Najstarije Vjesnikovo priznanje - nagradu za književnost "Ivan Goran Kovačić" dobila je Dubravka Ugrešić za knjigu eseja "Napad na minibar", izdavača Fraktura 2010.
Knjiga Dubravke Ugrešić ocijenjena je najboljom knjigom u razdoblju od lipnja 2010. do svibnja 2011. Ugrešić u knjizi objavljuje pedesetak eseja u čijem se podtekstu prepoznaju različiti odrazi društvenih, ideoloških, književnih, kulturoloških i medijskih promjena snažno označenih europskim pogledom kroz naočale posve osobnog nomadizma i intimizma, priopćeno je iz Vjesnika.
Vjesnikova nagrada za likovnu umjetnost "Josip Račić" jednoglasnom je odlukom žirija pripala Duji Juriću za njegovu izložbu "Memo-chips" koja je održana u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu prošle godine.
Ta ambijentalna site specific slikarska instalacija je ekskluzivan postav i nesumnjivo kruna višedesetljetnih Jurićevih istraživanja s proširenim pojmom slike, prostorom i čip estetikom u informatičkom svijetu današnjice.
Nagrada za glazbenu umjetnost "Josip Štolcer Slavenski" dodijeljena je skladatelju Daliboru Bukviću za ciklus "Récits de l'autre monde" ("Priče s drugog svijeta").
Bukvićeva glazbena misaonost, vrsna strukturiranost skladbe, uzorna upotreba ljudskih glasova i znalačko postizanje željenih efekata u akustičkim odnosima u osnovi su odluke za isticanje njegova ostvarenja i dodjelu nagrade "Josip Štolcer Slavenski" za 2010.
Dramska umjetnica Marija Sekelez dobitnica je Vjesnikove nagrade za kazališnu umjetnost "Dubravko Dujšin" za dugogodišnje besprijekorno vođenje Gradskoga kazališta "Žar ptica" u Zagrebu i utemeljenje uspješnog međunarodnog festivala profesionalnih kazališta za djecu "Naj, naj, naj", koji je upravo lani navršio deset godina postojanja.
Nagradu za životni doprinos filmskoj umjetnosti "Krešo Golik" dobio je filmski scenograf i redatelj Vladimir Tadej (Novska, 1925.). Među Tadejevim se scenografskim radovima posebno ističu oni u "Zastavi" (1949.) Branka Marjanovića, "Bakonji fra Brne" (1950.) Fedora Hanžekovića, "Jubileju gospodina Ikla" (1955.) Vatroslava Mimice, "Samo ljudi" (1957.) i "Tri Ane" (1959.) Branka Bauera.
Kao režiser dugometražnih igranih filmova najzapaženije je domete postigao u žanru dječjeg filma - "Družba Pere Kvržice" (1970.) prema istoimenom romanu Mate Lovraka, "Hajdučka vremena" (1977.) prema Branku Ćopiću i "Tajna starog tavana" (1984.).
Laureati su se na kraju zahvalili na nagradi koja spada među najznačajnije u Hrvatskoj i izrazili zadovoljstvo što je struka prepoznala njihov rad.