Predsjednik HAZU-a akademik Zvonko Kusić podsjetio je da se ideja o ediciji javila u trenutku borbe Hrvatske za samostalnost, na projektu su bili angažirani najbolji hrvatski znanstvenici i umjetnici, a glavni motiv bio je da se Hrvatska približi i predstavi svijetu i Europi.
Edicija predstavlja hrvatsku kulturu i povijest na političkome, društvenome, jezičnome i književnome području, na području likovnih umjetnosti, glazbe i znanosti, a njome je pokazan ponos nacije te obveza i snaga da Hrvatska može i dalje, istaknuo je Kusić.
O pokretanju edicije i prva tri sveska govorio je glavni urednik akademik Ivan Supičić, napomenuvši da je rijetko tko vjerovao da će ta edicija postati jedan od vrhunaca Akademijinog izdavaštva. Na početku je sve bilo protiv nas, bilo je to vrijeme rata, materijalne nestašice i nerazumijevanja, no pobijedio je duh, srce i vjera u strateški smisao i cilj tog projekta, dodao je.
Akademik Supičić je objasnio kako je koncept edicije bio da se bez ideoloških natruha, te na znanstveno-dokumentaristički i argumentiran način pokaže hrvatska povijest od početaka do danas, u europskome kontekstu.
Po njegovim riječima, pripremanje edicije bilo je zahtjevno i složeno, no ostat će kao neizbrisiv trag burnih i dramatičnih povijesnih vremena, u kojemu je bilo tragičnih, ali i radosnih zbivanja.
O dovršetku edicije i izdavanju njezina četvrtog i petog sveska govorio je glavni urednik akademik Mislav Ježić, istaknuvši da je HAZU tim projektom pokazao kako ima snage okupiti vrhunske stručnjake za pojedina razdoblja, iz Akademijinih redova, ali i iz ostalih hrvatskih institucija.
Iz edicije se može puno naučiti o hrvatskoj baštini i složenoj kulturi te koliko nas ona obvezuje, osobito u vrijeme kada se završavaju pregovori za ulazak u Europsku uniju i kada se raspravlja i odlučuje o budućnosti Hrvatske, njezine kulture i znanosti, ustvrdio je Ježić.
Ante Žužul, predsjednik Uprave Školske knjige, suizdavač edicije, drži kako se njome pokazuje velika uloga Hrvatske u europskom kontekstu kroz povijest te ozbiljnost i veličina njezine baštine. Hrvatska ulazi u Europsku uniju kao slobodna zemlja i mora imati svijest o sebi da bi počela interkulturalnu komunikaciju, rekao je.
Napomenuvši kako ta edicija nije komercijalni, već nacionalni projekt, Žužul je izrazio uvjerenje da će se zbog njezine važnosti prevesti i na njemački jezik.
Od prvog sveska iz 1997. ukupno su objavljena četiri sveska na hrvatskome, a peti je u pripremi. Prva dva su prevedena i objavljena na engleskome i francuskome, treći je na tim jezicima u pripremi, a i četvrti je već preveden i lektoriran.
Na okruglom stolu akademici su govorili, među ostalim, o ključnim obilježjima i europskim obzorima hrvatske povijesti od početaka do danas, o velikanima i institucijama hrvatske kulturne i društvene povijesti od početaka do suvremenog doba, o hrvatskom jeziku i pismenosti od srednjega vijeka do 21. stoljeća, o temeljnim djelima i likovima hrvatske književnosti kroz povijest, o hrvatskoj znanosti od Hermana Dalmatina preko Ruđera Boškovića do Lavoslava Ružičke i Vladimira Preloga, o hrvatskoj likovnoj umjetnosti od predromaničke arhitekture preko Jurja Julija Klovića do Ivana Meštrovića i dalje te o hrvatskoj glazbi od srednjovjekovnih kodeksa i Ivana Lukačića do 20. stoljeća.
Prigodom okruglog stola u atriju Akademijine palače izloženi su dosad objavljeni svesci tog izdavačkog niza, a u glazbenom programu nastupio je zbor "Ivan Filipović".