Misija MMF-a, koja je od 5. do 16. svibnja boravila u Hrvatskoj u redovnim konzultacijama u vezi s člankom IV. Statuta MMF-a, objavila je danas svoju završnu izjavu u kojoj uz ostalo ističe da monetarna politika treba i nadalje biti usmjerena na postupno povećavanje međunarodnih pričuva, te ocjenjuje da je opseg dosadašnjih mjera HNB-a ograničen u predstojećem razdoblju i predlaže promjenu instrumenata te kao jedan navodi male dnevne unaprijed najavljene kupnje deviza, koje bi se provodile ako se ne pojave ustrajni deprecijacijski pritisci.
Napominjući kako su u toj izjavi predočena samo stajališta jedne strane, što bi moglo izazvati nedoumice u pogledu novčane politike u nastupajućem razdoblju, HNB se u priopćenju objavljenim na svojim internet stranicama javno očituje o tim pitanjima.
Pritom navode kako je zajednička ocjena misije MMF-a i HNB-a da je za brži oporavak realnog sektora i održiv rast BDP-a, koji bi bio potican u prvom redu inozemnom potražnjom i rastom izvoza te bitno manjim oslanjanjem na inozemno financiranje domaće potrošnje, potrebno jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva odlučnijim strukturnim reformama.
HNB i MMF se slažu kako postoji potreba nastavka provođenja politika kojima bi se smanjila eksterna ranjivost zemlje i ublažile posljedice mogućih novih vanjskih šokova osobito u situaciji nedovoljno brzog strukturnog prilagođavanja realnog sektora.
Među politikama iz nadležnosti središnje banke je i nastavak politike postupnog povećavanja trenutno rekordno visokih deviznih pričuva kao i primjene prudencijalnih mjera u funkciji osiguranja otpornosti bankovnog sustava, navode iz HNB-a-a.
"HNB je i do sada djelovao s takvim ciljem i nastavit će koristiti sve devizne, kunske i prudencijalne instrumente koji su mu na raspolaganju, uključujući po potrebi i intervencije na deviznom tržištu, neovisno o smjeru tečajnih pritisaka te upravljanje kunskom likvidnošću. Time će kao i do sada osigurati održivo povećanje deviznih pričuva zemlje i tečajnu stabilnost. Intervencije na deviznom tržištu HNB će i u narednim razdobljima provoditi neizmijenjenom tehnikom. Promjenu same tehnike deviznih intervencija, na način kakav je sugeriran kao moguć, HNB ocjenjuje ne samo nepotrebnom, nego i rizičnom i kontraproduktivnom, jer može izazvati učinke upravo suprotne onima koji su zajednički utvrđeni kao potrebni", ističu iz središnje banke.
Ujedno prenose i dio stavova iznesen misiji povodom neslaganja s mišljenjima sadržanim u točakama završne izjave misije MMF-a vezano za monetarnu i tečajnu politiku.
Tvrdnja kako su međunarodne pričuve relativno niske zahtijeva sveobuhvatniju procjenu koja je izostala kao i uključivanje u analizu čimbenika specifičnih za zemlje poput Hrvatske s visokim udjelom stranih banaka na domaćem tržištu, napominju u HNB-u.
Podsjećaju na tri uobičajena načina ocjenjivanja adekvatnosti pričuva - visina međunarodnih pričuva u odnosu na vrijednosti uvoza u nekom razdoblju; u odnosu na protuvrijednost ukupne novčane mase; te u odnosu na kratkoročni inozemni dug.
Naše međunarodne pričuve pokrivaju približno čak sedmomjesečnu vrijednost uvoza, iznose više od protuvrijednosti ukupnog depozitnog novca i gotovine u optjecaju i nešto su niže od inozemnog duga koji dospijeva u roku od slijedećih 12 mjeseci, naglašavaju iz središnje banke.
Dakle, dva od ta tri uobičajena kriterija pokazuju da su hrvatske međunarodne pričuve na više nego odgovarajućoj razini, dok treći pokazuje da su na donjoj granici adekvatnosti, navode iz HNB-a objašnjavajući da bi i po trećem adekvatnost bila odgovarajuća, ako se uzme u obzir specifičnost situacije visokog prisustva stranih banaka na domaćem tržištu.
Iz HNB-a zamjećuju i da metodologija na koju se Misija prvenstveno oslanja, i u okviru MMF-a, među analitičarima i u rukovodstvu, nailazi na vrlo različite ocjene, uključujući i da se ne može primjenjivati načelo jednakog pristupa za sve zemlje, pa bi isključivo na temelju nje bilo sasvim preuranjeno i neprimjereno izvoditi tako izričite prosudbe o adekvatnosti međunarodnih pričuva RH.
To je, poručuju, tim neprimjerenije uzme li se u obzir da Hrvatska spada među mali broj zemalja čije međunarodne pričuve više nego pokrivaju novčanu masu.
"HNB je svjesna opravdanosti nastavka politike postupnog jačanja međunarodnih pričuva. To je politika koju i provodimo, te se naš postojeći sustav deviznih intervencija, s obzirom na okruženje u kojem djeluje naše devizno tržište i njegovu osjetljivost na kretanje tečaja, pokazao svrhovitim i učinkovitim. Iz navedenog proizlazi i suvišnost predloženih izmjena tehnike provođenja deviznih intervencija. Naime, predložena tehnika mogla bi nepovoljno utjecati na tečajna očekivanja i povjerenje tržišta te dovesti do potpuno drugačijih (neželjenih) rezultata, odnosno do gubitka međunarodnih pričuva, umjesto njihovog povećanja kao i/ili do naglog skoka kamatnih stopa i nižeg kreditnog rasta, s negativnim posljedicama na krhki oporavak gospodarstva koji je u tijeku", zaključuju u HNB-u.