istraživanje u Zaljevu, pronašla već drugo novo ležište nafte i plina. "To je najveće otkriće u Meksičkom zaljevu u posljednjem desetljeću", rekao je Steve Greenlee, predsjednik Istraživačke kompanije ExxonMobilea u priopćenju za tisak. To je dobra vijest za američku industriju nafte, no nije vjerojatno da će imati učinak na svjetsku opskrbu naftom, ocijenio je Manouchehr Takin, viši naftni analitičar Centra za globalne energetske studije u Londonu. Takin kaže da svijet troši oko 72 milijuna barela sirove nafte dnevno. Posljednji pronalazak bio bi dovoljan da osigurava energiju za svijet kroz 10 dana, kazao je, dodajući kako će ExxonMobileu trebati nekoliko godina bušenja, crpljenja, rafiniranja i prodaje te nafte potrošačima.
ŽENEVA - Libijski čelnik Moamer Gadafi prodaje naftu na crnom tržištu da bi mogao financirati svoj ostanak na vlasti, izjavio je libijski ministar rada Ali al-Amin Manfur koji je objavio da prelazi na stranu pobunjenika. Manfur je doputovao u Ženevu na konferenciju Međunarodne organizacije rada (ILO) i tamo švicarskim medijima izjavio da Gadafija podržava najviše 20 posto libijskog stanovništva, uključujući pripadnike njemu bliskih plemena, ali da svi oni imaju financijskog interesa u opstanku sadašnjeg režima. On nije objavio pojedinosti o prodaji libijske nafte na crnom tržištu. Prema sankcijama koje je UN u ožujku proglasio protiv Libije, pet glavnih naftnih kompanija i središnja banka nalaze se na svojevrsnoj "crnoj listi" i s njima je zabranjeno poslovati premda embargo na izvoz libijske nafte nije službeno proglašen.
WASHINGTON - Istraživačka tvrtka Gartner snizila je prognozu rasta svjetskog tržišta osobnih računala zbog oštrog pada prodaje mini-prijenosnih računala i pojačanog interesa za tablet računala, kao što je Appleov iPad. Gartner je objavio da u ovoj godini očekuje rast isporuka osobnih računala za 9,3 posto na 385 milijuna komada. Ranije je za 2011. prognozirao rast isporuka osobnih računala za 10,5 posto. "Prijenosna osobna računala više nisu pokretači rasta zbog naglo smanjenog zanimanja potrošača za mini prijenosna računala", kazao je Gartnerov direktor za istraživanja Ranjit Atwal u priopćenju. "Pošiljke mini prijenosnih računala primjetno su se smanjile u posljednjih nekoliko tromjesečja, a to je znatno zakočilo ukupni rast prijenosnih računala", kazao je Atwal. "Prijenosna tablet računala kao što je iPad također su utjecala na rast prijenosnih računala, ali više zato što su navela potrošače da odgode kupnju novih prijenosnih računala umjesto da izravno zamijene stara s medijskim tablet računalima", rekao je. "Vjerujemo da će izravna zamjena prijenosnih tablet računala za prijenosna računala biti minimalna."
BUDIMPEŠTA - Mađarska vlada uvest će u siječnju iduće godine poseban porez na prehrambene proizvode i pića koja sadrže velike količine soli ili šećera, objavio je poslovni dnevnik Vilaggazdasag. Pozivajući se na neimenovane izvore, list piše da su stručnjaci ministarstva gospodarstva i ministarstva nacionalnih resursa sastavili popis proizvoda koje će oporezovani. Popis uključuje energetska pića, ledene čajeve, određene vrste sladoleda, čips i druge grickalice, odnosno proizvode koje se smatra štetnim po zdravlje jer sadrže veliku količinu soli ili šećera. Novine pišu da bi se na ime novog poreza, koji će se razlikovati od proizvoda do proizvoda, ovisno o količini sadržane soli odnosno šećera, u državnu blagajnu moglo sliti 20 do 30 milijardi forinti (110,1 milijuna dolara) godišnje. Vlada će potrošiti dio tog novca na preventivne mjere zdravstvene zaštite i na veće plaće za liječnike i zdravstvene radnike, piše Vilaggazdasag. Mađarska vlada desnog centra pokrenula je u ožujku paket oštrih fiskalnih mjera kako bi do 2013. uštedjela oko 900 milijardi forinti i smanjila proračunski manjak na 2,2 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). U sklopu tih mjera vlada je ovaj mjesec odobrila nacionalni plan zdravstvene reforme za očuvanje bolnica, poboljšanje zdravstvene zaštite i zaustavljanje egzodusa medicinskih radnika iz zemlje.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europski burzovni indeksi blago su oscilirali u opreznoj trgovini, pri čemu su sve oči bile uprte u predsjednika Europske središnje banke (ECB) radi signala o skorašnjem podizanju kamatnjaka u eurozoni. Indeks Londonske burze Ftse bio je tako na blagom dobitku, od 0,1 posto, i iznosio je 5.812 bodova. Na istom postotnom dobitku bio je i pariški CAC, ojačavši na 3.842 boda. Frankfurtski DAX bio je u neznatno većem plusu, od 0,3 posto, dosegnuvši 7.083 boda. ECB je potvrdio važeću razinu kamatnjaka u eurozoni od 1,25 posto, te je pozornost usmjerena na redovnu konferenciju za novinstvo predsjednika ECB-a Jeana-Claudea Tricheta. Analitičari predviđaju da će Trichet najaviti "budno praćenje" inflatornih pitisaka, čime je u ožujku najavljeno travanjsko podizanje kamatnjaka s jedan na sadašnjih 1,25 posto. U međuvremenu je britanska središnja Bank of England zadržala kamatnjake na važećoj rekordno niskoj razini zbog naznaka slabosti u britanskom gospodarstvu i cijelom svijetu. Među gubitnicima izdvajale su se bankovne dionice, oslabivši u prosjeku 0,8 posto pod pritiskom informacija da bi privatni vlasnici grčkih državnih obveznica mogli biti prisiljeni snositi dio tereta pomoći zaduženoj Grčkoj. Dionica Bank of Ireland pala je 2,8 posto, a Commerzbanka 2,3 posto.
TOKYO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros pale šesti dan zaredom jer se ulagači, zbog slabljenja najvećih svjetskih gospodarstava, klone rizičnih investicija, dok euro lagano jača uoči sjednice Europske središnje banke. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u minusu 0,2 posto, dok su cijene dionica u Hong Kongu i Šangaju potonule više od 1 posto. Burzovni indeksi u Singapuru i Južnoj Koreji oslabili su 0,1 posto, dok je australsko tržište ojačalo 0,2 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7,30 sati u minusu 0,3 posto, što je šesti dan zaredom kako slabi. Jučer objavljena Fedova 'Bež knjiga' dala je nove dokaze o slabljenju američkog gospodarstva, zbog čega su cijene dionica na Wall Streetu pale šesti dan zaredom, a loše raspoloženje prelilo se i na azijska tržišta.
NEW YORK - I u srijedu je na Wall Streetu nastavljen pad cijena dionica, šesti dan zaredom, jer se ulagači plaše da će usporavanje rasta američkog gospodarstva dodatno pritisnuti tržište. Dow Jones indeks oslabio je 21 bod, ili 0,18 posto, na 12.048 bodova, dok je S&P 500 pao 0,42 posto, na 1.279 bodova, a Nasdaq indeks 0,97 posto, na 2.675 bodova. Nastavak pada cijena dionica posljedica je novih naznaka slabljenja gospodarstva. Fedova tzv. 'Bež knjiga' pokazuje da u sedam od 12 regija SAD-a gospodarska aktivnost stagnira, u četiri slabi prvi puta ove godine, a samo u jednom jača. Očito je, kažu analitičari, da je gospodarstvo zastalo zbog rasta cijena goriva i hrane, te poremećaja u nabavnom lancu nakon potresa u Japanu u ožujku. To je potvrdilo komentare predsjednika američke središnje banke Bena Bernankea od prethodnoga dana kako je rast gospodarstva sporiji nego što se očekivalo. Fedov program kvantitativnog popuštanja monetarne politike, koji se sastoji od kupnje 600 milijardi dolara vrijednih državnih obveznica i koji je bio jedan od osnovnih pokretača tržišta kapitala posljednjih mjeseci, istječe krajem lipnja. Mnogi se plaše da će tada oslabiti likvidnost na financijskim tržištima, što bi moglo dodatno pritisnuti cijene dionica.