U predavanju naslovljenom "'Kardinal Ratzinger mogao bi biti Papa. Dobar Papa'. Sjećanja i predosjećanja" u dvorani Knjižnice Hrvatske akademije, Golub je rekao da je bio zadatak te komisije, sastavljene od 30 teologa iz svih strana svijeta, pratiti suvremena i naslućivati svjetska gibanja te ih prenijeti u dokumente kako Crkva ne bi bila pregažena od novih vremena.
Golub se prisjetio, kad se predstavljao na početku rada u komisiji 1992., kako je rekao da dolazi "iz velike nevolje", budući da je tada Hrvatska bila zahvaćena ratom. Kardinal Joseph Ratzinger, koji je bio i pročelnik Kongregacije za nauk vjere, posebno se zanimao za stanje u Hrvatskoj, a u nekih sam tada vido suze u očima, rekao je.
Po Golubovim riječima kardinal Ratzinger je dolazio na plenarna zasjedanja komisije u crnom odijelu i s crnom torbom. Po ničemu se nije izdvajao od ostalih članova. Na sjednicama je pomnjivo pratio izlaganja, sličio je na đaka koji sluša i uči. Rijetko je u vrijeme rasprave uzimao riječ, nije se upletao u raspravu, a kad je govorio bilo je to promišljeno, nije se zalijetao. Uvijek je bio jasan, ljubezan i odlučan. Na plenarnom zasjedanju uvijek je govorio talijanski ili francuski, a tek u stankama moglo se s njim razgovarati na materinskom mu njemačkom jeziku.
Na početku rada komisije nije nam odredio zadatke, nego je svaki od nas na papiriću zapisao tri pitanja s kojima bi se trebala baviti komisija, sjeća se Golub. Iz svih prijedloga iskristalizirale su se tri grupe pitanja - kršćanstvo i druge religije, pitanje Boga i pitanje Crkve.
Govorio je o prigodi kad je kardinal Ratzinger trebao primiti visoko njemačko odličje te pozvao svoje suradnike na svečanost. Nije zbog toga odgodio rad komisije, pa sam zaključio kako je riječ o čovjeku rada, koji ne prezire priznanja, ne sjedi na lovorikama, a za njega parada nije važnija od rada, kaže Golub.
Slušajući njegove govore jednom me je obuzeo predosjećaj koji sam uobličio i zapisao - kardinal Ratzinger bi mogao biti dobar Papa, kazao je.
Naglasio je kako duguje zahvalnost upravo kardinalu Ratzingeru što mu je učinio dostupnim da istraži arhiv Kongregacije za nauk vjere u kojem se nalazila Biblija koju je Bartol Kašić preveo na hrvatski jezik, spremljena za tisak, ali su, kako je rekao, to spriječili Hrvati, prije više od 350 godina. U tom arhivu, kako je dodao, našao je građu i za rehabilitaciju Markantuna de Dominisa, splitskog nadbiskupa iz 16. stoljeća.
Golub tvrdi kako papa Benedikt XVI. sam priprema svoje govore. To jasno uočavam po tome kako je nastupao u radu komisije, rekao je, dodavši da je to isti stil, leksik i obvezni citati sv. Augustina.
Smatra kako bi trebalo istražiti doprinos hrvatskih teologa radu Međunarodne teološke komisije u kojoj su osim njega sudjelovala još trojica Hrvata.
Golub je ocijenio značajnim što papa Benedikt XVI. dolazi u Hrvatsku u godini kad se obilježava i 150. obljetnica HAZU te nakon mjesec dana što je proglasio blaženim svojeg prethodnika Ivana Pavla II., koji je posebno volio Hrvatsku.
Podsjetivši kako su krajem prošle godine pitomci ispred Zavoda sv. Jeronima, kad je nailazio u automobilu papa Benedikt XVI. bili istaknuli hrvatsku zastavu i transparent s natpisom - Dobro nam došao u Hrvatsku 2011. te ga time iznenadili, msgr. Ivan Golub je završio svoje predavanje riječima - Dobro nam došao Papa sutra u Hrvatsku.