Pri tome obuhvat inozemnog duga prvi put obuhvaća i iznos obveza na osnovi instrumenata koje su domaći sektori izdali na domaćem tržištu, a koje su otkupili nerezidenti, napominje se u Biltenu središnje banke.
Tijekom prva dva mjeseca ove godine blago se ubrzao rast bruto inozemnog duga RH, a tome su podjednako pridonijeli oporavak zaduživanja privatnih poduzeća i nastavak izraženog zaduživanja javnih poduzeća. No, unatoč novim neto korištenjima stanje duga neznatno se smanjilo, i to zahvaljujući jačanju tečaja eura prema američkom dolaru, napominju analitičari HNB-a.
Središnja se država tijekom prva dva mjeseca 2011. nije dodatno zaduživala u inozemstvu. Otplate države u spomenutom su razdoblju uglavnom bile usmjerene na plaćanje kamata, a tek manjim dijelom na otplatu glavnice. Zbog tih se transakcija i povoljnih međuvalutnih promjena dug države smanjio za 92 milijuna eura u odnosu na kraj prethodne godine te je na kraju veljače iznosio 6,5 milijardi eura.
Poslovne su banke u prva dva mjeseca 2011. blago intenzivirale svoje zaduživanje, povećavši inozemne obveze za 73 milijuna eura. Time je njihov dug na kraju veljače iznosio 10,8 milijardi eura.
Stanje inozemnih obveza ostalih domaćih sektora (pretežno trgovačka društva i nebankarske financijske institucije) na kraju veljače bilo je za 285 milijuna eura veće nego na kraju 2010. te je na koncem veljače iznosilo 21,8 milijadi eura.
Pritom je, nakon dužeg razdoblja stagnacije, uočljivo oživljavanje inozemnog zaduživanja privatnih poduzeća, a istodobno su se i javna poduzeća dodatno zaduživala.
Stanje duga po osnovi izravnih ulaganja nastavilo se smanjivati, za 273 milijuna eura u prva dva mjeseca ove godine, te je na kraju veljače iznosilo 7,2 milijardi eura.